Dostupni linkovi

Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu zbog genocida protiv Miomira Jasikovca


Zgrada Tužilaštva i Suda BiH, Sarajevo, 12. juli 2022
Zgrada Tužilaštva i Suda BiH, Sarajevo, 12. juli 2022

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Miomira Jasikovca koji se tereti da je sudjelovao u genocidu 1995. godine, u svojstvu zapovjednika čete Vojne policije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske.

Državljanin Srbije Miomir Jasikovac (1968), rođen u Zvorniku i nastanjen u Novom Sadu, tereti se da je sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu od 13. do 15. jula 1995. godine.

U optužnici se navodi da je, zajedno sa pripadnicima Vojne policije, odlazio na lokacije gdje je bio zatočen veliki broj bošnjačkih muškaraca i dječaka sa područja Srebrenice, na istoku BiH.

Tu su pripadnici Vojne policije sudjelovali u zarobljavanju, transportu, strijeljanju i ubistvima, saopćilo je Tužilaštvo BiH u četvrtak, 24. novembra.

U optužnici se navodi da je Jasikovac, kao i njemu podređeni pripadnici Vojne policije, sudjelovao u zarobljavanju, transportu na mjesta strijeljanja, kao i u ubistvima zarobljenika.

Radi se o lokalitetima u blizini škole u Orahovcu, gdje je strijeljano više od 800 žrtava, brani u Petkovcima gdje je strijeljano više od 700 osoba i lokaciji šljunkare u Kozluku, na kojoj je strijeljano više od 800 žrtava.

Navode optužbe, Tužilaštvo BiH će dokazivati pozivanjem 83 svjedoka te 16 zaštićenih, među kojima su i svjedoci koji su dali iskaz u postupcima pred Haškim tribunalom.

Predviđeni su, također, iskazi više stručnih vještaka, među kojima su i međunarodni eksperti koji su sudjelovali u otkrivanju masovnih grobnica.

Iz Tužilaštva BiH najavljuju prilaganje više od 250 materijalnih dokaza te dokumenata i materijala dobijenih u suradnji sa Haškim tribunalom.

Optužnica protiv Momira Jasikovca proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine, u Srebrenici i okolini, 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti.

Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.

Za genocid i zločine u Srebenici do sada je osuđeno oko 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.

Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.

Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant Vojske RS Ratko Mladić.

Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRS-a.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 2004. donio prvu pravosnažnu presudu za genocid u Evropi, u slučaju generala Vosjke Republike Srpske Radislava Krstića.

XS
SM
MD
LG