Budo VUKOBRAT, Branka MIHAJLOVIC, Lejla SARIC
“Ratni zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić još slobodno žive u Evropi. Nisu uhapšeni za organiziranje silovanja 22.000 žena u BiH i niko nema interesa da ih uhapsi. Nadam se da će se to promijeniti i da se “Zlatni medvjed” neće razočarati kad vidi Bosnu", kazala je nakon dodjele nagrade Jasmila Žbanić."Grbavica" je priča o majci koja je u vrijeme proteklog rata u BiH u okupiranom dijelu Sarajeva silovana i prisiljena da rodi. Ona pokušava naučiti kako da voli svoju djevojčicu, koja je plod takvog strašnog zločina. Ovo ostvarenje tematizira problem masovnih silovanja bošnjačkih žena u ratu u Bosni i Hercegovini, kao i njihov današnji položaj u bh. društvu. Glavnu ulogu Esme igra srbijanska glumica Mirjana Karanović, jednu od glavnih uloga ostvario je hrvatski glumac Leon Lučev, a tu su i Dejan Aćimović, Jasna Ornela Beri, Ermin Bravo, Kenan Ćatić, Bogdan Diklić te Semka Sokolović-Bertok. Film je nastao u koprodukciji BiH, Hrvatske, Austrije i Njemačke.
“Grbavica” je Jasmilin prvi dugometražni igrani film zahvaljujući kojem se našla u konkurenciji na ovogodišnjem 56. Berlinaleu. Jasmila je za ovaj film napisala i scenarij.
BH. rediteljka Jasmila Žbanić rođena je 1974. u Sarajevu. Diplomirala je na ASU Sarajevo, na Odsjeku za filmsku i pozorišnu režiju. Osnivačica je, direktorica i producentica udruženja umjetnika "Deblokada"; osnivačica, spisateljica i producentica “Teatra dobre prehrane”. Za filmove “Autobiografija” i “Poslije, poslije” dobila je nagrade Soroš centra za savremenu umjetnost. Dokumentarni film “Noć je, mi svijetlimo” osvojio je specijalnu nagradu na SFF-u 1998., te nagradu žirija New York Expo Film Festivala 1999. Za dokumentarac “Crvene gumene čizme” dobila je Special Mention na Alpe Adria Film Festivalu, a film je prikazan na ZDF-u te distribuiran u Velikoj Britaniji kao dio kino turneje Stranger Then Fiction.
Jasmila Žbanić u Sarajevo će se vratiti u ponedjeljak, 20. februara, a doček će biti organiziran na aerodromu u 14.15 sati.
*****
I sama činjenica da je film Grbavica, prvijenac mlade Sarajke Jasmile Žbanić, bio uvršten u zvanični program Festivala u Berlinu, pomalo je zatekla ovdašnju stručnu javnost. Žbanić je svoj film snimala u medijskoj sjenci nekolicine drugih filmova, kontraverznog Go Westa prije svih, ali je ipak prva dobila poziv za učešće na jednoj od filmskih smotri najviše kategorije.
O filmu Jasmila za Radio Slobodna Evropa kaze:
"Film govori o Sarajevu danas, o mami Esmi i kćerki Sari, koje žive na Grbavici i njihovom svakodnevnom životu. Djevojčica Sara treba da ide na ekskurziju. Pošto vjeruje da joj je otac Šehid, kao šehidsko dijete ima popust. Trebaju joj papiri da to dokaže, ali papira nema. Esma je nastojala da sakrije istinu o Sarinom ocu, a to je da je ona bila silovana na Grbavici i da je morala roditi to dijete, kćerku Saru."
Ko se imalo sjeća bliske prošlosti, lako će dokučiti šta bi se ispod naslova moglo kriti, ali autorica svjedoči o mnogo dubljoj simbolici:
"Etimološki, Grbavica znači žena sa grbom. Grbavica je jedan mikro svijet u kojem se dešava radnja filma. Kada smo razmišljali o naslovu filma, mislili smo na to da ga niko od stranaca neće moći izgovoriti. Ali težina tih slova u naslovu i način na koji se oni izgovaraju, za mene opisuju Esmin svijet. Zbog toga smo odlučili da ostane naslov Grbavica, koji je malo neatraktivan, kakva je i sama tema."
Mlada se rediteljka uhvatila u koštac sa tabu temom koja se radije zaobilazi, ne samo zbog silne mučnine koju strašni istovremeni zločin nad ljudskim tijelom i ljudskom dušom izaziva, nego i zbog permanentne opasnosti da se sklizne u patetiku, ili u neku drugu estetsku stranputicu:
"Nema ni mrve patetike, bar tako kažu ljudi koji su gledali film. Svi smo osjećali vrlo važnim da govorimo o tome, o onome što nas je sve boljelo. Zbog toga je film rađen totalno iskreno. Ispitivali smo sami sebe do granica naših vlastitih osjećaja."
