U Banjaluci je položen kamen temeljac za obnovu banjalučke Sahat‑kule, nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.

Sahat‑kula je podignuta krajem 16. vijeka, a srušena je u decembru 1993. godine, tokom rata u BiH.

Obnova Sahat‑kule dolazi nakon višedecenijskih napora da se saniraju posljedice razaranja u Banjaluci, gradu koji je tokom rata ostao bez ijedne od svojih 16 džamija.

Iako u Banjaluci nije bilo ratnih dejstava, svi islamski vjerski objekti su 1993. godine porušeni, uključujući i Ferhat‑pašinu džamiju, uz koju se nalazila i Sahat‑kula.

Tokom rata u BiH uništeno je više od 600 džamija.

Na mjestu gdje se nalazila Sahat-kula nakon rušenja je u temelju ostao samo jedan kamen, na koji je 33 godine kasnije postavljena ploča koja simboliše početak obnove.

Ferhat-pašina džamija (Ferhadija) srušena je 7. maja 1993. godine.

Tadašnje vlasti Republike Srpske organizovale su rušenje, a ostaci su odvezeni na gradsku deponiju, dok je dio bačen i u rijeku Vrbas.

Nakon rata pronađeni su fragmenti, a na mjestu nekadašnje Sahat-kule se danas nalazi dio materijala originalnog spomenika kulture.

U osmanskim gradovima sahat‑kule su često građene uz džamije i čaršije, kao važni elementi tadašnjeg urbanog i društvenog života.

Banjalučka Sahat‑kula bila je viša od 20 metara, masivno zidana kamenom i tokom vijekova je više puta popravljana i dograđivana, posebno nakon zemljotresa 1969. godine.

S obzirom da je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, iz Vakufske direkcije Islamske zajednice ističu da će se tokom obnove nastojati zadržati izvorni izgled i način gradnje.

Obnova bi trebala trajati 18 mjeseci.

Temeljac je položen u prisustvu predstavnika Islamske zajednice u BiH, vlasti RS, a prisustvovao i je i banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković.

"Sahat-kula neka bude uspravni kameni most koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost, ali i ljude koji ovdje žive. Neka nas podsjeća na važnost zajedništva, sloge, međusobnog poštovanja i uvažavanja", poručio je Stanivuković.

Ismail-ef. Smajlović, muftija banjalučki, istakao je da sahat-kula pokazuje vrijeme i ukazuje da svaka osoba može upravljati svojim vremenom.

"To može biti inspiracija i poruka svakoj čestitoj osobi koja dođe u njenu blizinu ili sa odstojanja očita satnicu i procijeni raspoloživo vrijeme za dobro djelo. To je mogućnost i izbor svakog pojedinca u ljudskom rodu", rekao je Smajlović.

Građani koji su prisustvovali polaganju temeljca ističu za Radio Slobodna Evropa da ih početak obnove Sahat-kule, podsjeća na "tolerantnija" vremena.

Muharem Tulek, danas banjalučki penzioner, prisjeća se kako ga za Sahat-kulu vežu uspomene iz djetinjstva, "ono što je nekada bila Banjaluka, prije rata". Tulek je u ratu izbjegao iz Banjaluke, a vratio se u svoj grad 2001. godine.

"Sahat-kula predstavlja simbol ljudi koji su prijateljski nastrojeni. Međutim, ja tu živim blizu, pa čujem kad omladina ide na utakmicu, Borčevu (FK Borac), svašta uzvikuju, nacionalizam je i dalje prisutan. To nikad prije rata nije bilo. Politika je previše upletena. Veličaju se osuđeni za ratne zločine...ne znam zašto se to i dalje radi", kaže Tulek.

Tulekova sugrađanka, Ismeta Muharemović u Banjaluku se vratila 1999. godine.

"Ovo je radostan dan, nadam se da će i nas Bošnjaka biti više u Banjaluci", rekla je za RSE.

Obnova Ferhat pašine džamije je završena 2016. godine. Ferhadija je, osim što ima vjersku i kulturnu vrijednost, i jedan od turistički najposjećenijih objekata u Banjaluci.

Godine 2024., obnovljena je i Arnaudija, posljednja od 16 u ratu porušenih banjalučkih džamija.