Dostupni linkovi

Zastrašujuća marginalizacija kulture


Poznati filmski kritičar Dražen Ilinčić jedan je iz generacije četrdesetogodišnjaka koji su, kaže, sredinom osamdesetih maštali o boljem, zapadnom načinu življenja:

"Mislili smo da će nam, kada dođe, to zapadnjačko društvo donijeti više kulture i uljuđenosti. Nismo mogli pretpostaviti da će oni doći i oteti nam i ovo malo što imamo."

Strane vlasnike medija, kaže, zanima samo ono što prolazi na tržištu, a to su uglavnom zabava i skandali:

"Antiintelektualni trend koji je došao sa cijelom trivijalizacijom i komercijalizacijom je pojeo značaj bilo kakvih djelatnika u kulturi, tako da danas možemo samo sanjati o tim lijepim vremenima kada smo kao kritičari iznosili svoje mišljenje o nekim stvarima i sudjelovali u životu nekog umjetničkog djela."

Predsjednik hrvatskog PEN-a i sveučilišni profesor Zvonko Maković također uočava da je medijima puno važnije je li se neka manekenka pojavila na izložbi, nego sama izložba:

"Kada se pojavi neka knjiga, piše se o njezinoj promociji, ali ne o knjizi i vrijednosti tog teksta. Kada se pojavi film, odlazi se na premijeru i piše se više o tom događaju, tko je bio na premijeri, nego o tom filmu. Skandaliziranje je nešto što medije najviše zanima, a kultura postaje dijelom marginalizovana i samim time ona se isključuje iz nacionalnog organizma."

Dugogodišnji novinar i član hrvatskog PEN-a, Marko Grčić, ističe da je u Hrvatskoj ovog trenutka najstrašnija ravnodušnost prema kulturi:

"Stara Titova država je štitila to područje. Čovjek je mogao nastradati na tom području, ali nitko nije ignorirao kulturno područje."

Predsjednik Hrvatskog društva pisaca, Velimir Visković:

"Doista možemo slijediti da je u zadnje dvije godine poplava medijske projekcije i koncepcije "Big Brother" duboko utjecala na cjelokupnu medijsku scenu. Stvorio se dojam da treba izbjegavati bilo kakav oblik intelektualiziranog diskursa, da ljudi naprosto nisu zainteresirani za takav oblik diskursa. Čitav televizijski program je usmjeren prema nekakvom poluobrazovanom kretenu i prilagođen je njegovim potrebama."

Uvjeren je da bi u Hrvatskoj, kao i vani, bilo interesa za cijeli jedan program posvećen kulturi:

"Trebalo bi vidjeti postoji li netko tko će se natjecati sa specijaliziranim umjetničkim ili kulturnim programom. U krajnjoj liniji, televizija može ustupiti jedan dio svoje pretplate takvom jednom programu."

Dugogodišnji novinar i diplomat, Darko Bekić, smatra, uz ostalo, da je problem i u "poznatoj hrvatskoj šutnji", te da za marginalizaciju kulture nisu krivi samo suvremeni mediji koji se bore za tržišni opstanak, već i intelektualci koji šute:

"U općoj atmosferi infantilizacije društva, ili kako je netko rekao kretenizacije društva, mediji samo reflektiraju opće stanje u društvu, pa tako i odnos prema sferi kulture. Intelektualci i kulturni djelatnici ne dižu svoj glas, a kada bi govorili i dizali svoj glas, onda bi bili medijski interesantni."
XS
SM
MD
LG