Dostupni linkovi

Zašto je ubrzan 'Sat sudnjeg dana'?


'Sat sudnjeg dana' otkucava 76 godina simbolično mjereći koliko je čovječanstvo blizu ili daleko od propasti. Za 2023. njegove kazaljke su pomjerene na 90 sekundi do ponoći.
'Sat sudnjeg dana' otkucava 76 godina simbolično mjereći koliko je čovječanstvo blizu ili daleko od propasti. Za 2023. njegove kazaljke su pomjerene na 90 sekundi do ponoći.

Iza ideje "Doomsday Clock" ili "Sata sudnjeg dana" stoji neprofitna naučna organizacija i časopis Bulletin of the Atomic Science koji je pokrenut 1947. godine nakon pronalaska nuklearnog oružja. Ovaj neuobičajeni sat otkucava 76 godina mjereći koliko je čovječanstvo blizu ili daleko od propasti.

Sat zapravo simbolično ilustruje koliko se čovječanstvo približilo kraju svijeta, odnosno kritičnoj nuklearnoj opasnosti kao globalne egzistencijalne prijetnje. Ponoć na "Satu sudnjeg dana" označava teoretsku tačku uništenja civilizacije.

Sat u 2023. pokazuje najveći rizik po čovječanstvo

Za 2023. godinu "Sat sudnjeg dana" pomaknuo je svoje "vrijeme" na 90 sekundi do ponoći što je 10 sekundi bliže nego što je ovaj imaginarni sat pokazivao prije tri godine.

Panel međunarodnih naučnika je upozorio da je egzistencija čovječanstva u najvećem riziku nego ikada prije ponajviše zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Sat koji slikovito i simbolično oslikava globalne rizike od katastrofe kreirala je neprofitna organizacija i časopis Bulliten of Atomic Scientists koji se bave praćenjem pitanja globalne bezbjednosti i rizika od ubrzanja tehnološkog napretka koji ima negativne posljedice po čovječanstvo. Ovu organizaciju u časopis pokrenuo je Manhattan Project koji se tokom Drugog svjetskog rata a bavio istraživanjem i razvojem nuklearnog oružja.

Mnogi od naučnika koji su radili u okviru Projekta Manhattan imali su rezerve po pitanju moći oružja u čijem kreiranju su učestvovali. Poslije prve uspješne kontrolisane nuklearne lančane reakcije na Univerzitetu u Čikagu 1942., tima naučnika koji su radili na Projektu Manhattan se razišao dok su mnogi od njih otišli da rade u vladinim laboratorijama za razvoj nuklearnog oružja.

Projekat Manhattan bio je kodno ime za razvoj atomske bombe tokom Drugog svjetskog rata. Okupljao je grupu atomskih naučnika koji su osnovali Bilten atomskih naučnika (Bulliten of Atomic Scientists).

Isprva, organizacija i časopis formirani su kako bi mjerili nuklearne prijetnje, ali su od 2007. godine odlučili da u svoje procjene rizika uključe i klimatske promjene.

Kada je 2020. 'Sat sudnjeg dana' podešen na 100 sekundi do ponoći, koja simbolizuje trenutak katastrofe čovječanstva, to je simbolično prikazivalo najbliži takav trenutak u istoriji. Tada su iz neprofitne organizacije i naučnog časopisa Bulliten of Atomic Science rekli kako je rizik od kolapsa civilizacije u slučaju upotrebe nuklearnog oružja i klimatske krize "izuzetno nestabilan trenutak" istorije.

Na primjer, za vrijeme Hladnog rata sat je 1953. podešen na dvije minute do ponoći nakon prvog aktiviranja hidrogenske bombe.

