Dostupni linkovi

SAD plaća četiri milijarde vojsci Afganistana: Kako se prati potrošnja?


Afganistanski vojnici patroliraju ispred vojne baze u blizini Kabula 9. maja 2021.
Afganistanski vojnici patroliraju ispred vojne baze u blizini Kabula 9. maja 2021.

Priredila: Una Čilić

Sjedinjene Države i NATO obećali su da će plaćati četiri milijarde dolara godišnje za finansiranje afganistanskih vojnih i sigurnosnih snaga koje se bore da odvrate talibane koji napreduju.

Isplate bi trebale trajati do 2024. godine. Tokom prethodnih 20 godina Sjedinjene Države već su potrošile skoro 89 milijardi dolara kako bi izgradili, opremili i trenirali afganistanske snage.

Ipak, američki nadzorni organ kaže da je nadgledanje novca bilo loše, da je na stotine miliona dolara potrošeno pogrešno, a da u sigurnosnim organima ima korupcije.

Nadzor gdje će novac u budućnosti ići, bit će gotovo nemoguće nakon 31. avgusta kada posljednji vojnici koalicije napuste Afganistan, piše Associated Press.

Američka potrošnja od 2001.

Amerika je potrošila skoro 83 milijarde da izgradi, opremi, istrenira i održi afganistanske Snage nacionalne odbrane i sigurnosti koje uključuju vojsku, policiju i elitne specijalne jedinice.

Ova brojka pokriva širok spektar. Na primjer, SAD su potrošile skoro deset milijardi na vozila i vazdušne jedinice. Potrošili su 3,75 milijardi na gorivo za afganistansku vojsku u periodu od 2010. do 2020. godine.

Odvojeno, 5,8 milijardi je potrošeno od 2001. godine na ekonomski i vladin razvoj i infrastrukturu sa izraženim ciljem da se dobije javna podrška, a umanji talibanska. Ove brojke su rezultat izvještaja Johna Sopka iz Specijalnog generalnog inspektorata za obnovu Afganistana ili SIGAR, zaduženog za nadgledanje trošenja novca američkih poreznih obveznika.

Američko izdvajanje za 2022. godinu iznosi 3,3 milijarde dolara. Uključivat će milijardu dolara za podršku afganistanskim vazdušnim snagama i odjelu specijalne misije, zatim milijardu za gorivo, municiju i rezervne dijelove i 700 miliona dolara za plate afganistanskim vojnicima. Teško se može vidjeti kako će afganistanska vlada moći platiti da održi vojsku nakon 2024. godine.

Prema podacima SIGAR-a više od 80 posto budžeta afganistanske vlade plaćaju SAD i saveznici. Ekonomske projekcije koje sugeriraju da bi Kabul mogao nositi veći finansijski teret bile su ili pogrešne ili znatno pretjerane, naveo je Sopko.

Do 2021. godine stopa rasta Afganistana trebala je biti 3,4 posto, no umjesto toga smanjila se za dva posto. U posljednje četiri do sedam godina Afganistan je mašio ciljeve ekonomskog rasta.

Otpad i korupcija

Većina milijardi koje su ubrizgane u Afganistan u protekle dvije decenije prošle su uglavnom bez nadzora, što je dovelo do korupcije Afganistanaca i stranih dobavljača.

U jednom slučaju, SAD su potrošile 547 miliona dolara da kupe i obnove 20 vojnih transportnih aviona za afganistansko ratno zrakoplovstvo. Njih 16 je kasnije prodato kao smeće afganistanskim dilerima otpada za 40.257 dolara jer su Amerikanci koji su ih obnavljali isporučili manjkave i nesigurne avione

Sopko je objavio desetinu izvještaja koji identificiraju bespotrebno trošenje, loše upravljanje i direktnu korupciju.

U jednom slučaju, SAD su potrošile 547 miliona dolara da kupe i obnove 20 vojnih transportnih aviona za afganistansko ratno zrakoplovstvo. Njih 16 je kasnije prodato kao smeće afganistanskim dilerima otpada za 40.257 dolara jer su Amerikanci koji su ih obnavljali isporučili manjkave i nesigurne avione.

Penzionisani general američkog ratnog zrakoplovstva, suprotno pravilima, imao je veze sa firmom koja je obnavljala avione, navodi Sopko u izvještaju ranije ove godine. U izvještaju se navodi da je Ministarstvo pravosuđa informisalo nadzornu agenciju u maju 2020. godine da neće procesuirati nijedan krivični ili građanski slučaj povezan sa programom G222.

Od 7,8 milijardi koliko je od 2008. godine bilo osigurano afganistanskim civilnim vlastima za zgrade i vozila, samo 1,2 milijarde otišlo je u zgrade i vozila koja su korištena onako kako je predviđeno. Samo 343,2 miliona vrijednosti onoga što je stečeno je održavano u dobrom stanju, navodi Sopko.

Afganistanska vojska i policija zvanično imaju oko 320.000 pripadnika, ali SIGAR kaže da je taj broj bliže 280.000. Nesklad se pripisuje prisustvu takozvanih vojnika duhova gdje korumpirani zvaničnici popunjavaju broj osoblja kako bi uzeli novac, navodi SIGAR, prenosi AP.

