Oko pet miliona Izraelaca s pravom glasa bira danas 120 zastupnika novog saziva Kneseta. Izbori se općenito smatraju referendumom o planu privremenog premijera Ehuda Olmerta za uspostavu trajnog razgraničenja s Palestincima.
Olmert na dužnosti premijera zamjenjuje teško oboljelog Ariela Šarona koji se već sedmicama nalazi u komi. Njegova nedavno formirana stranka Kadima, trebala bi popuniti prostor u političkom centru, između desničarskog Likuda, na čijem je čelu bivši premijer Banjamin Natanijahu i laburista koje predvodi bivši sindikalni vođa, Amir Perec. Promatrači najviše šansi za pobjedu daju Šaronovoj Kadimi, koja bi mogla osvojiti 34 mjesta u parlamentu. U uspjeh prvog pojavljivanja nove stranke na izborima vjeruje i bivši izraelski premijer, a sada njen član, Simon Perez:
"Sadašnji saziv parlamenta je previše rascjepkan. Tu su zastupnici 14 stranaka. Mnoge od njih i same su podijeljene iznutra. Mislim da se u javnosti osjeća potreba za jakom centrističkom strankom koja može donositi odluke i izaći na kraj s kompliciranim problemima."
No, ako i osvoji najviše glasova, Kadima neće moći samostalno formirati vladu. Morat će ući u koalicijom s jednom od preostale dvije velike stranke, Likudom ili laburistima i vjerovatno s još nekoliko manjih. Od te koalicije ovisit će mnogo, kaže profesorica sveučilišta u Jeruzalemu Gola Golan:
"Od postizborne koalicije najviše ovisi budućnost mirovnog procesa. Ako centristička Kadima koja će vjerovatno osvojiti najviše glasova, uđe u koaliciju s desnicom, tada nema izgleda za nastavak bliskoistočnih mirovnih pregovora. Ako pak ljevica ostvari dobar rezultat, mogla bi postati članicom vladajuće koalicije, čime će biti otvoren i put za nastavak tih pregovora."
Palestinci također s pažnjom isčekuju rezultate izraelskih parlamentarnih izbora. Predsjednik Mahmud Abaz pozvao je izraelske birače da se ponovo okrenu mirovnom procesu:
"Nadamo se da će Izraelci izabrati korak ka miru tako što će glasati i izabrati predstavnike koji žele mir. Ni za njih ni za nas nema budućnosti bez mira."
Abazova zabrinutost za mir, proističe i iz činjenice da militantni Hamas koji je formirao novu palestinsku vladu i dalje odbija priznati drzavu Izrael i ranije palestinske sporazume s izraelskom vladom. Držanje Hamasa moglo bi navesti Izraelce da se opredjele za stanke koje se zalažu za agresivniju politiku prema Palestincima.
Olmert na dužnosti premijera zamjenjuje teško oboljelog Ariela Šarona koji se već sedmicama nalazi u komi. Njegova nedavno formirana stranka Kadima, trebala bi popuniti prostor u političkom centru, između desničarskog Likuda, na čijem je čelu bivši premijer Banjamin Natanijahu i laburista koje predvodi bivši sindikalni vođa, Amir Perec. Promatrači najviše šansi za pobjedu daju Šaronovoj Kadimi, koja bi mogla osvojiti 34 mjesta u parlamentu. U uspjeh prvog pojavljivanja nove stranke na izborima vjeruje i bivši izraelski premijer, a sada njen član, Simon Perez:
"Sadašnji saziv parlamenta je previše rascjepkan. Tu su zastupnici 14 stranaka. Mnoge od njih i same su podijeljene iznutra. Mislim da se u javnosti osjeća potreba za jakom centrističkom strankom koja može donositi odluke i izaći na kraj s kompliciranim problemima."
No, ako i osvoji najviše glasova, Kadima neće moći samostalno formirati vladu. Morat će ući u koalicijom s jednom od preostale dvije velike stranke, Likudom ili laburistima i vjerovatno s još nekoliko manjih. Od te koalicije ovisit će mnogo, kaže profesorica sveučilišta u Jeruzalemu Gola Golan:
"Od postizborne koalicije najviše ovisi budućnost mirovnog procesa. Ako centristička Kadima koja će vjerovatno osvojiti najviše glasova, uđe u koaliciju s desnicom, tada nema izgleda za nastavak bliskoistočnih mirovnih pregovora. Ako pak ljevica ostvari dobar rezultat, mogla bi postati članicom vladajuće koalicije, čime će biti otvoren i put za nastavak tih pregovora."
Palestinci također s pažnjom isčekuju rezultate izraelskih parlamentarnih izbora. Predsjednik Mahmud Abaz pozvao je izraelske birače da se ponovo okrenu mirovnom procesu:
"Nadamo se da će Izraelci izabrati korak ka miru tako što će glasati i izabrati predstavnike koji žele mir. Ni za njih ni za nas nema budućnosti bez mira."
Abazova zabrinutost za mir, proističe i iz činjenice da militantni Hamas koji je formirao novu palestinsku vladu i dalje odbija priznati drzavu Izrael i ranije palestinske sporazume s izraelskom vladom. Držanje Hamasa moglo bi navesti Izraelce da se opredjele za stanke koje se zalažu za agresivniju politiku prema Palestincima.
