Postrojavanje Ravnogorskog četničkog pokreta, planirano 13. marta u Višegradu, na istoku Bosne i Hercegovine, neće biti održano.
"Policijska stanica Višegrad donijela je rješenje o zabrani javnog okupljanja udruženju Ravnogorski pokret otadžbine Srpske“, saopćili su iz Policije u Višegradu.
Svake godina 13. marta u Višegradu se okupljaju pripadnici ravnogorskih četničkih organizacija iz BiH i drugih zemalja, kako si obilježili godišnjicu hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića, vođe ravnogoraca koji je 1946. godine osuđen na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom tokom rata, nakon čega je strijeljan.
Za Radio Slobodna Evrpoa dva člana Ravnogorskog pokreta iz Višegrada rekla su da su za otkazivanje saznali iz medija.
Ranije su mediji u BiH objavili da su iz Ravnogorskog pokreta uputili pismo članovima da u Višegradu, gradu u entitetu Republika Srpska, neće biti postrojavanja 13. marta, ali da će se održati parastos u čast Draže Mihailovića.
Članovi s kojima se RSE kontaktirao nisu potvrdili da su ovakvo pismo dobili.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač je u programu televizije K3 govorio o razlozima otkazivanja postrojavanja.
"S obzirom na situaciju u okruženju, regionu, cijeloj Evropi gdje imamo i ratna dejstva, gdje to mnogi ljudi gledaju nekim očima straha, pa evo u BiH imamo prisustvo snaga EUFOR-a koji se kreću tom teritorijem naoružani, gdje nam lete avioni iznad glava. Mislim da u tim trenucima održavanje radikalnog skupa nije potrebno i da će se poslati samo pogrešna poruka. To bi bilo samo dizanje tenzija iz RS, a mi u RS ne smijemo nikome dozvoliti da ugrožava bilo koga, ni svojom pojavom, izjavama ili koreografijama“, rekao je Dragan Lukač.
Ranija okupljanja u Višegradu privlačila su pažnju javnosti, ali i izazivala strah kod bošnjačkih povratnika u Višegradu.
Tužiteljstvo BiH je 2020. podignulo i optužnicu protiv trojce pripadnika Pokreta jer su tokom postrojavanja u Višegradu u martu 2019. izazivali rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju i netrpeljivost.
Sud BiH je 16. decembra 2021. donio prvosetepenu presudu kojom oslobađa krivice Dušana Sladojevića, Slavka Aleksića i Ristu Lečića.
Sud BiH je u obrazloženju presude naveo da Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati da su trojica optuženih kao članovi četničkog udruženja, počinili navedena djela u martu 2019. prilikom okupljanja na Trgu palih boraca u Višegradu, a potom i na lokalitetu Dobrunske rijeke poznatom kao Draževina, kada su pjevali četničke pjesme i postrojavali okupljene uz vojne pozdrave i uniforme.
Prema presudama Haškog tribunala utvrđeno je da su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili oko 3.000 višegradskih Bošnjaka u ratu od 1992. do 1995. godine.
Prema dostupnim podacima, u BiH djeluje 16 četničkih udruženja.
Svake godine se okupljaju uz ikonografiju i pjesme u kojima prijete klanjem i progonima, obučeni u crne uniforme, šajkače i kokarde sa znakom dvoglavog orla.
U Izvještaju o sigurnosti u BiH iz 2017. godine Ministarstvo sigurnosti BiH je navelo da ravnogorski četnički pokret "s obzirom na to da promovira međuetničku podjelu, ima negativan psiho-socijalni utjecaj na povratničku populaciju i pripadnike konstitutivnih naroda u BiH koji na određenim područjima BiH predstavljaju demografsku manjinu".
Udruženja građana u Republici Srpskoj se registriraju po osnovu Zakona o društvima i fondacijama u čijem članu 3 stoji kako "statut i djelovanje udruženja i fondacija ne mogu biti usmjereni na raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivost ili diskriminacije zabranjene Ustavom i zakonom".
Prema važećim zakonima, u BiH se može zabraniti rad pojedinih udruženja, ako djeluju protivno Ustavu, odnosno potiču vjersku, rasnu, nacionalnu mržnju ili diskriminaciju.
