Dostupni linkovi

Opijanje hrvatskih tinejdžera postalo sve opasnije


Hrvatsku je javnost ovih dana posebno potresla smrt petnaestogodišnje Dubrovčanke koja je zajedno s vršnjacima dugo u noć slavila kraj školske godine, kada joj je iznenada pozlilo. Iako još nije konačno potvrđeno je li riječ o trovanju alkoholom ili mogućim srčanim problemima, njezina je tragedija ponovo pokrenula raspravu - pije li današnja mladež u Hrvatskoj prečesto i prerano?

Ravnatelj zagrebačke osnovne škole "Ivo Andrić", Ante Brešan:

"Činjenica je da je trend kod mladih da piju i da se opijaju. Koliko je to alarmantno da treba poduzimati nešto posebno, ne znam. Možda bi se sa roditeljima trebalo više razgovarati, da oni o tome povedu računa. Škola ne može ništa napraviti ako roditelj nije svoj dio posla obavio."

Dubrovčanka i majka skore tinejdžerice ne skriva zabrinutost zbog sve ranijeg opijanja dječaka i djevojčica:

"Čini mi se da ženske piju puno više nego muškarci. Današnja omladina puno ranije nego mi počinju da piju i da puše. Čula sam da u jednom šestom razredu već trojica puše."

Novinar i književnik Ante Tomić - mladenačka opijanja prolaze sve generacije, samo je pitanje u kojoj mjeri i koliko često:

"Naravno da je strašno ako djeca piju i kao roditelj to morate sankcionirati, ali je zapravo to uvijek pomalo i licemjerno od roditelja. Brane djeci nešto što je loše, a onda se sjete kako su i sami to prošli."

Šef psihijatrije u zagrebačkoj bolnici "Sestre milosrdnice", profesor Vlatko Thaller, upozorava, međutim, na sam odnos prema alkoholu:

"Zabrinjavajuća je činjenica da se alkohol počinje sve češće doživljavati i definirati kao sredstvo dokolice i razbibrige, a ne kao potencijalno štetna i opasna stvar."

Inače, po količini ispijenog alkohola, Hrvatske se ne razlikuje od Amerike ili većine europskih zemalja, a to je 11 litara čistog alkohola godišnje po glavi stanovnika. A i svugdje se uočava sve raniji početak konzumiranja alkohola:

"Raspolažemo podacima da prva opijanja počinju već oko petnaeste godine, pa i prije, što je zabrinjavajući podatak, ali on je projekcija stava u društvu, refleksija toga da je alkoholno piće svuda prisutno."

Književnik Ante Tomić napominje da je riječ i o tradiciji pojedinih hrvatskih regija, u kojima je, kao u Dalmaciji, sasvim normalna i dječja bevanda, prst vina i četiri prsta vode, koju neki roditelji daju djeci uz ručak već od treće godine. Čini to i Tomićev prijatelj svome sinu, pa je dijete bilo začuđeno kad su mu u vrtiću ponudili samo sok:

"Rekao je da u vrtiću ne daju bevandu."

Sociolog Slaven Letica napominje da je riječ o 2000 godina staroj tradiciji:

"Zagovaram strategiju razumnog i odgovornog pijenja alkohola. Iza toga stoji jedna stroga mediteranska kultura pijenja alkohola i socijalizacije."

Doktor Vlatko Thaller nije zagovornik ni takvog "razumnog trošenja alkohola":

"Neočekivano velik broj ljudi će imati oštećenja jetre, kardiovaskularnog sustava, oštećenja mozga. Kako to ide podmuklo, kronično ili neprimjetno, oni i ne primjećuju da se s njima nešto dešava, dok nerijetko nije za sve prekasno."

Većina sugovornika za opasna i pretjerana opijanja mladih najodgovornijima smatra roditelje. Brešan:

"Djeca ne piju u školi, već van domašaja očiju svojih učitelja i nastavnika. To je onda stvar roditelja. Roditelj mora znati gdje mu je dijete u vrijeme kada nije u školi."

U svakom slučaju, u Hrvatskoj je zabranjena prodaja alkohola osobama mlađima od 18 godina, no malo tko, kaže profesor Thaller, zakon i poštuje:

"Nije dovoljno samo napisati - zabranjeno točenje alkohola osobama mlađim od 18 godina. Mora se to i poštovati."
XS
SM
MD
LG