Nije Hrvatska vojska protjerala Srbe u "Oluji", nego ih je vodstvo pobunjenih Srba u suradnji sa Beogradom prisililo na odlazak, poručio je premijer Andrej Plenković u petak sa središnje proslave ove akcije.
U Kninu je održana središnja proslava 27. obljetnice akcije "Oluja" u kojoj je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćen dio Like, Korduna i Dalmatinske zagore koji je 4 godine bio pod kontrolom samoproglašene "Republike Srpske Krajine".
"Oluja" je vojnički i ljudski čista pobjeda, Hrvatska će ustrajati na zaštiti ustavnih prava bosansko-hercegovačkih Hrvata, a kako je i sama bila žrtva agresije, Hrvatska daje političku, vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini ugroženoj ruskom agresijom, poručeno je sa središnje proslave 27. obljetnice sloma kninske srpske paradržave u akciji "Oluja" od 4. do 7. kolovoza 1995. godine.
Na proslavi je sudjelovao cijeli hrvatski državni vrh.
Premijer Andrej Plenković odbacio je optužbe iz Beograda o protjerivanju srpskog stanovništva u akciji "Oluja".
Srbija na žalost ne surađuje ni u progonu ratnih zločinaca, ni u traganju za nestalima, ni u pitanju obeštećenja naših logoraša u Srbiji- kazao je premijer Plenković
"U posljednje vrijeme ponovno se Hrvatsku pokušava prokazivati lažnim, ali jalovim optužbama o protjerivanju srpskog stanovništva iz Hrvatske 1995. godine, iako je poznato da ih je vodstvo pobunjenih Srba u suradnji sa Beogradom prisililo na evakuaciju iz Hrvatske, što su i sami srpski pokajnici potvrdili u svojim iskazima u Hagu i potkrijepili dokumentima", podsjetio je hrvatski premijer.
Hrvatska je kao pobjednica u nametnutom ratu i kao demokratska zemlja ponosna što štiti prava svih nacionalnih manjina, pa dakle i srpske, saborski zastupnici srpske manjine dio su vladajuće koalicije, a pripadnica te manjine Anja Šimpraga je potpredsjednica Vlade, nastavio je Plenković odgovarati na prozivanja iz Srbije.
"Srbija na žalost ne surađuje ni u progonu ratnih zločinaca, ni u traganju za nestalima, ni u pitanju obeštećenja naših logoraša u Srbiji. Mi ćemo raditi na dobrosusjedstvu, na miru, na stabilnosti i na dijalogu, ali to očekujemo od svih naših susjeda", poručio je Plenković.
O doprinosu hrvatskih snaga oslobađanju BiH
Plenković je podsjetio i da je "Oluja" omogućila mir u Bosni i Hercegovini i oslobađanje dijela njenog teritorija.
"U Bihaću je spriječeno ono što se dogodilo u Srebrenici. A u Srebrenici se dogodio genocid", podsjetio je. On je najavio da će Hrvatska ustrajati na zaštiti ustavno-pravnog položaja bosanskohercegovačkih Hrvata kao ravnopravnog konstititutivnog naroda.
"Jer nema europske BiH, čiji europski put podržavamo, sve dok svi njeni građani, a osobito Hrvati koji su često preglasani i obespravljeni ne budu legitimno i demokratski predstavljeni u predstavničkim i izvršnim tijelima zemlje. Preduvjet za to je pravedan Izborni zakon, kao i bolje funkcioniranje Federacije Bosne i Hercegovine", poručio je.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović iznova je prozvao hrvatsku Vladu i premijera Plenkovića da se ne zalažu dovoljno u zaštiti bosanskohercegovačkih Hrvata, i odgovorio na prozivanja bošnjačkih političara.
"Nije Hrvatska vojska omogućila Daytonski sporazum, nego ga bez Hrvatske vojske ne bi niti bilo, i nije NATO-vo bombardiranje razbilo vojsku bosanskih Srba nego Hrvatska vojska i HVO", kazao je.
"Ni hvala za to nije rečeno! Ne samo da nije rečeno hvala, nego nas se dan-danas sumnjiči kao okupatore i kao tipove loših namjera. Vrijeđa se ljude koji su vodili ovu zemlju. Hrvatsku se prokazuje kao kolijevku 'zajedničkog zločinačkog poduhvata', a to rade oni isti ljudi koji su od Hrvatske i od njezinih predsjednika dobijali najviša moguća odlikovanja hrvatske države za tu suradnju u ratu. To je zaboravljeno", poručio je Milanović.
O 'provokacijama iz Srbije
I predsjednik Sabora Gordan Jandroković založio se za ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini i kazao kako nedavni prosvjedi u Sarajevu pokazuju da i dalje postoje tendencije majorizacije bosansko-hercegovačkih Hrvata, protiv čega će se Hrvatska boriti "svim legalnim političkim i diplomatskim sredstvima".
