Morana Paliković Gruden, donedavno predsjednica Skupštine Grada Zagreba, uspjela je u poslu doseći zavidne vrhove, ali puno sporije no njezine muške kolege:
„Napredovala sam sporije i morala sam se dizati dva sata ranije u životu i lijegati dva sata kasnije. Birala sam poslove koji su mi dozvoljavali da raspoređujem svoje vrijeme tako da odgoj dvoje djece i obaveze koje sam imala u obitelji ne trpe.“
Regionalna koordinatorica Ženske mreže globalnih sindikata, Jasna Petrović, također se poslovno može smatrati uspješnom ženom, ali, uz velike napore:
„Ne možeš razvijati karijeru, niti obavljati poslove koje voliš, jer nemaš priliku putovati, pošto netko mora da čuva djecu. Putovati sam mogla tek kada sam podigla djecu i kada su krenule na fakultet.“
Najnovija istraživanja pokazuju da uz karijeru 65 posto zaposlenih žena u Hrvatskoj obavlja i sve kućanske poslove, a to isto radi samo 8,2 posto muškaraca, dok ih 23 posto parova ravnopravno dijeli. Morana Paliković Gruden smatra da kućanske obveze nisu glavni razlozi sporijem poslovnom napredovanju žena:
„Žene, kada vide šansu da mogu preuzeti odgovornije funkcije, one ih i preuzimaju, a kućni posao i odgovornost koju imaju u obitelji, izvršavaju na račun svoga sna, zdravlja i odmora. To sigurno nije dobro, ali ne vjerujem da im se to puno nudi.“
Potvrđuje to i Vlado Bulić, urednik sadržaja na portalu Moj Posao i kaže da je riječ o već poznatom fenomenu takozvanog „staklenog stropa“, nevidljivim umjetnim barijerama koje sprečavaju žene u dostizanju čelnih pozicija korporacijskog vodstva:
„U 100 većih hrvatskih tvrtki samo je šest posto žena na rukovodećim položajima.“
No, kad i dosegnu rukovodeće mjesto, ne znači da će za isti rang imati i istu plaću:
„U onom rangu u kojem i muškarac i žena imaju sto podređenih, muškarci imaju višu plaću od žena čak za 47,7 posto.“
Najveća spolna diskriminacija po pitanju plaća događa se u djelatnostima poslovnog savjetovanja i ispitivanja tržišta gdje su „muške plaće“ čak 44, 7 posto veće od „ženskih“, a diskriminacija je očita i po strukama:
„Kod inženjera je razlika čak 56,1 posto.“
Diskriminacija se, upozorava Bulić, događa već na samom razgovoru za posao:
„Kod razgovora za posao, obitelj se muškarcu gleda kao prednost, dok se ženi gleda kao nedostatak.“
Morna Gruden Paliković:
„Žalosno je da u XXI stoljeću žena nema pravo izbora i da ne može reći - ja želim sve, želim napredovati u karijeri i želim obitelj, očekujući podršku i partnera i društva. Žena mora birati između porodice i karijere.“
Riječ je, kaže, o lažnoj dilemi i još uvijek vrlo konzervativnom hrvatskom društvu:
„Mislim da je posebno na žene u Hrvatskoj djelovao tranzicijski proces koji je počeo padom Berlinskog zida. Kažu da su cigle sa Berlinskog zida popadale po leđima žena. Tu ima nekih razloga, ali ne treba zanemariti razloge koji proizlaze iz kulturnog stereotipa koji kaže da je funkcija žene da drži obitelj, da se brine oko djece i da ona nije profesionalno najinteresantnija osoba.“
Jasna Petrović iz Ženske sindikalne mreže ironično zaključuje:
„Na žalost, danas se sve više smatra da se potiče ravnopravnost spolova time što se i muškarci podvrgavaju plastičnima operacijama.“
„Napredovala sam sporije i morala sam se dizati dva sata ranije u životu i lijegati dva sata kasnije. Birala sam poslove koji su mi dozvoljavali da raspoređujem svoje vrijeme tako da odgoj dvoje djece i obaveze koje sam imala u obitelji ne trpe.“
Regionalna koordinatorica Ženske mreže globalnih sindikata, Jasna Petrović, također se poslovno može smatrati uspješnom ženom, ali, uz velike napore:
„Ne možeš razvijati karijeru, niti obavljati poslove koje voliš, jer nemaš priliku putovati, pošto netko mora da čuva djecu. Putovati sam mogla tek kada sam podigla djecu i kada su krenule na fakultet.“
Najnovija istraživanja pokazuju da uz karijeru 65 posto zaposlenih žena u Hrvatskoj obavlja i sve kućanske poslove, a to isto radi samo 8,2 posto muškaraca, dok ih 23 posto parova ravnopravno dijeli. Morana Paliković Gruden smatra da kućanske obveze nisu glavni razlozi sporijem poslovnom napredovanju žena:
„Žene, kada vide šansu da mogu preuzeti odgovornije funkcije, one ih i preuzimaju, a kućni posao i odgovornost koju imaju u obitelji, izvršavaju na račun svoga sna, zdravlja i odmora. To sigurno nije dobro, ali ne vjerujem da im se to puno nudi.“
Potvrđuje to i Vlado Bulić, urednik sadržaja na portalu Moj Posao i kaže da je riječ o već poznatom fenomenu takozvanog „staklenog stropa“, nevidljivim umjetnim barijerama koje sprečavaju žene u dostizanju čelnih pozicija korporacijskog vodstva:
„U 100 većih hrvatskih tvrtki samo je šest posto žena na rukovodećim položajima.“
No, kad i dosegnu rukovodeće mjesto, ne znači da će za isti rang imati i istu plaću:
„U onom rangu u kojem i muškarac i žena imaju sto podređenih, muškarci imaju višu plaću od žena čak za 47,7 posto.“
Najveća spolna diskriminacija po pitanju plaća događa se u djelatnostima poslovnog savjetovanja i ispitivanja tržišta gdje su „muške plaće“ čak 44, 7 posto veće od „ženskih“, a diskriminacija je očita i po strukama:
„Kod inženjera je razlika čak 56,1 posto.“
Diskriminacija se, upozorava Bulić, događa već na samom razgovoru za posao:
„Kod razgovora za posao, obitelj se muškarcu gleda kao prednost, dok se ženi gleda kao nedostatak.“
Morna Gruden Paliković:
„Žalosno je da u XXI stoljeću žena nema pravo izbora i da ne može reći - ja želim sve, želim napredovati u karijeri i želim obitelj, očekujući podršku i partnera i društva. Žena mora birati između porodice i karijere.“
Riječ je, kaže, o lažnoj dilemi i još uvijek vrlo konzervativnom hrvatskom društvu:
„Mislim da je posebno na žene u Hrvatskoj djelovao tranzicijski proces koji je počeo padom Berlinskog zida. Kažu da su cigle sa Berlinskog zida popadale po leđima žena. Tu ima nekih razloga, ali ne treba zanemariti razloge koji proizlaze iz kulturnog stereotipa koji kaže da je funkcija žene da drži obitelj, da se brine oko djece i da ona nije profesionalno najinteresantnija osoba.“
Jasna Petrović iz Ženske sindikalne mreže ironično zaključuje:
„Na žalost, danas se sve više smatra da se potiče ravnopravnost spolova time što se i muškarci podvrgavaju plastičnima operacijama.“
