Dostupni linkovi

Šta za Srbe na Kosovu znači ukidanje dozvole za rad kompaniji MTS?


MTS, jedno od prodajnih mesta u Beogradu, arhiva
MTS, jedno od prodajnih mesta u Beogradu, arhiva

Ozbiljno zaoštravanje situacije koja prevazilazi ekonomske i komercijalne okvire uz kršenje Briselskog sporazuma, upitna egzistencija preko 250 porodica srpske zajednice na Kosovu i prekid komuniciranja i informisanja za oko 80.000 korisnika usluga kompanije MTS d.o.o.

Na ove posledice ukazuje kompanija "Telekom Srbija" u odgovoru za Radio Slobodna Evropa ukoliko se njena ćerka firma na Kosovu ugasi.

MTS d.o.o. je kompanija osnovana na osnovu Briselskog sporazuma o telekomunikacijama Kosova i Srbije iz 2015. u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa. Ova kompanija je krajem 2016. dobila licencu za rad po zakonima Kosova a osnivač sa udelom od 100 odsto je "Telekom Srbija".

Sedište Telekoma Srbije, većinskog vlasnika MTS-a, Beograd, avgust 2020.
Sedište Telekoma Srbije, većinskog vlasnika MTS-a, Beograd, avgust 2020.


Međutim, iz Vlade Kosova tvrde da ova, ali i desetine drugih kompanija, krše ustavni poredak jer se u njihovim dosijeima nalaze dokumenti u kojima se gradovi na Kosovu pominju kao deo Srbije.

Iz Vlade Kosova do objavljivanja ovog teksta nije stigao odgovor na pitanje koja je alternativa Srbima, u slučaju da se ugasi MTS.

Postoji li alternativa?

MTS na Kosovu je u poslednje dve do tri godine kupio gotovo sve veće kablovske operatere u srpskim sredinama severno i južno od reke Ibar. Zbog toga je organ za zaštitu konkurencije na Kosovu pokrenuo istragu po službenoj dužnosti krajem novembra 2022. godine.

Sumnja se da MTS d.o.o. nije prijavio svoje transakcije, kako je to predviđeno zakonom na Kosovu.

Pored TV paketa, MTS svojim korisnicima nudi i usluge u oblasti interneta, mobilne i fiksne telefonije.

Nadzorni organ za elektronsku i poštansku komunikaciju Kosova (ARKEP) u odgovoru za RSE navodi da je srpska kompanija MTS na Kosovu ovlašćena da pruža sve ove usluge u skladu sa Sporazumom o telekomunikacijama između Kosova i Srbije.

Ipak, dodaju da su za sva dalja pitanja oko poslovanja ove kompanije "u kontaktu sa relevantnim institucijama".

Na Kosovu postoje i drugi operateri koji pružaju slične usluge kao MTS, poput Kosovskog Telekoma "Vala", te privatnih kompanija "IPKO" i "Artmotion".

Međutim, pripadnici srpske zajednice gotovo da ne koriste njihove usluge, osim kada je u pitanju mobilna telefonija operatera "Vala" i "IPKO". Ove dve mobilne mreže su zastupljenije u srpskim sredinama južno od Ibra.

S druge strane, regulaciono telo za elektronske komunikacije u Srbiji "RATEL" već godinama u svojim izveštajima navodi da nema podatke o korisnicima mobilnih mreža na Kosovu.

Na Kosovu postoje i drugi operateri koji pružaju slične ulsluge kao MTS, poput Kosovskog Telekoma "Vala", te privatnih kompanija "IPKO" i "Artmotion". Međutim, pripadnici srpske zajednice gotovo da ne koriste njihove usluge
Na Kosovu postoje i drugi operateri koji pružaju slične ulsluge kao MTS, poput Kosovskog Telekoma "Vala", te privatnih kompanija "IPKO" i "Artmotion". Međutim, pripadnici srpske zajednice gotovo da ne koriste njihove usluge


Takođe, u izveštaju o radu za prethodnu godinu "Telekom Srbija" ne navodi koliko korisnika ima na Kosovu ali ističu da su tokom 2022. investiciona ulaganja u MTS iznosila nešto više od 1,5 miliona evra.

'Telekom Srbija' ne prihvata ukidanje, najavljuje žalbu

U odgovoru za RSE, "Telekom Srbija" navodi da ih je Agencija za registraciju biznisa na Kosovu (ARBK) u petak obavestila o gašenju njihove ćerke firme, te dodaju da im nije pružena nikakva mogućnost dopune dokumentacije oko registracije.

