Iranski predsjednik tvrdi da je interakcija sa vrhovnim vođom Hamneijem učestala
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan kaže da se pristup i interakcija sa vrhovnim vođom Modžtabom Hamneijem, koji nije viđen u javnosti otkako je u vazdušnom napadu 28. februara ubijen njegov otac, ajatolah Ali Hamnei, postaje učestalija.
Govoreći na ceremoniji povodom Nacionalnog dana industrije i rudarstva 21. jula, Pezeškijan je rekao da su "mjere organizovane na osnovu njegovih [Modžtabe Hamneija] smjernica" u vezi sa ratom sa Sjedinjenim Državama.
Modžtaba Hamnei je navodno teško ranjen u istom izraelskom vazdušnom napadu u kojem je ubijen njegov otac i nije viđen u javnosti od kada je naslijedio u martu mjesto vođe. Sin i nasljednik dugogodišnjeg iranskog lidera, čak je bio i van vidokruga ranije ovog mjeseca tokom ceremonija žalosti i skupova za svog oca.
Iako je 56-godišnjak dao pisane izjave, nije objavljena njegova slika, video ili audio snimak.
Uprkos odsustvu iz javnog života, Modžtaba Hamnei i dalje igra istaknutu ulogu u ratnoj strategiji i vođenju mirovnih pregovora sa Sjedinjenim Državama, prema podacima američkih obavještajnih službi.
Pentagon kaže da je skoro 100 američkih vojnika povrijeđeno u iranskim napadima
Ministarstvo odbrane SAD saopštilo je da su desetine američkih vojnika povrijeđene u iranskim napadima tokom protekle dvije nedelje.
Portparol Pentagona, Šon Parnel, napisao je 20. jula na mreži X da je "skoro 100 pripadnika vojske imalo neki stepen povreda od 7. jula". Dodao je da se 96 posto njih već vratilo na dužnost i da su "odlučni da se vrate u borbu".
Parnel je opisao "veliku većinu" povreda kao "manje potrese mozga".
Tokom proteklih 10 dana, iranska vlada je odgovorila na noćne američke napade u južnom Iranu lansiranjem raketa na američke vojne baze u arapskim zemljama širom Persijskog zaliva.
Nakon što su tri američka vojnika poginula u ovim napadima, Njujork tajms je 20. jula objavio izvještaj u kojem se tvrdi da je Pentagon "uskratio informacije o desetinama povrijeđenih američkih vojnika" u iranskom ratu.
Nekoliko sati prije objavljivanja najnovijeg broja žrtava, Parnel je odbacio tvrdnje iz izvještaja, rekavši da su "neosnovane i zlonamjerne".
Iranski ministar unutrašnjih poslova posjetio Pakistan
Iranski ministar unutrašnjih poslova Eskandar Momeni stigao je u Islamabad kasno 20. jula na razgovore sa najvišim pakistanskim zvaničnicima, uključujući premijera Šehbaza Šarifa i moćnog komandanta vojske zemlje, feldmaršala Asima Munira.
Iransku delegaciju je u vazduhoplovnoj bazi Nur Kan u Ravalpindiju dočekao pakistanski ministar unutrašnjih poslova Mohsin Nakvi. Ukratko se obraćajući novinarima, Momeni je rekao da će dvije strane razgovarati o bilateralnim odnosima, trgovini i razvoju, između ostalog.
Pakistan i Iran dijele granicu od 900 kilometara sa etničkim zajednicama Baludža koje uglavnom žive sa obje strane. Pogranični region koriste i naoružane vjerske i sektaške grupe koje periodično izvode napade u obje zemlje.
Militantno i separatističko nasilje često je zatezalo veze između Teherana i Islamabada, koji inače tvrde da imaju srdačne odnose.
U januaru 2024. godine, Iran je izveo raketne i napade dronovima u pakistanskoj provinciji Baludžistan kako bi ciljao iransku militantnu grupu Baludža, Džaiš el-Adl. Dva dana kasnije, Pakistan je uzvratio vazdušnim napadima u iranskoj provinciji Sistan-Balučistan, tvrdeći da su ciljali skrovišta pakistanskih beludžističkih separatista.
Uprkos ovim tenzijama, Pakistan se pojavio kao ključni posrednik u tekućem sukobu između SAD i Irana.
Visoki pakistanski zvaničnici su više puta održavali diplomatske kontakte sa Teheranom dok je Islamabad nastojao da posreduje u prekidu vatre između dvije strane.
Pakistan je takođe nedavno bio domaćin prvih direktnih razgovora između Irana i Sjedinjenih Država u Islamabadu, prvih od Islamske revolucije u Iranu 1979. godine.
Iran tvrdi da je pogodio Amazonovu infrastrukturu baze podataka u Bahreinu
Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) tvrdi da je "uništio" ono što je opisao kao Amazonovu "centralnu infrastrukturu podataka" u Bahreinu u napadu krstarećim raketama u ranim jutarnjim satima 21. jula.
Ranije su njihove vazduhoplovne snage takođe tvrdile da su izvele "opsežne napade raketama i dronovima" na "sistem protivvazdušne odbrane Patriot i radar američkih snaga u Muharaku i sistem Patriot u Rifi, Bahrein".
Pored toga, IRGC je saopštio da je ciljao objekte u vazduhoplovnoj bazi Ahmed Al Džaber i hangar u kome su smješteni američki dronovi MQ-9 u vazduhoplovnoj bazi Ali Al Salem u Kuvajtu.
IRGC je tvrdio da su mete potpuno uništene. Američka vojska, Kuvajt i Bahrein se još nisu oglasili.