Dostupni linkovi

Prva hapšenja u istrazi europskih tužitelja u Hrvatskoj


Gabrijela Žalac bila je ministrica sve dok mediji 2019. godine nisu objavili priču o njenom namještanju natječaja, nakon čega ju je Plenković momentalno maknuo s funkcije (Gabrijela Žalac na fotografiji dok je bila ministrica europskih fondova)
Gabrijela Žalac bila je ministrica sve dok mediji 2019. godine nisu objavili priču o njenom namještanju natječaja, nakon čega ju je Plenković momentalno maknuo s funkcije (Gabrijela Žalac na fotografiji dok je bila ministrica europskih fondova)

Pola godina nakon što je preuzeo slučajeve zloupotrebe europskog novca, Ured europskog tužitelja u Hrvatskoj naložio je prva hapšenja - bivše ministrice europskih fondova i trojice suradnika, pod sumnjom da su lažiranim natječajem oštetili europske fondove za 1,8 milijuna eura.

Na zahtjev Ureda europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj predložen je tridesetodnevni istražni zatvor za bivšu ministricu europskih fondova Gabrijelu Žalac i još trojicu suradnika.

Sumnjiči ih se za „naštimavanje“ natječaja za nabavu softvera 2017. i 2018. godine, čime je financijskim interesima Republike Hrvatske i Europske unije nanesena šteta od 1,8 milijuna eura, stoji u priopćenju tog ureda.

Bivša ministrica, inače kadar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), privedena je 10. studenog i ispitana, i noć je provela u pritvoru.

Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj je nakon svog osnivanja 1. lipnja ove godine preuzeo od hrvatskog Državnog odvjetništva sve slučajeve gdje se radilo o sumnji na kaznena djela na štetu financijskog interesa Europske unije, njih dvadesetak, i ovo je prvi slučaj u kojem su uslijedila hapšenja.

Vodi ga Tamara Laptoš, koju su na tu funkciju temeljem javnog natječaja izabrali Europski parlament i Europsko vijeće, a ranije je bila zamjenica glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske i šefica antikorupcijskog odjela USKOK – Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.

Premijerova pohvala za uhapšenu bivšu ministricu

Premijer Plenković; o bivšoj ministrici sve najbolje
Premijer Plenković; o bivšoj ministrici sve najbolje

Premijer Andrej Plenković, u čijoj vladi je Gabrijela Žalac bila ministrica do sredine srpnja 2019. godine, kazao je kako pravosuđe radi neovisno, i o njoj kao ekspertici govorio o superlativima.

„Moram priznati da nigdje drugdje u Hrvatskoj nisam vidio nekoga tko je imao takvo znanje, takav entuzijazam i takvu kvalitetu u pogledu onoga što se zovu europski fondovi u to doba. I mislim da je bila sjajna“, završio je premijer na konferenciji za novinare u Vladi.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozdravio je uhićenje bivše ministrice.

„Pala Gabika! Plenkovićev kadar. Naravno, to je samo hapšenje, ali očito da je to bilo detaljno praćeno. Nadam se da će to u interesu povjerenja u sustav biti brzo završeno u smislu – optužnica ili ne“, kazao je Milanović.

Oporba traži istražno povjerenstvo

Oporbeni socijaldemokrati i „Možemo!“ traže osnivanje istražnog povjerenstva koje bi istražilo mogući utjecaj politike na ukupno apliciranje za europska sredstva, jer je iz priopćenja Ureda europskog javnog tužitelja očito da je Gabrijela Žalac kao ministrica vršila pritisak na ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislava Petrica, koji je također uhapšen, da ne ruši ovaj naštimani natječaj.

Sandra Benčić iz “Možemo!" kazala je da ta agencija “običnim korisnicima” ruši natječaje bez problema.

„Dapače, hvalili su se da su po postotku financijskih korekcija koje 'lupaju' našim korisnicima najbolji u Europi, jer stavljaju najviše korekcija! A istovremeno prolaze natječaji koji su evidentno – znači – iz helikoptera se vidi – namješteni,“ kaže Sandra Benčić koja je kao dugogodišnja aktivistica za ljudska prava dobro upoznata sa problematikom projekata i natječaja povezanih sa europskim fondovima.

Gabrijela Žalac bila je ministrica sve dok mediji 2019. godine nisu objavili priču o njenom namještanju natječaja, nakon čega ju je Plenković momentalno maknuo s funkcije. Ostala je članica Predsjedništva HDZ-a, ali otada nije sudjelovala u njegovom radu.

Na odluku USKOK-a se čekalo dvije godine

Ana Raić Knežević, novinarka portala telegram.hr, koji je prvi objavio podatke o ministričinom namještanju natječaja, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) da je USKOK imao dvije godine – od ljeta 2019. do ljeta 2021., a nije donio nikakvu odluku.

„Desilo se ono na što stalno upozoravamo – ogromna tromost i sporost zbog koje niti građani niti zviždači niti bilo tko tko ukaže na neki kriminal, a u konačnici niti mi novinari ne vjerujemo da će se neke afere – kada ih otkrijemo – do kraja rasplesti i da će u nekom razumnom roku dobiti pravosudni epilog“, komentira Ana Raić Knežević.

Ima li koristi od pravde koja toliko kasni, pita se naša sugovornica.

„Tko danas može likovati što je Ivo Sanader (bivši premijer, također iz HDZ-a, op.a) u zatvoru? Ja mislim nitko, jer sada imamo jednog vremešnog gospodina koji je u zatvoru trebao biti mnogo ranije – tada kada je te malverzacije i napravio! Ovako, sa ovako velikim vremenskim odmakom, nitko nema osjećaj da je pravda izvršena i da je pravosuđe učinkovito onako kako bi to trebalo biti", zaključuje naša sugovornica.

Afere HDZ-a

Politički analitičar Jaroslav Pecnik u izjavi za RSE kaže kako se premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Planković ponaša kao da je plaćanjem kazne iz sudskog postupka protiv Ive Sanadera, gdje je HDZ proglašen zločinačkom organizacijom priča o HDZ-u i kriminalu završena, i da je to jedan novi HDZ.

„Međutim, vidimo da je i taj „novi“ HDZ prepun afera, korupcije i nepotizma, a jedna od tih afera je i ova sa bivšom ministricom Žalac. Ne smijemo zaboraviti da je Andrej Plenković u ovih pet-šest godina što je premijer smijenio preko 10 ministara , uglavnom zbog kojekakvih afera i skandala, u svakom slučaju - zbog određenih stvari koje ne odgovaraju pristojnom poslovanju i odgovornosti državnih službenika“, podsjeća Pecnik.

Tamara Laptoš bila je tužiteljica u dva slučaja protiv bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca, a zatim i u slučaju protiv Ive Sanadera u aferi Hypo, a radila je i na istragama protiv Zdravka Mamića i Milana Bandića. Za svoj je rad 2010. primila godišnju nagradu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a 2011. i nagradu međunarodnog udruženja tužitelja.

Laptoš je izabrana na mandat od 6 godina. Nakon isteka se ne može kandidirati za drugi mandat, ali mandat može biti produžen za dodatne 3 godine.

Središnji Ured europskog tužitelja vodi bivša rumunjska javna tužiteljica Laura Codruțu Kövesi. U njegovom radu ne sudjeluju sve zemlje članice EU-a, već njih svega 22. Pet članica, Mađarska, Poljska, Irska, Belgija i Švedska, protive se osnivanju ureda. U slučaju da sud prihvati optužnicu protiv Gabrijele Žalac i suradnika, optužbu će na sudu u Hrvatskoj zastupati netko iz Ureda europskog tužitelja.

Ured europskog tužitelja već vodi niz istraga u više europskih zemalja zbog malverzacija europskim novcem – u Njemačkoj, Austriji, Italiji, nekoliko tranzicijskih zemalja, a sada i u Hrvatskoj.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG