Dostupni linkovi

Prošlo vrijeme jeftine energije


Enis ZEBIC, Dženana HALIMOVIC, Srdan KUSOVAC

Od sinoć u deset sati sve evropske zemlje, pa tako i Hrvatska, dobivaju ugovorene količine ruskog plina, objavila je danas komercijalna direktorica državne naftne kompanije INA, Nataša Vujec:

''Trenutno je stanje u sustavu vrlo stabilno i mirno. Potrošnja je uravnotežena sa dobavom i ne očekujemo nikakve probleme tijekom dana.''

Vlada i INA apelirali su na građane da racionalno koriste energente. Premijer Ivo Sanader kazao je kako stanje nije dramatično - ali:

''Kao odgovorna vlada i kao odgovorna zemlja moramo se suočiti s činjenicom da će ovo biti očigledno jedno trajno stanje. Trebati će razmisliti i o novim skladištima, trebati će razmisliti i o novim dobavnim pravcima. Imamo trenutno dvije varijante. Jedna je iz Mađarske, a druga je preko Srbije jer očigledno da se s plinom trenutnačno događa ono što se sedamdesetih godina događalo s naftom.''

Hrvatska sama pokriva otprilike 60 posto svojih potreba za prirodnim plinom, a otprilike toliko je potrebno za grijanje domaćinstava, naravno ako ne nastupe ekstremno niske temperature. Onih 40 posto, koliko se uvozi, troše dva najveća potrošača - Hrvatska elektroprivreda i kutinski proizvođač umjetnih gnojiva Petrokemija. ''Utoliko, pola milijuna domaćinstava u Hrvatskoj ne treba razmišljati o osiguranju nekog alternativnog grijanja za ovu sezonu'', poručuje predsjednik Hrvatske stručne Udruge za plin, Miljenko Šunić:

''O tome se ne treba razmišljati. Više se treba razmišljati o dugoročnosti velikih industrijskih potrošača koji troše veliku količinu plina, kako njih razriješiti i kako njih opskrbiti. Petrokemija zimi ne radi, ali vjerojatno će u veljači tražiti zahtijev da počne raditi. Plinski sustav će možda tek biti spreman u trećem mjesecu. Prema tome, veliki potrošači su presudni, a država i društvo, koji vode energetiku, bi trebali osigurati mogućnost većeg kapaciteta skladišta i izgradnju dobavnih pravaca.''

Hrvatski adut u rukavu, uz domaću proizvodnju, je i podzemno skladište plina u Okolima. Njegov voditelj, Siniša Đura, je optimističan:

''Trenutno u podzemnom skaldištu plina imamo uskladišteno 375 milijuna metara kubnih plina, što je šezdesetak milujuna kubika više nego lani u ovom istom razdoblju. Ta količina plina daje nam određenu sigurnost da ćemo ovu sezonu grijanja moći zadovoljiti svakako široku potrošnju, a možda i dio drugih potrošača.''

Bude li trebalo, Hrvatska će uvesti plin iz Austrije, jer drugih raspoloživih pravaca zasad nema. Aktualna energetska kriza bila je povod da predsjednik oporbenih Socijal-demokrata i bivši premijer, Ivica Račan, oštro prozove Sanadera i njegovu vladu za kašnjenje u plinifikaciji Hrvatske:

''Da je po programu kojega smo mi donijeli prije nekoliko godina nastavljena plinifikacija Hrvatske, danas bi bio već završen plinovod između Pule i Karlovca, imali bi plin iz Jadrana. Mi se danas suočavamo sa plinskom krizom. Po tempu koji smo uspješno radili, plinovod je trebalo završiti još tijekom 2004. godine.''

Sanader je koji sat kasnije najavio sjednicu Državnog povjerenstva na kojoj će nastojati ubrzati plinifikaciju Hrvatske. Do Splita bi plinovod, u naboljem slučaju, mogao stići 2009. godine. Također, danas je najavljeno da se u daljoj privatizaciji državne naftne kompanije INA neće privatizirati one segmente koji su od strateške važnosti za opskrbu Hrvatske plinom.

*****

BiH je trenutno odahnula jer se snabdijevanje gasom normaliziralo. Samo dokle, osobito kad se zna da ova zemlja nema alternativni gasovodni sistem, te da još nije riješen problem ratnog duga za gas?

Snabdijevanje BiH prirodnim gasom se stabilizovalo, što znači da najavljenog redukovanog snabdijevanja prema velikim potrošačima neće biti u narednih nekoliko dana. Smanjenje dotoka gasa, uzrokovano rusko - ukrajinskim sporom, uticalo je na odluku mađarske kompanije MOL, koja je glavni snabdjevač gasom BiH, te Srbije i Crne Gore, da ovim zemljama umanji dotok za 40 posto.

U slučaju restrikcija u BiH bi, prema riječima direktora BH gasa, Almira Bećarevića, najviše bila pogođena privreda:

“Što se tiče industrije, smanjena bi potrošnja bila, a što se tiče distribucije, vjerovatno toplane bi morale preći na mazut, a ono što je bio prioritet jeste da individualni potrošači budu uredno snabdjeveni.”

