Da bi spriječio da parlamentarna većina drugi put usvoji kontroverzne izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, aktuelni šef države Milo Đukanović je zatražio od Venecijanske komisije hitno mišljenje o tom Zakonu.
Mišljenje o važnim pravnim aktima od Venecijanske komisije, prema riječima advokata Branislava Lutovca, najčešće se traži prije nego što zakon uđe u proceduru usvajanja.
"Postoje slučajevi, ali dosta rijetki, da se nakon usvajanja zakona traži savjetodavno mišljenje Venecijanske komisije. Obično je obratno, savjetodavno mišljenje se traži prilikom izrade nacrta ili predloga zakona", kaže Lutovac za Radio Slobodna Evropa.
Parlamentarna većina predvođena koalicijama proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta Ura želi da, izmjenama Zakona o predsjedniku Crne Gore, preuzme dio nadležnosti Mila Đukanovića u oblasti predlaganja mandatara za sastav nove Vlade.
Đukanović se usprotivio usvojenom Zakonu tako što je 7. novembra odbio, kao predsjednik države, da ga proglasi i vratio ga Skupštini na ponovno usvajanje.
Prema Ustavu, ukoliko istovjetan Zakon bude drugi put usvojen u parlamentu, Đukanović je dužan da ga potpiše, odnosno proglasi.
U obraćanju predsjednici Venecijanske komisije Claire Bazy Malaurie, Đukanović je naveo da bi posljedica mogućeg ponovnog izglasavanja spornog Zakona mogla biti "urušavanje ustavnog poretka Crne Gore i univerzalnih pravnih vrijednosti".
Da li je mišljenje Vencijanske komisije obavezujuće?
Ukoliko Venecijanska komisija, kao savjetodavno tijelo Savjeta Evrope, saopšti mišljenje o ovom Zakonu, to će biti dodatni mehanizam za ocjenu legitimiteta tog Zakona.
Ipak, prema Lutovcu, mišljenje Venecijanske komisije ne mora da bude obavezujuće za Skupštinu i predlagača, iako ima svoju specifičnu težinu.
"Crna Gora je na evropskom putu i to ima svoj značaj. Ako odbijamo da prihvatimo mišljenje Venecijanske komisije to mora da ima posljedice na poglavlja 23 i 24", navodi Lutovac.
On dodaje da Crna Gora teži pravnom sistemu i društvenim vrijednostima Evropske unije:
"Venecijanska komisija je jedan od organa koji je na tom fonu i ima jak autoritet. Ja se ne bih igrao da se u potpunosti zanemari to mišljenje."
Novi mandatar ili novi izbori?
Parlamentarna većina insistira da formira novu treću Vladu nakon što su oborene dvije, Zdravka Krivokapića u februaru i Dritana Abazovića u avgustu ove godine.
DF, Demokrate i Ura su pokušali da predlože novog mandatara, poslanika Miodraga Lekića, sredinom septembra.
Lekić nije imao jasnu pisanu podršku većine od 41 poslanika, pa je Đukanović konstatovao da ni jedna politička grupacija nije predložila mandatara. Đukanović je zatim predložio da Skupština sebi skrati mandat, kako bi raspisao prijevremene izbore, međutim parlamentarna većina je to odbila.
Na predlog Demokratskog fronta, većina je izglasala izmjene Zakona o predsjedniku koje omogućavaju da parlamentarna većina preuzme izbor mandatara ukoliko Đukanović to odbije.
Reakcije opozicije, predstavnika međunarodne zajednice, uključujući ambasadore zemalja Kvinte i civilnog sektora, bile su jedinstvene u ocjeni da se radi o zakonu koji je protivustavan.
U posljednjem saopštenju iz Evropske unije iskazana je "duboka zabrinutost" zbog usvajanja zakona po hitnom postupku kojim se mijenjaju prerogativi predsednika države.
Većinu ne zanima kritika EU
Posljednje izjave lidera tri koalicije, Andrije Mandića (DF), Alekse Bečića (Demokrate) i Dritana Abazovića (URA) ukazuju da, i pored kritika iz Evropske unije, ne odustaju od usvajanja kontroverznog Zakona.
Lideri ovih partija su 9. novembra saopštili da očekuju ponovno izglasavanje izmjena Zakona, a da će o njegovoj ustavnosti odlučiti Ustavni sud.
A Ustavni sud Crne Gore je nefunkcionalan jer ima svega tri člana od ukupno sedam sudija.
Parlamentarci će se 22. novembra izjasniti o izboru četiri predložena kandidata za sudije Ustavnog suda.
Međutim, za taj izbor je potrebna tropetinska većina u Skupštini, odnosno 49 poslanika, a parlamentarna većina ima 41 glas, što je nedovoljno za izbor.
Zašto se savjetuje oprez?
Mišljenje Venecijanske komisije je ranije, podsjeća advokat Lutovac, doprinijelo da Crna Gora usvoji ustavna rješenja kojima se propisuje dvotrećinska većina za izbor visokih pravosudnih funkcija:
"I to pokazalo kontraproduktivnim. Taj demokratski iskorak, kod nas se pokazao kao pravni 'kineski zid'. Mi ne možemo da se dogovorimo da izaberemo sudije Ustavnog suda tom većinom, što je dovelo do blokade cjelokupnog pravnog sistema i ne možemo danas da verifikujemo izborne rezultate."
On poziva na oprez prema usvajanju preporuka iz inostranstva:
"Treba najprije da vidimo da li to odgovara našem mentalitetu i našem pravnom sistemu. Jer važno je ko sprovodi propise, a ne ko ih donosi."
I protestima protiv Zakona o predsjedniku
Đukanovićev zahtjev prema Venecijanskoj komisiji kritikovao je funkcioner Demokratskog fronta Dragan Bojović koji je to nazvao "očajničkim vapajem" ka međunarodnim institucijama.
"Najprije je angažovao i primorao svoje otvorene lobiste, Bilčika (Vladimir, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju op.a.), Piculu (Tonino, poslanik u EP op.a) i još par anonimnih lobističkih imena, da se brutalno umiješaju u unutrašnje stvari naše države… pošto mu lobiranje manje uticajnih evropskih zvaničnika nije pomoglo, odlučio da u pomoć prizove Venecijansku komisiju", naveo je Bojović.
Povlačenje Zakona o predsjedniku je bio jedan od zahtjeva sa protestnog skupa održanog ispred crnogorskog parlamenta 8. novembra.
Sa skupa koji su podržale stranke opozicije predvođene Đukanovićevom Demokratskom partijom socijalista, upućen je zahtjev za deblokadu Ustavnog suda i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
