Novinari u Bosni i Hercegovini izloženi su sve češćim pritiscima, prijetnjama i zastrašivanju, koji nerijetko dolaze od političara i predstavnika institucija sa različitih nivoa vlasti.
Podaci su to Udruženja "BH novinari" i Linije za pomoć novinarima objavljeni povodom Svjetskog dana slobode medija, 3. maja.
Linija za pomoć novinarima je u 2021. godini zabilježila 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda u BiH. Prijavljena su tri fizička napada na novinare i uposlenike u medijima, šest napada i prijetnji medijskim kućama, te 17 prijetnji smrću novinarima, te verbalnih i drugih oblika prijetnji i političkih pritisaka na novinare i medije.
Također, zabilježeno je osam slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama, što je tri više u odnosu na prethodnu godinu, saopćilo je Udruženje.
Kako se ističe, povećan je i broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, odnosno online nasilja.
Određeni napredak je postignut kada je riječ o procesuiranju prijetnji i napada na novinare. Od januara do kraja decembra prošle godine, posredstvom advokatskog tima Linije za pomoć novinarima, riješeno je ukupno 11 slučajeva u korist novinara.
Prema podacima iz godišnjeg istraživanja o nivou medijskih sloboda i sigurnosti novinara, koje "BH novinari" provode u okviru regionalne mreže novinarskih udruženja Zapadnog Balkana "Safejournalists", u posljednje dvije godine zabilježen je veliki broj prijava o zabrani pristupa informacijama i netransparentnom tretmanu novinara i medija od političara i predstavnika institucija.
"Političari su bili veoma aktivni u pokušajima da kontrolišu uređivačke politike i kreiraju medijske sadržaje", kaže se u saopćenju.
Ovakve negativne utjecaje prepoznale su i organizacije poput "Reportera bez granica", a u njihovom izvještaju za 2021. istaknuta je "manipulacija medijima u političke svrhe, posebno u javnim emiterima".
Iz Udruženja "BH novinari" podsjetili su na posljednji izvještaj Evropske komisije za BiH, u kojem se navodi se da su "visokopozicionirani političari pribjegli javnim napadima i omalovažavajućim primjedbama na račun novinara, analitičara i medijskih radnika, posebno žena".
"Vlasti nastavljaju umanjivati ovo pitanje, a javne institucije ne prikupljaju podatke o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike", navedeno je u izvještaju.
Ovogodišnje istraživanje o medijskim slobodama u BiH iz perspektive građana, koje provode "BH novinari" i Fondacija "Friedrich Ebert", pokazalo je da građani BiH, njih 80 posto, najviše vjeruju medijima, dok vjerskim institucijama vjeruje 70 posto građana. Političke stranke i političari imaju najmanje povjerenja građna.
Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u BiH uopće nije ili je djelomično prisutna, a dvije trećine građana mišljenja su da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH.
Svaki deseti ispitanik smatra da napad na novinara može biti opravdan, što je za 15 posto manje u odnosu na 2021. godinu.
Povodom Svjetskog dana slobode medija, Udruženje "BH novinari" ističe da je neophodno poboljšati zakonsku regulativu kako bi novinari radili u sigurnom i slobodnom ambijentu.
"U vezi s tim, pozdravljamo inicijativu grupe zastupnika u Parlamentu BiH kojom se Vijeće ministara BiH obavezuje da u parlamentarnu proceduru uputi izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima će se napad na novinare tretirati kao posebno krivično djelo", dodaje se u saopćenju.
Ova inicijativa rezultat je višegodišnjeg lobiranja Udruženja "BH novinari" koje je još 2019. uputilo predstavnicima vlasti na svim nivoima amandmane na krivične zakone. Cilj ovih amandmana je da se novinari nominalno uvedu u zakone, kao pripadnici profesije koja se treba efikasnije štititi od napada i drugih krivičnih djela.
