Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je u utorak da ne može da prihvati prijedlog da Miodrag Lekić bude mandatar za sastav nove Vlade jer se nijesu stekli neophodni uslovi. Đukanović je istovremeno predložio skraćenje mandata sadašnjem sazivu Skupštine Crne Gore.
"Nijesam stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu", rekao je.
"Posebno na bezbjednosnom", istakao je Đukanović, ukazujući na aktuelnu krizu u Evropi izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu, koja ima implikacije na bezbjednost Zapadnog Balkana.
Partije koje su avgusta 2020. osvojile većinu na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, prosrpski Demokratski front (DF), Demokrate i URA usaglasile su kasno sinoć, uoči isteka roka, da mandatar za sastav nove vlade bude Miodrag Lekić ali nijesu dostavile potpise 41 poslanika koliko te partije zajedno imaju poslanika u parlamentu, od ukupno 81 mjesta.
O dogovoru koji su postigle Đukanovića je pismom obavijestio lider prosrpskog i proruskog DF Andrija Mandić i pozvao crnogorskog predsjednika da u narednim satima mandat za sastav nove vlade povjeri Lekiću.
Đukanović smatra da u tim okolnostima prijedlog o Lekiću kao mandataru pokazuje "namjeru da se dalje troši vrijeme u pregovorima o diobi resora u Vladi", i podjeli funkcija na nižim nivoima dok bi se za to "vrijeme država dodatno bila urušavana".
Đukanović smatra da je najoptimalnije rješenje u datoj političkoj situaciji skraćenjem mandata Skupštini što otvara mogućnost organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora.
On je naveo da koristi ustavnu mogućnost da podnese zahtjev za sazivanje vanredne sjednice Parlamenta na čijem dnevnom redu će biti prijedlog za skraćenje mandata aktuelnog saziva.
Đukanović je u pismu predsjednici Skupštine naglasio da se konsultacijama o mandataru nijesu odazvali predstavnici Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije i pokreta URA.
Đukanović je podsjetio da su prilikom određivanja mandatara za dvije prethodne vlade u konsultativnom procesu učestvovale partije koje su predlagale te kandidate.
On je precizirao i da su prilikom određivanja Zdravka Krivokapića za mandatara njihovi predstavnici učestvovali na konsultacijama i priložili potpise podrške većine od 41 poslanika.
Takođe, prilikom određivanja Dritana Abazovića za mandatara lideri većine od 46 poslanika su učestvovali na konsultacijama i nedvosmisleno najavili podršku izboru Vlade.