Sat je 2023. simbolično podešen na 90 sekundi do ponoći zbog kako piše u izjavi:

"Rat Rusije u Ukrajini postavio je duboka pitanja o interakciji među državama, narušenih normi međunarodnih odnosa koje podupiru uspješne odgovore na različite globalne rizike. Najgore je to što Rusija slabo prikriva prijetnje nuklearnim oružjem što podsjeća svijet da je eskalacija sukoba, bila ona slučajna, namjerna ili uzrok pogrešne procjene – veoma rizična."

Saopštenje za 2023. za razloge pomjeranja kazaljki naučnika koji podešavaju "Sat sudnjeg dana" objašnjava da je "Rusija rat donijela do nuklearki Černobila i Zaporožja, što krši međunarodne protokole i dovodi do rizika od širenja radioaktivnog materijala. Napori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da se osiguraju ove nuklearne elektrane su odbijeni", stoji u izjavi koja je prevedena i na ruski i na ukrajinski jezik.

Ruska invazija na Ukrajinu i povećani rizik od nuklearne eskalacije jeste najveći, ali nije jedini razlog zašto se kazaljke 'Sata sudnjeg dana' tako blizu približavaju 'ponoći'.

Do novog simboličnog vremena koje pokazuje sat uticale su stalne prijetnje koje predstavljaju klimatska kriza, dezinformacije i raspad globalnih normi i institucija potrebnih za ublažavanje rizika povezanih s naprednim tehnologijama i biološkim prijetnjama kao što je pandemija COVID-19.

Tim organizacije i časopisa Bulletin of Atomic Scientists pokazuje novo vrijeme na 'Satu sudnjeg dana' - 90 sekundi do ponoći, Washington 24. januar 2023.
Tim organizacije i časopisa Bulletin of Atomic Scientists pokazuje novo vrijeme na 'Satu sudnjeg dana' - 90 sekundi do ponoći, Washington 24. januar 2023.

Sat je 24. januara podešen na 90 sekundi do ponoći, odnosno trenutka kada će ljudi planetu Zemlju učiniti nenastanjivom. Ali, da li je čovječanstvo zaista bliže nego ikada kraju svijeta?

Sat nije 'aparatura za predviđanje budućnosti'

'Sat sudnjeg dana' kao godišnje upozorenje od neizbježnog nestanka civilizacije tokom godina isprovocirao je skepticizam i potaknuo debatu oko svrhe svog postojanja, piše The New York Times.

Brad Evans, profesor za fenomene političkog nasilja na Univerzitetu u Bathu u Velikoj Britaniji rekao je da je sat "zastrašujući simbol slike svijeta koji nastavlja da živi u sjenci uništenja".

"Dok je ova slika nešto što oblikuje našu politiku, mi konačno živimo u vrijeme katastrofa kada budućnost izgleda kao endemsko krizno područje – postoje brojni problemi sa ovim simboličnim pokušajem da se izmjeri koliko je još vremena ostalo (civilizaciji)", rekao je profesor Evans, kako piše The New York Times.

Tokom Kubanske raketne krize 1962., "Kada je svijet bio zastrašujuće blizu uništenju, navodno bliže nego ikada prije, sat nije pomjerio svoje kazaljke", rekao je Evans.

Kako su Kenedi i Hruščov izbegli nuklearni rat?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:52 0:00

Objašnjenje naučnika je bilo da se kazaljke nisu pomjerile tokom krize jer "premalo se znalo u to vrijeme o okolnostima i zastojima ili samom ishodu". Takođe, Bulliten of Atomic Science, tada je rekao da 'Sat sudnjeg dana' nije "aparatura za predviđanje" i da ne predskazuje budućnost. Sat je simbolični prikaz prijetnji čovječanstvu, pojasnili su iz Bulletina, a svaka sekunda ne predstavlja koliko je godina ili decenija svijetu preostalo do apokalipse.

Sat je osmišljen kako bi, mjerio egzistencijalne prijetnje ne definitvno, već radije, potaknuo dijalog i raspravu o teškim naučnim temama kao što su klimatske promjene, na primjer, naglašava Bulletin.