Jasmila Žbanić, baš zbog toga, apostrofira specifičnu ulogu protagonistice Mirajane Karanović, velike umjetnice od koje je, tvrdi, mnogo naučila:
"Za nju je to imalo i duplu dozu težine zbog toga što je iz Beograda. Ona je divna žena i osjeća se odgovornom za nešto što nije napravila i u čemu nije učestvovala, naprotiv, zbog onoga protiv čega se cijeli rat borila. Sve nas je ujedinio osjećaj da ipak govorimo o ženama, o nečemu što je iznad bilo koje nacije, bilo koje države. Zato je ona došla u film."
O hrabrosti mlade rediteljice svjedoči način kako je film produciran. Kloneći se klanova i moćnika, poltrona i patrona, važnih prijatelja i nevažnih savjetodavaca, Jasmila je film snimila u vlastitoj produkciji. Mala početna sredstva od domaćih kulturnih vlasti, teško da bi pokrila i troškove voznog parka, ali to ju je tek ohrabrilo da vlastiti scenarij iznese na tržište i provjeri koliko zaista vrijedi, ne samo scenarij:
"Izabrala sam takvu poziciju skupa sa svojim kolegama. Imamo producentsku kuću koja se zove Deblokada. Samo ime govori da želimo da probijamo neke opsade. Ne želimo da budemo ni u kakvim klanovima, niti u nekim političkim vezama. Na taj način smo radili film. Smatram ga nekom dobrom nužnošću jer ispitujete koliko je vaš scenarij vrijedan u određenim zemljama, da li je ova priča lokalna ili zanima i svijet. Po meni, to je bila dobra suradnja.
*****
Glavna glumica Mirjana Karanović, neposredno nakon što je film Grbavica proglašen za pobednika Berlinskog festivala, je rekla:
KARANOVIĆ: Čula sam za tu vest pre pet minuta.
RSE: Da li ste iznenađeni?
KARANOVIĆ: Jesam. Nisam očekivala da ćemo dobiti glavnu nagradu. Mislila sam da će je dobiti neki poznati, veliki, reditelj.
RSE: Eto, i male kinematografije mogu dobiti veliku nagradu.
KARANOVIĆ: To je stvarno ohrabrujuće.
RSE: Ta uloga je bila dosta zahtevna i komplikovana?
KARANOVIĆ: Jeste ali sam se dobro pripremila i onda je sve išlo lako.
RSE: Kakva je bila saradnja sa Jasmilom Žbanić, koja je mlada rediteljka?
KARANOVIĆ: Uopšte nisam imala osećaj da je ona debitant.
RSE: Da li ste se čuli sa nekim iz ekipe?
KARANOVIĆ: Dok razgovaramo zvone telefoni. Čula sam se sa ekipom iz Sarajeva. Oni su u bioskopu Meeting point i preko satelita su direktno pratili šta se događa u Berlinu.
*****
Sarajevo film festival (SFF) organizovao je sinoć u kafeu kina Meeting point direktni prijenos svečane dodjele nagrada "Berlinalea", gdje se okupila većina glumačke postave filma, kao i drugi glumci koji su željeli iz Sarajeva dati podršku Jasmili Žbanić. Proglašenje "Grbavice" najboljim filmom popraćeno je euforijom radosti uz višeminutni aplauz.
Direktor SFF-a Mirsad Purivatra nije krio veliko zadovoljstvo uspjehom "Grbavice", priznavši da je jednu od nagrada očekivao:
"Film je zaista fantastičan. Svih 2.000 ljudi koji su gledali film u Berlinu plakalo je na svim projekcijama. Žiri je obećao da će biti oličenje gledalaca te da će zaista izabrati onaj film koji ih se najviše dojmi. Za mene tu nikada nije ni bilo dileme."
"Nevjerovatno sam sretan i ponosan što sam rođen u ovoj zemlji. Čestitam Jasmili na sjajnom uspjehu, a ovim je dokazano da je film najveći ponos ove države", kazao je glumac Emir Hadžihafizbegović. Jasna Žalica osvajanje "Zlatnog medvjeda" ocijenila je logičnim slijedom događaja. Jasmila se, kako je kazala, potrudila da svijetu ispriča za sve nas jako značajnu priču te da svi zajedno istom emocijom i s jasnim stavom prenesemo ono što još nigdje do sada nije ispričano niti na ovakav način.
"Moram priznati da sam bila sigurna da ćemo osvojiti 'medvjeda'. Znala sam da će te žene koje su u žiriju biti solidarne s ovakvom pričom i da će znati prepoznati njenu težinu. Svi su nas u Berlinu primili fantastično i smatram da niko od nas do sada nije doživio takav aplauz i poklike na svim projekcijama "Grbavice". Drago mi je i zbog Jasmile i zbog BiH", kazala je pod očitim emocijama Jasna Ornela Beri.
Ermin Bravo priznao je kako se nije nadao zlatnom, ali da je potajno očekivao jednog "Srebrnog medvjeda":
"Dobiti 'Zlatnog medvjeda' u društvu i konkurenciji velikih svjetskih imena je zaista velika stvar. Ovo potvrđuje da svi dosadašnji uspjesi bh. filma nisu bili slučajni, već da BiH ima zaista dobru školu filma, te zato bh. kinematografiju treba podržavati sa svih strana, posebno s državnog nivoa. To je jedna od najboljih stvari koja se dešava u BiH."
