Priredila: Una Čilić
Prošlo je mjesec dana od kada su talibani preuzeli kontrolu nad Kabulom i proglasili Afganistan za "islamski emirat", koji će da podržava talibansko tumačenje "islamskih pravila i šerijatskog zakona".
No, novi talibanski režim već se bori sa nizom političkih, društvenih i ekonomskih kriza koje testiraju njihovu sposobnost da se iz gerilske pobune pretvore u funkcionalnu vladu.
Prema mnogim mjerilima, talibani padaju na testu.
Masato Toriya, specijalista sa Tokijo Univerziteta kaže da nedostatak menadžerskog iskustva talibanske vlade pogoršava ionako tešku ekonomsku situaciju, što dovodi do toga da se životni uslovi širom Afganistana pogoršavaju.
Toriya također kaže da zbog unutarnjih raskola koji se javljaju između suparničkih frakcija talibanskog vodstva, prijetnja od građanskog rata koji bi mogao ponovo zavladati Afganistanom, sada je postala ozbiljna.
"Ne može se poreći mogućnost da bi u Afganistanu moglo doći do građanskog rata", rekao je Toriya.
Vraćanje Afganistana 20 godina unazad
U prvim danima privremene vlade talibana, izgleda da, smatraju analitičari, postoji velika vjerovatnoća da bi se jedinstvo talibanske pobune moglo raspasti na regionalne ogranke sa Haqqani mrežom na istoku i frakcijama sa sjedištem u Kandaharu.
"Osvajanje zemlje je uvijek lakši dio. U slučaju Afganistana, vladati njome je veoma teško", kaže za RSE historičar William Dalrymple, stručnjak za paštunska plemenska rivalstva. "Tada napetosti i krivudave linije postaju očite."
Dok se dinamika unutarnjeg talibanskog rivalstva i dalje nastavlja generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres upozorio je da se Afganistan sada suočava sa "humanitarnom krizom" i potpunim kolapsom osnovnih servisa.
Rastuće siromaštvo
Oko devet milijardi dolara u deviznim rezervama afganistanske centralne banke Da Afganistan Bank, nalazi se zamrznuto, većinom u Sjedinjenim Državama.
Strani donatori suspendovali su svoju pomoć Afganistanu uz komentare da isplate zavise o ponašanju vlade pod vodstvom talibana. Novu talibansku vladu nije priznala ni jedna zemlja.
Zamrznuta sredstva i suspendovane donacije dovele su Afganistance da trpe zbog ubrzane inflacije, rastućeg siromaštva, nestašice gotovine i rastuće nezaposlenosti.
Ajmal Ahmady, bivši guverner afganistanske vlade koji je pobjegao iz Kabula nakon što su ga talibani preuzeli, rekao je za RSE/RL da očekuje kako će se svi ekonomski pokazatelji "pogoršati".
U međuvremenu, uprkos tvrdnjama talibana da su umjereniji no što su bili kada su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. godine, veoma brzo su ponovo uveli ograničenja za prava žena, uključujući i strožija pravila o obrazovanju žena i potpune zabrane prava žena na rad.
Ekonomski stručnjaci kažu da time što prisiljavaju žene u Kabulu i mnogim drugim dijelovima zemlje da napuštaju svoja radna mjesta i ostaju kod kuće, talibanski režim samo šteti već urušenoj ekonomiji.
Obećanja talibana o suzdržanosti u odnosima sa protivnicima takođe izgledaju kao prazne riječi.
U nekoliko gradova koji su posljednjih mjeseci pali pod talibansku kontrolu Human Rights Watch je zabilježio teška kršenja ljudskih prava.
Naoružani talibani također su burno reagovali protiv onih koji su se usudili da protestuju protiv njihove vladavine, sa izvještajima o demonstrantima i njihovim vođama koji su ubijeni na ulicama ili u svojim domovima.
Kako navodi Human Rights Watch postoji obrazac pogubljenja bivšeg sigurnosnog osoblja, članova vlade i njihovih porodica, te civila koje ubijaju iz osvete.
U međuvremenu, umjesto da se fokusiraju na oživljavanje vladinih institucija koje su se urušile dok su strane snage predvođene Sjedinjenim Državama završavale svoje povlačenje iz Afganistana u avgustu, novom talibanskom režimu teško je osigurati čak i najosnovnije usluge.
Talibansko liderstvo zabranilo je mirne demonstracije onih koji se protive njihovoj vladavini. Ta zabrana također se odnosi na novinare koji prate demonstracije.
Pojedini novinari su zbog toga i zatvarani te pretučeni u pritvoru.
Usred pogoršanih restrikcija na medije, mnogi novinari su ili prestali raditi ili su pobjegli iz zemlje. Medijske grupe za zaštitu prava kažu da nezavisnom novinarstvu prijeti nestanak u Afganistanu kojim vladaju talibani.
Zemlja se također suočava sa masovnim iseljenjem ljudi. Desetine hiljada Afganistanaca koji se plaše osvete talibana zbog svog rada za strane vlade ili organizacije u posljednjih 20 godina, već su pobjegli iz Kabula. No, mnogi su ostali u zemlji, dok pojedini prodaju svoje stvari uz cestu.
Za neke od njih sada se radi o preživljavanju i pokušaju da dobiju dovoljno novca kako bi prehranili porodicu. Drugi koriste novac kako bi pokušali pobjeći iz Afganistana u susjedni Iran ili Pakistan.
"Mnogi ljudi prodaju sve što ima neku vrijednost", kaže jedan od trgovaca iz Kabula za RSE. "ljudi su očajni. Nema posla i novca. Ljudi nemaju drugog izbora."
Možda najznačajniji razvoj događaja tokom posljednjih mjesec dana su izvještaji o raskolima unutar talibanskog liderstva.
Sukob između talibana izbio je na vidjelo nakon što je Mullah Abdul ghani Baradar, suosnivač talibana koji je vodio politički ured u Dohi, nestao iz javnosti nekoliko dana nakon što je imenovan za potpredsjednika talibanske vlade.
Pojedini izvori kažu da je Baradar bio uključen u tučnjavu sa Khalilom ur-Rahman Haqqianijem u Palati predsjednika u Kabulu. Haqqani je istaknuta figura u talibanskom ogranku Haqqani mreže, koji je imenovan za ministrom za izbjeglice.
U intervjuu za državnu televiziju u Kandaharu Baradar je porekao da je povrijeđen u sukobu sa rivalskom frakcijom talibana.
"Ne, to nije istina. Dobro sam i zdravo. Mediji kažu da je došlo do unutarnje rasprave. Nema ništa među nama, to nije tačno. Hvala Bogu, postoji ljubaznost i milost među nama, koja ne bi postojala da nije u porodici. Žrtve i poteškoće koje smo trpili nekoliko godine bile su za kraj okupacije. To nije bilo za moć i položaj", rekao je Baradar.
Najavljujući sastav vlade u kojoj se većinom nalaze stari pripadnici pokreta, talibani su došli u rizik da pokažu da su kritičari bili u pravu što im nisu vjerovali u obećanja o "inkluzivnoj vladi" koja će predstavljati različite etničke i vjerske zajednice u Afganistanu.
Trideset od 33 člana vlade su Paštuni, dva ministra su etnički tadžikistanci, a jedan je Uzbekistanac. U vladi nema žena, nema Šiita, Turkmena niti pripadnika drugih manjina.
"Nova vlada talibana govori nam da oni samo sebe smatraju validnim da vode vladu", kaže istraživač iz Kabula Ali Adili za RSE/RL.
Jedan od ključnih pokazatelja o budućnosti žena u Afganistanu jeste da su talibani ukinuli Odjel za ženska pitanja koji je bio dio sada svrgnute vlade.
Stanovnici Kabula kažu za RSE/RL da su mnoge žene u Afganistanu sada pesimistične u pogledu svoje ekonomske i socijalne situacije, kao i sigurnosti i budućnosti.