Iz Telekoma Srbija kažu da su obavestili strane ambasade u Prištini i Beogradu, te EU koja posreduje u dijalogu Kosova i Srbije.

Dodaju da se kao razlog za odluku o oduzimanju dozvole za rad navodi to što jedan član menadžmenta poseduje pasoš izdat od strane Republike Srbije, te da im je rok od 30 dana za žalbu predočen kao jedina opcija za reagovanje.

"Već radimo na svim pravnim merama koje ćemo uložiti, pre svega žalbu, a ukoliko ista ne bude prihvaćena, tražićemo privremenu meru suda", navode iz "Telekoma Srbije".

Podvlače da su obavestili strane ambasade u Prištini i Beogradu, te Evropsku uniju koja posreduje dijalogom između Kosova i Srbije. Kako dalje napominju iz državnog telekomunikacionog operatera Srbije, bilo je teško objasniti međunarodnoj zajednici da se jedna kompanija gasi jer postoji "administrativna greška".

Šta piše u sporazumu Kosova i Srbije o telekomunikacijama?

Osnivanje kompanije MTS d.o.o. na Kosovu je usaglašeno sporazumom o telekomunikacijama 2015. godine.

Predviđeno je da regulatorna tela daju licnecu za rad novoj kompaniji za pružanje usluga u oblasti mobilne i fiksne telefonije, koja će biti registrovana u skladu sa kosovskim regulatornim okvirom.

Vlada Kosova je potom usvojila odluku da se kompaniji MTS d.o.o. izda dozvola za rad.

Na osnovu istog sporazuma, Kosovo je dobilo državni pozivni broj +383.

Zašto je sporan rad kompanije MTS?

U odluci Agencije sa registraciju biznisa stoji da je komisija za verifikaciju dosijea ustanovila da je u dosijeu ove kompanije priložen identifikacioni dokument/pasoš zastupnika kojeg je izdala Srbija, a u kom kao mesto rođenja stoji "Kosovska Mitrovica, Republika Srbija".

"Ovakvi sadržaji nisu dozvoljeni za korišćenje u Republici Kosovo, jer je naziv koji se koristi za mesto rođenja i državu, izazvalo povredu ustavnih normi i tako nešto predstavlja ozbiljnu pretnju po javnu bezbednost", stoji u odluci Agencije.

Šta kaže nadležno Ministarstvo?

RSE se obratio Ministarstvu trgovine, industrije i preduzetništva sa upitom da pruži detaljnije obrazloženje zašto se kompaniji MTS oduzima dozvola, odnosno zbog čega im nije dozvoljeno da upotpune ili usklade dokumentaciju. Odgovor do objavljivanja ovog teksta nije stigao.

Nisu odgovorili ni na pitanje šta će se desiti sa korisnicima MTS usluga, koji uglavnom dolaze iz redova srpske zajednice na Kosovu.

Ministarka trgovine, industrije i preduzetništva Rozeta Hajdari ranije je objasnila kako su pojedine kompanije prilikom podnošenja zahteva za registraciju, predale "protivustavna dokumenta" u kojima se gradovi na Kosovu pominju kao deo Srbije.

Ministarka Rozeta Hajdari je izjavila da se kršenje Ustava Kosova ne može smatrati "tehničkom greškom".
Ministarka Rozeta Hajdari je izjavila da se kršenje Ustava Kosova ne može smatrati "tehničkom greškom".

Zapravo radi se o dokumentima koje za gradova na Kosovu izdaju paralelni srpski organi i koje zvanična Priština ne priznaje.

Ministarka Hajdari je podvukla da se kršenje Ustava Kosova ne može smatrati "tehničkom greškom".

Nadležno ministarstvo je saopštilo i da su preduzete disciplinske mere protiv službenika u Agenciji za registraciju biznisa, jer su dozvolili registraciju kompanija sa spornim dokumentima.

RSE se oko pitanja oduzimanja dozvole za rad kompaniji MTS obratio Evropskoj uniji, koja posreduje u dijalogu Kosova i Srbije. Međutim, odgovor nije stigao.

Nisu odgovorili ni iz Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije.

Objašnjenje: U prvobitnoj verziji ovog teksta pisalo je da je MTS-u ukinuta licenca za rad jer je u njihovom registracionom listu pisalo da je adresa kompanije “Kosovska Mitrovica, Srbija”. Međutim ono što je sporno, na osnovu odluke ARBK-a koju je "Telekom Srbija" dostavio RSE-u, je to što u identifikacionom dokumentu zastupnika ove kompanije kao mesto rođenja stoji “Kosovska Mitrovica, Srbija”.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG