Dostupni linkovi

Crna Gora i Srpska pravoslavna crkva potpisali Temeljni ugovor


Patrijarh Porfirije i premijer Dritan Abazović tokom potpisivanja Temeljnog ugovora. Podgorica 3. avgust

Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC) potpisan je 3. avgusta, objavio je premijer Dritan Abazović na svom profilu na mreži Telegram.

Bez prethodne najave i bez prisustva novinara, patrijarh SPC Porfirije je jutros stigao u Podgoricu. Državna Vila Gorica, gdje je potpisan Temeljni ugovor, bila je pod jakim policijskim obezbjeđenjem.

Policijska blokada državne rezidencije "Vila Gorica" u Podgorici uoči potpisivanja Temeljnog ugovora 3. avgusta.
Policijska blokada državne rezidencije "Vila Gorica" u Podgorici uoči potpisivanja Temeljnog ugovora 3. avgusta.

Premijer Dritan Abazović 31. jula je negirao nezvanične informacije da je potpisivanje zakazano za 3. avgust a ministar pravde Marko Kovač 2. avgusta za Javni servis rekao da ne zna kada će biti potpisivanje.

Nakon potpisivanja premijer Abazović je rekao da je jedno važno pitanje stavljeno ad acta.

"Čast mi je i zadovoljstvo što mi je pripala nesvakidašnja prilika da potpišem Temeljni ugovor sa SPC i zatvorim ovo pitanje na jako lijep, primjeren i dostojanstven način", naveo je Abazović.

Patrijarh Porfirije je naglasio da je Temeljni ugovor potreban i Srpskoj pravoslavnoj crkvi i državni Crnoj Gori.

"Mi kao Crkva, u bilo kojoj državi da se nalazimo gdje imamo crkvenu jurisdikciju, podrazumijeva se, da hoćemo da poštujemo i Ustav i zakone svake države", naveo je patrijarh Porfirije dodajući, da SPC nije imala ambiciju da postigne bilo šta više od bilo koje druge vjerske zajednice.

Proruski i prosrpski Demokratski front potpisivanje je ocijenio kao produkt njihove dosledne političke borbe za prava Srba i SPC u Crnoj Gori.

Kako su rekli, jasno su dali do znanja Abazoviću da je Temeljni ugovor pitanje svih pitanja:

"To smo činili beskompromisno, što je na kraju i rezultiralo današnjim činom potpisivanja."

Sveštenici SPC prisustvovali potpisivanju Temeljnog ugovora u Vili Gorica. 3. avgust Podgorica. Foto: Vlada Crne Gore
Sveštenici SPC prisustvovali potpisivanju Temeljnog ugovora u Vili Gorica. 3. avgust Podgorica. Foto: Vlada Crne Gore

O Ugovoru i na sjednici Vlade

Nakon potpisivanja Ugovora održana je sjednica Vlade, na kojoj su se u jednočasovnoj polemici sukobili premijer Abazović i Ranko Krivokapić, jedan od dva ministra iz Socijaldemokratske partije koji su se protivii potpisivanju ovakvog Ugovora.

Krivokapić, inače ministar vanjskih poslova, potpisivanje Ugovora nazvao je „istorijskom prevarom“:

"Ovo je ništavan akt, oktroisan u Beogradu i donesen u Crnu Goru i akt koji udara u ustavne temelje Crne Gore“.

On je dodao da je SPC sredstvo zaustavljanja Crne Gore na putu ka EU, a da je, prema njegovim informacijama, Nacrt Evropske komisije o napretku za 2022. prilično negativan.

Na optužbe Krivokapića da je crkvu stavio ispred EU, Abazović je kazao da religijska pitanja nisu dio briselskih obaveza:

„Nema komesara za religijska pitanja. Religijska pitanja su samo dio propagande u Crnoj Gori“.

"Ovo je ništavan akt, oktroisan u Beogradu i donesen u Crnu Goru i akt koji udara u ustavne temelje Crne Gore“, poručio je 3. avgusta ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić.
"Ovo je ništavan akt, oktroisan u Beogradu i donesen u Crnu Goru i akt koji udara u ustavne temelje Crne Gore“, poručio je 3. avgusta ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić.

On tvrdi da je potpisivanje Temeljnog ugovora put za postizanje parlamentarnog konsenzusa pitanja važnih za EU integracije.

Kao argument u korist potpisivanja Abazvić je ponovio da su slični ugovori potpisani sa Katoličkom crkvom i Islamskom zajednicom.

Krivokapić je poručio i da se te stvari ne mogu porediti jer te vjerske zajednice, za razliku od SPC, kako je rekao, nisu politička organzacija.

„SPC negira najveći procenat stanovništva Crne Gore. Stotinu godina tvrde da ne postoji Crna Gora, nazivaju nas kopiladima i izmišljenom nacijom i mi to trpimo zbog mira“, zaključio je Krivokapić.

Abazović je optužio Krivokapića da je dio anti-vladine propagande.