'Sat sudnjeg dana' proizvoljno je postavljen. Američka Umjetnica Martyl Langsdorf od koje je naručeno da dizajnira sat kao naslovnicu za izdanje Bulletina 1947., po njenim riječima, sat je postavila sedam minuta do ponoći jer je tako "dobro izgledalo".

Martyl je bila supruga fizičara Alexandera Langsdorfa mlađeg, koji je bio uključen u Projekat Manhattan. Ono što je zaokupilo njenu maštu bio je osjećaj hitnosti da se sa američkom javnošću podijeli svijest o opasnostima nuklearnog oružja koji su nosili njen suprug i drugi naučnici iz Projekta Manhattan.

Nije preostalo mnogo vremena da se nuklearno oružje stavi pod kontrolu. "To je bilo panično vrijeme… Danas je teško povjerovati da je riječ 'atom' bila strana. Naučnici, međutim, željeli su da informišu publiku", rekla je Langsdorf 2007.

Za umjetnicu Martyl sat se učinio kao savršen simbol kojim bi se prenijela poruka i osjećaj hitnosti naučnika.

Otkako se prvi put pojavio 1947. nebrojeno puta se pojavio u djelima drugih umjetnika i uticao na popularnu kulturu širom svijeta, od heavy metal pjesme benda Iron Maiden "2 Minutes to Midnight" (Dva minuta do ponoći) do serije stripova Watchmen.

Godine 2018. 'Sat sudnjeg dana' je bio podešen na dvije minute do ponoći.
Godine 2018. 'Sat sudnjeg dana' je bio podešen na dvije minute do ponoći.

Alarm za buđenje čovječanstva

Tokom 76 godina, vrijeme na 'Satu sudnjeg dana' pomjeralo se i naprijed i nazad, onako kako su naučnici procjenjivali rizike od prijetnji. U nekim godinama od 1947. vrijeme na satu je stajalo, a podešavan je više od 20 puta.

Odluka da li pomjeriti kazaljke leži na naučnicima iz Biltena za atomsku nauku i na Odboru za sigurnost ove organizacije koji se konsultuju sa Odborom sponzora u koji je uključeno više od desetine dobitnika Nobelove nagrade.

Iako je sat predstavljao efikasni alarm kada je potrebno podsjetiti ljude o spirali kriza u kojoj se nalazi planeta Zemlja neki ipak dovode u pitanje svrsishodnost ovakvog mehanizma.

"To je nesavršena metafora", rekao je Michael E. Mann sa Univerziteta u Pensilvaniji, prenio je CNN 2022. Ovim je želio da naglasi kako kretanja sata uslovljavaju kombinacije različitih tipova rizika koji svi imaju različite karakteristike i pojavljuju se u različitim vremenima i obimima.

Ipak, Mann je dodao kako sat "ostaje važna naprava koja nosi retoričko značenje i koja nas podsjeća, godinu za godinom, na krhkosti ljudskog postojanja na planeti".

Šta kada se kazaljke poklope?

Kazaljke na satu nikada se nisu poklopile a šta bi to značilo odgovorila je Rachel Bronson predsjednica i izvršna direktorka Biltena atomskih naučnika, navodeći da se nada da se to nikada neće desiti.

"Kada bi sat pokazao ponoć, to bi značilo da je došlo do neke vrste nuklearne oružane, vojne ili druge katastrofe ili klimatske promjene koja je 'izbrisala' čovječanstvo", rekla je Bronson. "Ne želimo da ikada dođemo do tog trenutka, a nećemo ni znati ako dođemo dotle."

Najdalje vrijeme od ponoći koje je pokazivao 'Sat sudnjeg dana' je bilo nakon završetka Hladnog rata, 1991., pokazivao je 17 minuta do ponoći.

Bronson je takođe, navela, kako prenosi BBC, da iako ljudi stvaraju probleme, naučnici vjeruju da ljudi mogu i da smanje rizike ako se globalno uključe u njihovo rješavanje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG