Više hiljada civila poginulo je i povrijeđeno u ruskim vojnim napadima na ukrajinski grad Mariupolj između februara i maja 2022. dok stotine hiljada građana sedmicama nijesu mogle da zadovolje osnovne životne potrebe, saopšteno u izvještaju organizacija Human Rights Watch, Truth Hounds i SITU Research.
Grupa organizacija kazala je da treba istražiti postupke ruskog predsjednika Vladimira Putina i još nekih visokih zvaničnika. Dodaju da Putina i visoke zvaničnike treba na odgovarajući način procesuirati zbog njihove uloge u očiglednim ratnim zločinima koje su počinile ruske snage, a da Rusija treba da osigura odštetu žrtvama rata i njihovim porodicama.
Izvještaj od 215 stranica, "'Naš grad je nestao': Rusko razaranje Mariupolja, Ukrajina", uz propratni digitalni multimedijalni sadržaj i 20-minutni video, analiziraju patnju civila i štetu na hiljadama zgrada, uključujući nekoliko stotina višespratnica, bolnice, obrazovne ustanove kao i infrastrukturu za struju i vodu.
Opisuju kontinuirane pokušaje ukrajinskih zvaničnika i međunarodnih agencija da, suočeni s ruskim opstrukcijama, organizuju evakuacije i isporuke pomoći.
"Pustošenje Mariupolja od ruskih snaga jedno je od najgorih poglavlja njihove invazije na Ukrajinu", rekla je Ida Sawyer, direktorica za krize i sukobe pri Human Rights Watch-u. "Međunarodna tijela i vlade posvećene pravdi trebalo bi da se usredsrede na istragu visokih ruskih zvaničnika za koje se sumnja da su povezani sa ratnim zločinima u tom nekad dinamičnom gradu."
U izvještaju, Human Rights Watch i Truth Hounds obavili su 240 intervjua sa uglavnom raseljenim stanovnicima Mariupolja, dok su Human Rights Watch i SITU anaizirali više od 850 fotografija i videa, brojna dokumenta i desetine satelitskih snimaka.
Digitalni multimedijalni sadržaj uključuje 3D rekonstrukcije sedam zgrada oštećenih u očigledno nezakonitim napadima, grafike oštećenih škola i bolnica kao i analizu grobnih mjesta kako bi se pomoglo u procjeni broja mrtvih.
Detaljno je dokumentovano 14 napada u kojima su civili ubijeni i ranjeni, kao i u kojima je oštećeno ili uništeno 18 zgrada. Tu su uključeni napadi na dvije bolnice, gradsko pozorište koje je služilo kao sklonište za civile, skladište hrane, mjesto za distribuciju pomoći, supermarket i stambene zgrade koje su takođe imale funkciju skloništa.
O očiglednoj protivzakonitosti tih napada govori činjenica da Human Rights Watch i Truth Hounds nisu pronašli nikakve dokaze o ukrajinskoj vojnoj prisutnosti u ili u blizini pogođenih struktura ili da su uočili samo manju vojnu prisutnost.
U jednom slučaju, muškarac koji je pomogao u spašavanju preživjelih i izvlačenju tijela iz ruševina stambene zgrade koja je pogođena 13. marta 2022., opisao je što je vidio. "Zgrada je pretvorena u prah", rekao je. "Nije ostalo gotovo ništa, samo dio kupatila i hodnika...(Čovjek pored mrtve majke) bio je sav u krvi. Krv mu je tekla iz ušiju, nosa i očiju i plakao je... (Drugi muškarac) je držao svoje beživotno dijete i razgovarao s njim. Stalno je govorio: 'Dijete ne plače'." U napadu je ubijeno osam civila, a troje je ranjeno.
"Uprkos izazovima istraživanja ratnih zločina u područjima koja su nedostupna zbog ruske okupacije mi i naši partneri proveli smo gotovo dvije godine otkrivajući istinu o užasnim zločinima koje su počinile ruske snage u Mariupolju", rekao je Roman Avramenko, izvršni direktor Truth Hounds-a. "Ova istraga ima za cilj da osigura da se ti zločini nikada ne zaborave i da se počinioci suoče s pravdom."
Analizom satelitskih snimaka, fotografija i videozapisa glavnih gradskih groblja utvrđeno je da je više od 10.000 ljudi sahranjeno u Mariupolju između marta 2022. i februara 2023. Upoređujući rast broja grobova sa normalnom stopom smrtnosti u gradu, grupa organizacija procjenjuje da je na najmanje 8.000 ljudi umrlo u borbama ili generalno zbog rata, iako ostaje nepoznato koliko je od tog broja bilo civila.
Ukupan broj mrtvih mogao bi biti znatno veći: u nekim grobovima nalazilo se više tijela, dok su neki posmrtni ostaci najvjerovatnije zakopani u ruševinama. Neki su možda ostali u improvizovanim grobovima, a drugi su možda umrli kasnije od posljedica rata. Neki rođaci nestalih još traže svoje najmilije.
Hiljade ljudi je povrijeđeno, mnogi su izgubili udove, vid, sluh ili pamćenje, a neki su dobili i traumatske povrede mozga uzrokovane eksplozijama.
Izvještaj identifikuje 17 ruskih jedinica i snaga povezanih sa Rusijom koje su djelovale u Mariupolju u martu i aprilu 2022., na vrhuncu borbi.
Identifikovano je deset osoba koje bi po komandnoj odgovornosti mogle biti kazneno odgovorne za ratne zločine zbog protivpravnih napada i mogućeg neosnovanog blokiranja humanitarne pomoći i evakuacija. Možda su takođe počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog prisilnog premještanja stanovnika Mariupolja u Rusiju i na teritorije okupirane od Rusije.
Prema načelu komandne odgovornosti, nadređeni je odgovoran za zločine koje su počinili njegovi podređeni kada su znali ili morali znati da se zločini čine, ali nisu preduzeli razumne mjere da ih zaustave ili kazne.
Human Rights Watch je 4. decembra 2023. poslao ruskoj vladi rezime nalaza izvještaja i spisak pitanja, ali do 1. februara nije dobio odgovor.
Otkako su okupirale grad, ruske vlasti grade nove visoke stambene zgrade u sklopu svog plana obnove i ponovnog razvoja Mariupolja do 2035. Okupacione snage treba da očiste ostatke građevina i da sruše nebezbjedne konstrukcije kako bi zaštitile stanovništvo. Međutim, u nedostatku nezavisnih istražilaca, ruska vlada briše fizičke dokaze na stotinama potencijalnih mjesta zločina.
Okupacione snage takođe uklanjaju obilježja ukrajinskog identiteta, i između ostalog sprovode ruski školski program a ulicama mijenjaju imena. Zahtijevaju od stanovnika da izvade ruske pasoše kako bi se prijavili za određene poslove i beneficije.
U Mariupolju, kao i drugdje u Ukrajini, ruske i pridružene snage intenzivno su koristile oružje sa širokim dometom, uključujući tenkove i tešku artiljeriju, bacače raketa, projektile i vazdušne napade na naseljena područja. Korištenje takvog oružja u naseljenim područjima, na civile i civilnu infrastrukturu, povećava zabrinutost zbog nezakonitih neselektivnih i nerazmjernih napada.
"Mariupolj je svjedočanstvo okrutnog razaranja i patnje uzrokovane oružjem", rekao je Sawyer. "Sve vlade treba da podrže pravdu za zločine počinjene u Ukrajini i da potpišu međunarodnu deklaraciju kojom se osuđuje upotreba oružja u naseljenim područjima."
Mariupolj, slike iz života okupiranog grada