On je naglasio kako Hrvatska vodi računa i o položaju Hrvata u drugim zemljama.
"Iako pozdravljamo izbor Tomislava Žigmanova kao prvog Hrvata u Skupštinu Republike Srbije, česte provokacije iz Srbije bacaju sumnju na njihovu iskrenu želju za poboljšanjem odnosa", ocijenio je predsjednik Sabora.
U ime sudionika "Oluje" na proslavi je govorio umirovljeni general Mladen Markač, koji je u "Oluji" zapovijedao Specijalnom policijom, a kasnije u Hagu nakon višegodišnjeg suđenja i prvostupanjske osuđujuće presude oslobođen optužbi za ratne zločine.
Američki helikopteri i ponovno 'za dom spremni'
Na proslavi su nadlijetanjem po prvi puta sudjelovali američki helikopteri Kiowa Warrior i Black Hawk iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a među uzvanicima na proslavi je bio i zapovjednik Nacionalne garde Minnesote, američki general-major Shawn Manke. Hrvatska sa Nacionalnog gardom Minnesote sudjeluje kroz Program suradnje država (State Partnership Program) od 1996. godine.
I ove godine je skupina veterana 9. bojne HOS-a, članova paravojne stranačke milicije koja je 1992. godine uključena u Hrvatsku vojsku, nakon polaganja vijenaca na spomenik poginulim hrvatskim vojnicima u Kninu pozdravljala ustaškim pozdravom "za dom spremni". Policija je snimila incident i očekuje se njihovo postupanje.
Vojno-policijska akcija "Oluja” provedena je u četiri dana – od 4. do 7. kolovoza 1995. godine i njom je okončana gotovo četverogodišnja pobuna dijela hrvatskih Srba koji su na širem području Like, Korduna, Banije i dalmatinskog zaleđa uz pomoć vlasti u Beogradu uspostavili samoproglašenu "Republiku Srpsku Krajinu” (RSK) sa Kninom kao glavnim gradom.
Dio zapadne Slavonije pod kontrolom pobunjenih Srba vojno je integriran ranije, u akciji "Bljesak” početkom svibnja 1995, a dio istočne Slavonije pod kontrolom pobunjenih Srba mirno je reintegriran 1997-1998. godine.
Drugog dana akcije, 5. kolovoza, hrvatske su snage ušle u Knin i u 9.43 ujutro pripadnici 7., varaždinske gardijske brigade Hrvatske vojske "Pume” podigli su hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi.
Otpor snaga samoproglašene "RSK” je brzo skršen, i vojska je predala odgovornost civilnim vlastima na 10.400 kvadratnih kilometara oslobođenog područja. U akciji je sudjelovalo oko 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca, 239 ih je poginulo, a dvojicu se vodi kao nestale. Omogućen je povratak za oko 300.000 Hrvata i drugih nesrba koje su vlasti samoproglašene "RSK" 1991. godine protjerale sa područja pod svojom kontrolom.
Kao rezultat djelovanja Hrvatske vojske razbijen je i obruč snaga bosanskih i hrvatskih Srba oko bihaćke enklave u kojoj je bilo oko 200.000 civila i koju je branio 5. korpus Armije BiH, a kojima su lideri bosanskih Srba spremali sudbinu Srebrenice, samo u višestruko većim razmjerima.
Hrvatske vlasti su tijekom akcije preko radija pozivale domaće srpsko stanovništvo da ostanu u svojim domovima i garantirale im sigurnost, međutim u tjednima i mjesecima nakon završetka "Oluje” na oslobođenim područjima dešavaju se brojni paleži, pljačke i ubojstva domaćeg srpskog stanovništva koje nije izbjeglo.
Dvije presude za ratne zločine tijekom 'Oluje'
Prema podacima Državnog odvjetništva, za kaznena djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubojstva, pljačke i palež - osuđeno je 2.380 osoba, međutim oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine, jer tada Hag još nije donio svoj pravorijek oko "Oluje”.
Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danim i tjednima nakon "Oluje" postoje svega dvije pravomoćne sudske presude, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je postupak vođen, ali nitko nije osuđen za zločine.
Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina. Po njihovim podacima u UN-ovom sektoru Jug je 410 osoba izgubilo život, u sektoru Sjever 191 osoba i 76 osoba je ubijeno i nestalo u izbjegličkoj koloni.
Po istom izvoru, u tjednima nakon "Oluje" spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata.
Velik broj domaćih Srba otišao je pred "Olujom" iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih oko 130.000 organizirano u konvojima, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 prognano je ili pobjeglo u Bosnu ili Hercegovinu ili Srbiju u strahu pred hrvatskim snagama i to srpski izvori kvalificiraju kao etničko čišćenje.
Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak u Hagu su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba s tog dijela hrvatskog teritorija.
Facebook Forum