DPS za pad Vlade

Na potpisivanje Temeljnog ugovora prva je reagovala Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, najavljujući pokretanje inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića.

"Danas potpisani Ugovor, koji je protivan Ustavu Crne Gore, biće suspendovan odmah nakon izbora nove Vlade", navedeno je u saopštenju DPS-a.

Đukanovićev DPS, kao najveća stranka u parlamentu, podržavao je manjinsku Vladu Dritana Abazovića u Skupštini Crne Gore.

Oglasio se i Abazovićev Građanski pokret URA. Osim zadovoljstva zbog potpisivanja ugovora naveli su da ih ne zabrinjavaju najave o izglasavanju nepovjerenja Vladi.

"Za izglasavanje nepovjerenja Vladi neće imati većinu jer vjerujemo da će se Skupština i partije na pravi način odrediti prema odgovornoj državnoj politici nasuprot netrpeljivosti i ekstremizmu", naveli su na partijskom Tviter nalogu.

Na koga računa URA ?

Abazovicevu Vladu su u parlamentu prilikom izbora 28. aprila, podržali njegov Građanski pokret URA, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP), Socijaldemokratska partija (SDP), nacionalne stranake Albanaca, Bošnjaka i Hrvata
kao i 29 poslanika DPS-a crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, koja nema predstavnike u Vladi.

Protiv su bili poslanici Demokratskog fronta i Demokrata.

Prema najavama Đukanovićev DPS, SDP a moguće i neke od partija manjinskih naroda uskratiće podršku Vladi ali moguće da bi upravo prosrpski i proruski Demokratski front i Demokrate mogli podržati Abazovićevu Vladu.

Ove stranke su bliske SPC i insistirale su na potpisivanju Temeljnog ugovora.

Temeljni ugovor u startu izazvao političke tenzije

Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, nakon zvaničnog objavljivanja 26. juna, izazvao je sukobe unutar Vlade i među članicama vladajuće većine, dok ga je podržao pro-srpski opozicioni Demokratski front.

Za dio vladajuće većine, DPS i Socijaldemokratsku partiju, Ugovor je protivan nacionalnim interesima, neusklađen sa Ustavom i zakonima, suprotan sekularnom karaktru države.

I stručna javnost imala je ozbiljne primjedbe na sadržaj Ugovora. Sve primjedbe nevladinih organizacija, Crnogorske akademije nauka i drugih institucija, premijer Abazović je zvanično odbacio 1. avgusta.

Temeljni ugovor kojim se regulišu odnosi između SPC i države Crne Gore, propisuje niz obaveza države pema SPC.

Ugovorom država priznaje SPC pravni kontinuitet od 1219. godine, šest vjekova duži nego što ga SPC ima u matičnoj Srbiji.

Njime se SPC-u daju javno-pravna ovlašćenja, otvara mogućnost uvođenja vjeronauke u školama.

Osim toga, državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere u crkvenim objektima bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa a država se obavezala i da uknjiži i neupisane nepokretnosti u vlasništvu eparhija SPC u Crnoj Gori.

Istorija pregovaranja oko Temeljnog ugovora

Potpisivanje Temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC-a je otvoreno prije desetak godina u vrijeme bivše vlasti DPS-a, kada je na čelu mitropolije SPC-a u Crnoj Gori bio Amfilohije.

On je 2012. godine uputio Vladi prvu verziju ugovora na koju nikada nije dobio odgovor.

Osam godina kasnije došlo je do promjena u Crnoj Gori, i na državnom i crkvenom nivou.

Prvo je, nakon izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019. godine, koji nije bio po volji SPC, Vlada Đukanovićevog DPS nakon tri decenije vladanja, izgubila izbore u avgustu 2020. godine. Gubitku vlasti prethodile su višemjesečne masovne protestne litije koju su predvodili sveštenici SPC, uz podršku tadašnjih opozicionih stranaka.

Oni su nakon izbora preuzeli vlast. Na predlog SPC prosrpski DF, Demokrate i Građanski pokret URA izabrali su Vladu Zdravka Krivokapića. Nakon Amfilohijeve smrti, za novog mitropolita SPC-a u Crnoj Gori izabran je Joanikije, kojeg je uz incidente i velike policijske snage, patrijarh Portfirije ustoličio 5. septembra 2021. na Cetinju.

Iako bliska SPC, i Krivokapićva Vlada pala je na crkvenom pitanju. Krivokapić, blizak crkvi insistirao je da policija silom omogući ustoličenje Joanikija u Cetinjskom manastiru, i pored masovnih protesta u kojima je povrijeđeno oko 60 osoba.

Iako je ustoličenje održano, Krivokapić se sukobio sa vrhom bezbjednosnog sektora koji je u to vrijeme kontrolisala Abazovićeva URA. Šest mjeseci kasnije uz pomoć Đukanovićevog DPS Abazović je srušio Krivokapićevu Vladu i postao novi premijer.

XS
SM
MD
LG