Jevreji širom svijeta od večeras i narednih osam dana obilježavaju Pesah, praznik slobodi u znak sjećanja na vrijeme kada su se, predvođeni Mojsijem, oslobodili egipatskog ropstva. Jedan od predstavnika Jevrejske zajednice u Doboju, Danijel Atijas kaže da je jedno od obilježja i kuvanje jaja u ljupini od luka koje traje čitavih sedam dana:
„Jednostavno, jaja dobijaju boju kao pijesak u Egiptu. I druga stvar, što je isto važno, je tzv. beskvasni hljeb - maces, koji odražava simboliku toga da žene koje, krećući se kroz tu pustinju, bježeći, nisu imale vremena da se uzima kvasac da hljeb nadođe, da se čeka, nego su ga jednostvano takvog, beskvasnog pekle.“
Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci:
„Inače je tradicija da se upravo uz Pesah čita Hagada, što je priča o izlasku iz ropstva, da se na taj način s generacije na generaciju prenosi osjećaj slobode i zadovoljstvo zbog tog što smo slobodni.“
Jevreji u BiH danas žive na području Sarajeva, Banje Luke, Mostara, Tuzle i Doboja. Pred početak prošlog rata u BiH živjelo je negdje oko 2.000 Jevreja, a danas je ta brojka prepolovljena, kaže Jakob Finci:
„Nakon 1995. procentualno se vratilo najviše Jevreja, negdje 40 posto njih se vratilo, pogotovo u Sarajevo, koje je bilo pod opsadom i odakle smo organizovali nekoliko evakaucija. Ali, pošto se radi o pretežno starijoj populaciji, nažalost puno njih je u međuvremenu umrlo, stali smo sada na tom broju od 1006 Jevreja u BiH.“
Finci navodi da sadašnji problemi Jevreja ne odudaraju od teškoća sa kojima se suočavaju i ostali građani u našoj zemlji. U narednih nekoliko dana, kaže Finci, očekuje se i završetak štampanja faksimilskog izdanja čuvene Sarajevske Hagade:
„Radi se o prvom fakismilnom izdanju Hagade koja je tako rijetko lijepa knjiga, koja odiše i zlatom i srebrom i tako živim bijama, koje jednostvano i nakon 750 godina, koliko je Hagada stara, nisu izgubile svoj sjaj. Ovo fakismilno izdanje se pravi u vrlo limitiranom tiražu od svega 613 primjeraka i, nažalost, bit će po cijeni prilično nepristupačno, oko 1150 eura.“
Originalna Hagada ima vrlo čudnu istoriju i ne zna se kada je i ko ju je napravio, kaže Finci i dodaje da je jedino poznato da je napravljena u Španiji prije otprilike 7,5 vijekova. U Sarajevu je svanula krajem 19. vijeka, gdje je, srećom, preživjela sve kasnije ratove, a danas je smještena u posebnu sobu u sarajevskom Zemaljskom muzeju, gdje je može vidjeti svaki dobronamjernik.
„Jednostavno, jaja dobijaju boju kao pijesak u Egiptu. I druga stvar, što je isto važno, je tzv. beskvasni hljeb - maces, koji odražava simboliku toga da žene koje, krećući se kroz tu pustinju, bježeći, nisu imale vremena da se uzima kvasac da hljeb nadođe, da se čeka, nego su ga jednostvano takvog, beskvasnog pekle.“
Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci:
„Inače je tradicija da se upravo uz Pesah čita Hagada, što je priča o izlasku iz ropstva, da se na taj način s generacije na generaciju prenosi osjećaj slobode i zadovoljstvo zbog tog što smo slobodni.“
Jevreji u BiH danas žive na području Sarajeva, Banje Luke, Mostara, Tuzle i Doboja. Pred početak prošlog rata u BiH živjelo je negdje oko 2.000 Jevreja, a danas je ta brojka prepolovljena, kaže Jakob Finci:
„Nakon 1995. procentualno se vratilo najviše Jevreja, negdje 40 posto njih se vratilo, pogotovo u Sarajevo, koje je bilo pod opsadom i odakle smo organizovali nekoliko evakaucija. Ali, pošto se radi o pretežno starijoj populaciji, nažalost puno njih je u međuvremenu umrlo, stali smo sada na tom broju od 1006 Jevreja u BiH.“
Finci navodi da sadašnji problemi Jevreja ne odudaraju od teškoća sa kojima se suočavaju i ostali građani u našoj zemlji. U narednih nekoliko dana, kaže Finci, očekuje se i završetak štampanja faksimilskog izdanja čuvene Sarajevske Hagade:
„Radi se o prvom fakismilnom izdanju Hagade koja je tako rijetko lijepa knjiga, koja odiše i zlatom i srebrom i tako živim bijama, koje jednostvano i nakon 750 godina, koliko je Hagada stara, nisu izgubile svoj sjaj. Ovo fakismilno izdanje se pravi u vrlo limitiranom tiražu od svega 613 primjeraka i, nažalost, bit će po cijeni prilično nepristupačno, oko 1150 eura.“
Originalna Hagada ima vrlo čudnu istoriju i ne zna se kada je i ko ju je napravio, kaže Finci i dodaje da je jedino poznato da je napravljena u Španiji prije otprilike 7,5 vijekova. U Sarajevu je svanula krajem 19. vijeka, gdje je, srećom, preživjela sve kasnije ratove, a danas je smještena u posebnu sobu u sarajevskom Zemaljskom muzeju, gdje je može vidjeti svaki dobronamjernik.