Uz sadašnje zalihe sarajevske Toplane, od kojih ovisi 170.000 građana, u glavnom gradu ne bi mogle izdržati dugo. Pri tome, oko 15 posto kotlovnica nema mogućnost za zamjenski energent, upozorio je Hazim Zečević, direktor Toplana:

“Mi smo spremni i za ovakve situacije. Međutim, takve situacije se ne mogu držati dugo, 7-10 dana maksimalno, odnosmo uz nabavku novih količina tečnih energenata može se i duže, ali samo za onaj dio koji ima alternative.”

Alternativu nema oko 7.000 stanova, a u slučaju većih restrikcija u zimskoj sezoni bi, uz Sarajlije, najviše bili pogođeni stanovnici dijela Zenice, Zvornika i Istočnog Sarajeva. BiH dodatno opterećuje i balast ratnog duga, napominje Bećarević:

“To je stalna prijetnja prema BiH - da se obustave isporuke prirodnog gasa zbog duga iz ratnog perioda, koji iznosi 104, 8 miliona dolara, ali nadati se da ćemo u ovih narednih mjesec-dva aktivnijim odnosom Vijeća ministara prevazići i ovaj problem.”

BiH, inače, nema alternativni gasovodni sistem, osim onog koji iz Mađarske preko Srbije dolazi do Zvornika, što znači da u potpunosti ovisi o dotoku plina u Mađarsku i o odluci mađarskog MOL-a o količini snabdijevanja.

*****

Veliki broj država zapadne i centralne Evrope dobijao je u ponedeljak manje gasa iz Rusije nakon što je Rusija u ponedeljak ujutro ukinula Ukrajini snabdevanje gasom pošto vlasti u Kijevu nisu pristale na zahtev Moskve da gas plaćaju po petostruko višoj, tržišnoj ceni po kojoj ruski gas plaćaju evropske zemlje. Probleme u snabdevanju gasom prijavile su tokom dana Poljska, Slovačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Rumunija i Moldavija.

Neke od zemalja poput Austrije i Mađarske su objavile u ponedeljak uveče da se situacija normalizovala. Ukrajinska štampa je objavila istovremeno da je predsednik te zemlje Viktor Jučšenko obećao normalizaciju snabdevanja predsedniku Poljske Lehu Kaćinskom (Lech Kaczynski).

Ruski "Gazprom" je tvrdio u ponedeljak da je problem nastao jer je Ukrajina krala gas koji je ta kompanija slala ostalim evropskim državama, dok su vlasti u Kijevu te optužbe kategorično odbacivale. Aleksandar Medvedev, jedan od direktora ruskog Gazproma u ponedeljak na konferenciji za medije u Moskvi:

"Do sutra uveče mi ćemo obnoviti potpuno snabdevanje Evrope u skladu sa ugovorima. Ali moram da naglasim da sadašnja situacija u kojoj Ukrajina krade gas iz gasovoda ka Evropi ne može trajati večno."

Ukrajinski ministar energetike Ivan Plahkov u ponedeljak u razgovoru sa novinarima u Kijevu:

"Nema uzimanja ruskog gasa. Ponavljam Ukrajina koristi sopstveni gas iz opdzemnih skladišta i turkmenski gas strogu u skladu sa potpisanim ugovorima."

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija su izrazile još u nedelju zabrinutost zbog odluke Rusije da obustavi isporuke gasa Ukrajini. SAD su ocenile da taj potez otvara pitanje "korišćenja energije za ostvarivanje političkog pritiska". Četvrtina gasa koji koristi zapadna Evropa stiže iz Rusije, a od toga oko 80% preko Ukrajine. Analitičari ocenjuju da je potez Rusije dodatni pritisak na Ukrajinu nakon što je krajem 2004. na predsedničkim izborima pobedio prozapadni kandidat Viktor Juščenko.

Rusija je prekidom isporuke gasa objavila "prvi rat 21. veka" ocenjuje u ponedeljak francuski dnevnik Mond navodeći da je Rusija pritisnula crnveno dugme pošto su sirovine "postale oružje odvraćanja, ako ne i oružje velikog ekonomskog razaranja".

Britanski dnevnik "Gardijan" podseća u ponedeljak da Rusija kontroliše najveće rezerve energije u svetu i ocenjuje da je takva pozicija dala predsedniku Rusije Vladimiru Putinu ono što je oduvek i želeo: strahopoštovanje zapadnog sveta.
"Dejli telegraf" (Daily Telegraph) dodaje da su mnoge zapadne zemlje pošto zavise od ruske energije zažmurile pred činjenicom da je Vladimir Putin napravio od Rusije jednopartijsku državu u kojoj skoro ne postoji sloboda štampe.
Ruska agencija "Itar-tas" prenosi ocenu politikologa Sergeja Markova prema kojem je sukob oko gasa bio potreban predsedniku Ukrajine kako bi povećao svoje šanse na narednim parlamentarnim izborima.
XS
SM
MD
LG