U jednom od svojih izvještaja Sopko je rekao da je nedostatak nadzora omogućio mito, prevaru, iznudu i nepotizam “kao i osnaživanje nasilnih ratnih zapovjednika i njihovih milicija.”

“Korupcija je značajno potkopala američku misiju u Afganistanu oštetivši legitimitet afganistanske vlade, ojačavši podršku pobune i usmjeravajući materijalne resurse pobunjeničkim grupama”, navodi se.

Kakva je vojska ostala?

Kroz cijelo vrijeme treninga i novca koje su SAD usmjeravale u afganistansku vojsku, čini se da su male, elitne snage komandosa jedine jedinice sposobne da stoje kao bedem protiv talibana.

Kako su talibani proteklih sedmica ulazili u okruge, redovna vojska i policija u mnogim slučajevima su ili pregovarali o svojoj predaji ili su jednostavno napustili svoje baze. Često su ih pretpostavljeni, suočeni sa pobunjenicima koji napreduju, ostavljali bez zaliha municije, vojske, a nekada i hrane.

Tokom rata američka vazdušna podrška bila je presudna prednost za afganistanske snage na bojnom polju. Tako da je izgradnja afganistanskih sposobnosti da iznesu ulogu bila ključna, a SAD su potrošile više od 8,5 milijardi dolara za podršku i razvoj afganistanskog ratnog zrakoplovstva i odjela specijalne misije.

Međutim, afganistansko zrakoplovstvo rizikuje da, nakon odlaska koalicije, bude u velikoj mjeri prizemljeno. Afganistansku flotu borbenih aviona opslužuju američki izvođači, koji odlaze zajedno sa vojskom. Afganistanski zvaničnici kažu da im koalicija nikada nije pružila trening ili infrastrukturu kako bi se sami mogli održavati.

Isto vrijedi i za veći dio arsenala oklopnih vozila i teškog naoružanja koje su Amerikanci ostavili afganistanskoj vojsci.

Nekoliko afganistanskih zvaničnika koji su razgovarali sa Associated Pressom su duboko kritikovali propuste NATO-a i SAD-a da ulažu u fabrike za proizvodnju rezervnih dijelova, proizvodne pogone za municiju i obuku kvalifikovanih afganistanskih mehaničara.

“Svaki metak morao je doći iz Amerike,” rekao je general Dawlat Waziri, bivši zvaničnik Ministarstva odbrane Afganistana. “Zašto ih nismo napravili ovdje?”

Bill Roggio iz Fondacije za odbranu demokratije kaže da je koalicija iznevjerila afganistansku vladu i vojsku time što ih je učinila preovisnim o zapadnoj podršci.

Šire gledano “SAD su obučavale pogrešnu vrstu vojske - vojsku zapadnog stila - kada je trebalo obučiti vojsku sposobnu za borbu protiv talibana,” rekao je Roggio, koji je također i viši urednik The Long War Journal.

“Komandosi, specijalne jedinice i vazduhoplovstvo su se dobro pokazali, ali regularna afganistanska vojska, koju čini glavnina borbenih snaga, nije na visini zadatka,” rekao je on.

Nadzor milijardi dolara

Prošlo je nekoliko godina otkako su američki dužnosnici fizički mogli nadgledati projekte koje SAD finansira jer je pogoršano sigurnosno stanje širom zemlje drastično ograničilo kretanje osoblja američke Ambasade.

Do 2016. godine američki savjetnici nisu se mogli čak ni sastati sa afganistanskim sigurnosnim službenicima u svojim urednima u Kabulu bez teško oklopljenih konvoja, a kasnije su mogli ići samo helikopterima, navodi se u Sopko izvještaju iz jula.

'Isjekli bi nas na komade': Afganistanski civili bježe pred talibanima
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Osoblje u američkoj Ambasadi u Kabulu smanjeno je od sredine aprila na samo osnovno osoblje. Zvaničnik ambasade rekao je za AP da 1.400 Amerikanaca ostaje u ambasadi, uglavnom ograničeno samo na kompleks.

Roggio kaže da su SAD i NATO imali dovoljno vremena da nadziru pomoć dok su bili u Afganistanu; to će biti gotovo nemoguće nakon što odu.

“A sa talibanima koji divljaju širom zemlje,” dodao je, “podsticaj afganistanskim zvaničnicima da pljačkaju novac samo se povećava.”

I dok se vladine snage bore protiv talbanskih pobunjenika koji kontrolišu velike dijelove zemlje, Ujedinjene nacije u novom izvještaju navode da je od početka godine ubijen ili povrijeđen rekordan broj civila.

U novom izvještaju navode da je u Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila. To je porast od 47 posto u odnosu na isti period prošle godine.

U isto vrijeme dok traju napadi talibana, nastavlja se povlačenje vojske iz Afganistana. Američka vojna misija u Afganistanu završit će se 31. augusta rekao je predsjednik SAD-a Joe Biden. On je također rekao da će SAD ostati angažovane u Afganistanu kroz humanitarnu pomoć. Strana vojska pod komandom NATO-a također će se povući iz Afganistana u koordinaciji sa SAD-om.

Mirovni pregovori između talibana i istaknutih Afganistanaca sa vladine strane započeli su u septembru prošle godine, ali nikakav napredak nije postignut. Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.

Rat u Afganistanu započeo je u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.

Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru.

Izvor: AP

XS
SM
MD
LG