Dostupni linkovi

Bez dogovora o izlasku iz političke krize u Crnoj Gori


Sa sastanka predstavnika najviših političkih stranaka, Podgorica (19. jul 2021.)
Sa sastanka predstavnika najviših političkih stranaka, Podgorica (19. jul 2021.)

Najviši predstavnici stranaka koje čine parlamentarnu većinu u Crnoj Gori ni u trećem pokušaju nisu uspjeli da postignu dogovor o izlasku iz teške političke i parlamentarne krize.

Treći sastanak lidera završen je u Skupštini Crne Gore za svega sat i po, a predstavnici stranaka parlamentarne većine su ostali podijeljeni u odnosu na budućnost aktuelne Vlade Zdravka Krivokapića.

Demokratski front, Socijalistička narodna partija i predstavnik Demos-a Miodrag Lekić su za formiranje potpuno nove Vlade Crne Gore, dok su ostali politički subjekti predvođeni Demokratskom Crnom Gorom Alekse Bečića i Građanskim pokretom URA Dritana Abazovića za rekonstrukciju postojeće Vlade na čijem bi čelu ostao Zdravko Krivokapić.

Lideri stranaka parlamentarne većine pregovaraju o izlasku iz političke krize od 24. juna kada je održan prvi sastanak.

Demokrate Alekse Bečića saopštile su nakon neuspješnog sastanka lidera stranaka parlamentarne većine, da će svu “odgovornost za dalje procese u Crnoj Gori imati Andrija Mandić (lider DF) i Milo Đukanović i Aleksandar Vučić (predsjednici Crne Gore i Srbije).

Optužujući Andriju Mandića da mu je samo cilj da sruši aktuelnu vlast u Crnoj Gori, Demokrate su saopštile da je on odbio kompromisno rješenje koje je nudilo više učesnika na sastanku, da se u dogovoru sa Vladom radi na rekonstrukciji i jačanju postojeće 42. Vlade Crne Gore.

“Iako od prvog dana radi na rušenju Vlade, iako konstantno ucjenjuje, podmeće, napada, kritikuje, fabrikuje, ne odriče se gospodin Mandić zavidnog dijela funkcija i pozicija u vlasti, već ih svakim danom uvećava”, saopštile su Demokrate Alekse Bečića podsjećajući da se dogovor parlamentarne većine od prošle godine može mijenjati isključivo saglasnošću svih koji su ga pravili.

“Ko to ne prihvati, jedini izbor mu je DPS, jer sa njima jedino može rušiti Vladu ili donositi odluku o skraćenju mandata i novim izborima. U Demokratama partnera za tako nešto nikada neće imati, tako da svu odgovornost za dalje političke procese imaju gospoda Mandić, Đukanović i Vučić”, navedeno je u saopštenju.

Demokratski front je u kratkom saopštenju naveo da ostaje pri nepromijenjenom stavu da je izbor nove Vlade i novog premijera model za razrješenje aktuelne krize, te saopštio da odgovornost za dalje događaje preuzimaju predsjednik Skupštine i aktuelni predsjednik Vlade.

„Zdravko Krivokapić i Aleksa Bečić, ostavši u ubjedljivoj manjini, grčevito braneći svoje fotelje i lične interese, ne prihvatajući pravila demokratije i ponuđeni kompromis, preuzimaju odgovornost za sve što će se u budućnosti dešavati“, naveo je Demokratski front nakon sastanka i naglašavajući da do dogovora o razriješenju parlamentarnei krize u Vladi nije došlo „zbog isključivosti Krivokapića i Bečića“.

Prethodno se oglasio premijer Zdravko Krivokapić koji je poručio da njegovu Vladu niko ne može tako jednostavno zamijeniti nekom drugom Vladom jer bi to govorilo o ličnim partijskim interesima.

Govoreći o Demokratskom frontu koji tvrdo insistira na ostavci ili razriješenju aktuelnog premijera i potpunu promjenu sastava Vlade, Krivokapić je rekao da njihovo nezadovoljstvo potiče iz činjenice da nisu prisustni u samoj Vladi.

"Sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli. Jedino što nijesu u ovom trenutku nijesu zadovoljni što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju neka potpredsjednička mjesta i neka ministarstva", kazao je premijer Krivokapić tokom radne posjete Andrijevici.

Sukobi unutar stranaka parlamentarne većine i kriza Vlade Crne Gore nastali su nakon izglasavanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici i razrješenja ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Demokratski front od tada ne prisustvuje sjednicama Skupštine i uskratio je podršku Vladi Zdravka Krivokapića, jer su skupštinske odluke donesene uz pomoć glasova opozicionih partija predvođenih Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića. Demokratski front teško optužuje premijera Krivokapića jer je odbio da u Beogradu potpše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoalavnom crkvom.

Uz to Demokratski front je nezadovoljan ekonomskom politikom Vlade, zbog čega traži potpuno novi dogovor sa ostalim konstituentima parlamentarne većine o formiranju nove Vlade.

Na prethodnom sastanku Demokratski front je predložio za novog premijera poslanika Demosa Miodraga Lekića, te da neko iz Demokratskog fronta preuzme predsjedničko mjesto Skupštine. Međutim ovaj predlog nije realizovan.

Potvrđujući da učesnici sastanka nisu postigli dogovor o razrješenju političke krize, Goran Danilović predsjednik Ujedinjene Crne Gore je rekao da bi bilateralne razgovore trebalo da obave najveći politički subjekti i pokušaju da pronađu dogovor.

Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA je ponovio da je protiv rušenja Vlade Zdravka Krivokapića, te uputio nezadovoljne partnere iz vlasti da mogu u Skupštini da uskrate povjerenje Vladi.

Parlamentarnu većinu koja je 4. decembra prošle godine izabrala Vladu Zdravka Krivokapića čini 41 poslanik (od ukupno 81 poslanika) tri koalicije koju predvode Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.

Nakon što je Demokratski front najavio da neće učestvovati u radu Skupštine, usvajanje odluka Vlade Crne Gore u Skupštini je blokirano.

Još ranije, parlament bojkotuje najveća opoziciona grupacija Demokratska partija socijalista. Da bi zasijedanje Skupštine uopšte moglo da počne potreban je kvorum od 41 poslanika, što je neostvarivo uz bojkot najvećih poslaničkih grupa vlasti i opozicije.

Crna Gora: Vlada bez parlamentarne većine
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:06 0:00

XS
SM
MD
LG