Dostupni linkovi

Debakl Airbusa - ekonomija plaća danak politici


"Debakl Airbusa". Pod tim naslovom Wall Street Journal u evropskom izdanju u utorak piše nadugačko o problemima udruženog evropskog proizvođača aviona. Tri kratke rečenice na početku teksta objašnjavaju sve: "Proizvodnja kasni. Političari u klinču. Troškovi i vreme prekoračeni".

Prošlonedeljno saopštenje Airbusa o kašnjenju isporuka letelice A380 za još šest meseci dovelo je do rekordnog pada akcija Airbusa na berzama. U jednom momentu deonice su pale za čak trećinu (34,10%), da bi se kasnije neznatno popele. Ali toga dana, kada je saopštenje izdato, Airbus je uveče vredeo 26,32% manje nego ujutro. Vodeći akcionar je izgubio oko pet milijardi dolara. Kompanija je saopštila da je problem u jednom od uskih grla u proizvodnji.

U ponedeljak je u Minhenu zasedalo vođstvo Evropske aeronautičke, odbrambene i svemirske agencije (EADS), najvećeg akcionara Airbusa sa čak 80% deonica, ali na sastanku ništa nije odlučeno. Makar ništa nije zvanično saopšteno. Nezvanično, evropska štampa je spekulisala o zahtevima za ostavkama vodećih ljudi kompanije i o optuživanju Nemačke da je ona to usko grlo. U utorak rano ujutro je službeno demantovano i jedno i drugo. Onda je kao logičan korak nekoliko sati kasnije stigao za sada najjači udrarac: Inaternational Lease Finance, najveća kompanija za lizing aviona u svetu, objavila je da razmatra otkazivanje tri milijarde dolara vredne narudžbe Airbusovih letelica A380.

Šta se zapravo događa sa Airbusovim još nerođenim čedom čiji je projekat već odneo između 13 i 15 milijardi dolara? Odgovor je jasan – ekonomija plaća danak politici.

Čitav projekat Airbusa zamišljen je, kada je iz striktno odbrambenog prešao u civilni, kao plod ujedinjene Evrope. Airbusove letelice napravljene su iz delova iz čitave Evropske unije (one od pre proširenja 2004.). Tako složene letelice doduše ni Amerikanci ne prave baš čitave na jednom mestu. Stižu i tamo na montažu već gotovi sklopovi. Ali se u evropskom slučaju, zarad priče o jedinstvenoj Evropi, u tome ide toliko daleko da se čitavi delovi aviona prave na lokacijama udaljenim međusobno hiljadama kilometara. Iz Nemačke, Francuske i Španije čitavi segmenti aviona stižu na baržama do Tuluza u Francuskoj odakle opet sklopljen avion ide u nemački grad Hamburg da mu se tamo opremi unutrašnjost. Projekat toliko logistički zahtevan pokazao se očito kao prevelik zalogaj. Ovolika kašnjenja i ovoliki gubici i po priznanju čelnika Airbusa u International Herald Tribuneu ponovo guraju napred američki Boeing koga je evropski proizvođač odavno bio prestigao.

Šta će se sada događati u samom Airbusu odnosno u Evropi? Najgore od svega je što se kako sada stvari stoje neće dogoditi ništa. Evropska unija, koja je u izradu ovog aviona uložila basnoslovnu sumu novca i nepovratnu količinu političkog kredibiliteta evrounionista, jednostavno ne može da odustane. Teško je čak i da odleti glava nekome od Airbusovih čelnika jer su i oni izabrani po ključu.

Evropski mediji spekulišu o zahtevu ili o potrebi, ovde je to gotovo sve jedno, za još subvencija. Bez obzira na to što su subvencije Airbusu odavno plod kritike Sjedinjenih Američkih Država, Wall Street Journal navodi da zvaničnici nekoliko evropskih vlada smatraju da subvencije Airbusu treba još pojačati.
XS
SM
MD
LG