Dva filipinska mornara poginula u napadu na saudijski tanker

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je 2. septembra da obnovljena američka vojna kampanja protiv Irana neće trajati "predugo", ali da su Sjedinjene Američke Države spremne u bilo kojem trenutku izvesti nove napade.

Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu Bijele kuće, Trump je ustvrdio da su iranske snage pokušavale napraviti raketu namijenjenu za postavljanje mina te da su je Sjedinjene Države uništile.

Također je rekao da je Iran radio na obnovi svojih radarskih i raketnih sistema, koji su također bili meta američkih napada.

Govoreći o američkim napadima, Trump je rekao: "Uništili smo svu novu opremu koju su pokušali izgraditi duž Hormuškog moreuza – dio je bio odbrambeni, a dio ofanzivni... Bio je to veoma snažan napad sinoć i spremni smo izvesti još jedan kad god poželimo".

Njegove izjave uslijedile su nakon što su Sjedinjene Države u noći 1. septembra izvele napade na ciljeve u Iranu, u najnovijoj eskalaciji sukoba između Washingtona i Teherana.

Američki ministar finansija Scott Bessent upozorio je da će Washington nastaviti nastojanja da prekine ekonomske veze Irana s ostatkom svijeta, navodeći da bi aviokompanije, pomorski sektor i digitalna imovina mogli postati mete novih američkih sankcija.

"Moja poruka svima je: držite se podalje. Svi želimo da se ovaj sukob završi, a najbrži način da se to dogodi jeste da niko ne pruža podršku ovom režimu", rekao je Bessent za Fox News 2. septembra, odgovarajući na pitanje o mogućoj ruskoj podršci Iranu.

Dodao je da Washington vodi razgovore s državama i subjektima koji podržavaju Teheran te da će ekonomski pritisak na Iran, uključujući moguće nove sankcije, zahtijevati "pun angažman svih".

Bessent je upozorio države i kompanije da ne nastavljaju poslovanje s Iranom.

"Prijateljima i protivnicima poručujemo: ne poslujte s ovim zlim režimom. Znamo ko ste, a i vi znate ko ste. Ako bude potrebno, ugasit ćemo vam poslovanje", rekao je.

"Prekinut ćemo svaku vezu koju imaju s vanjskim svijetom", dodao je Bessent.

Iranski rijal dostigao je nove rekordno niske vrijednosti u odnosu na glavne strane valute 2. septembra, pri čemu je euro prvi put premašio 2,55 miliona rijala.

Internetske stranice koje prate devizne kurseve objavile su da se američki dolar trgovao za više od 2,2 miliona rijala, dok je vrijednost dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata premašila 600.000 rijala.

Pad vrijednosti rijala ubrzao se usljed rastućeg ekonomskog pritiska na Iran, uključujući američku kampanju nazvanu Operation Economic Outcast, koju je Ministarstvo finansija SAD-a pokrenulo 24. augusta. Kampanja ima za cilj presijecanje ekonomskih veza Irana i vršenje pritiska na strane vlade i kompanije da smanje poslovanje s Teheranom.

Prema tržišnim podacima, cijena zlatnika Imami, jednog od najpopularnijih oblika štednje u Iranu, dostigla je oko 2,26 milijardi rijala 2. septembra, uprkos padu cijena zlata na svjetskom tržištu.

Dan ranije guverner Centralne banke Irana Abdolnaser Hemati odbacio je tvrdnje da se zemlja suočava s nedostatkom deviznih rezervi ili da je njena ekonomija pred kolapsom. Rekao je da je Centralna banka spremna plasirati do dvije milijarde dolara na devizno tržište kako bi stabilizirala rijal.

Prema agenciji AFP, iranska valuta izgubila je gotovo deset posto vrijednosti u dvije sedmice koje su prethodile 24. augustu, a pad se nastavio i nakon toga.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) navela je da nije ostvaren napredak u naporima da Iran omogući njenim inspektorima provjeru zaliha obogaćenog uranija.

Pozivajući se na povjerljive dokumente IAEA-e, agencija Reuters je 2. septembra izvijestila da inspektori UN-a i dalje nemaju pristup nuklearnim lokacijama koje su Izrael i Sjedinjene Države bombardovali u junu prošle godine.

"Nedostatak informacija Agencije o ovom nuklearnom materijalu i pristupa postrojenjima radi njegove provjere predstavlja zabrinutost u pogledu širenja nuklearnog oružja i mora biti riješen s najvećom hitnošću", navodi se u izvještaju dostavljenom državama članicama.

Nalazi IAEA-e sugeriraju da je Iran prije napada u junu 2025. godine posjedovao 440,9 kg uranija obogaćenog do 60 posto izotopa U-235.

U izvještaju se navodi da i dalje nije poznato koliko tog materijala je preostalo niti gdje se nalazi.