Dostupni linkovi

Šefovi EU izrazili zabrinutost Erdoanu zbog stanja ljudskih prava u Turskoj


Šarl Mišel, Redžep Tajip Erdoan i Ursula fon der Lajen u Ankari 6. aprila 2021. godine
Šarl Mišel, Redžep Tajip Erdoan i Ursula fon der Lajen u Ankari 6. aprila 2021. godine

Visoki zvaničnici Evropske unije, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) i predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel (Charles Michel) izrazili su duboku zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Turskoj, nakon prvog sastanka posle godinu dana sa predsednikom te zemlje Redžepom Tajipom Erdoanom u utorak, 6. aprila.

Važno je da Turska poštuje Evropski sud za ljudska prava koji je jasno doneo presudu o zatvorenim građanima Turske Osmanu Kavali i Selahatinu Demirtasu, izjavila je Fon der Lajen.

"Razgovarali smo o tome da je Evropski sud jasan za Kavalu i Demirtasa", rekla je predsednica Evropske komisije, prenosi agencija Rojters. "Kao član osnivač Evropskog saveta, važno je da Turska poštuje presude Evropskog suda za ljudska prava."

Evropski sud za ljudska prava je doneo odluku o hitnom puštanju Kavale, filantropa koji je zatvoren više od tri godine bez presude, i Demirtasa, bivšeg čelnika turske prokurdske Demokratske stranke (HDP) koji je bio zatvoren više od četiri godine, podseća agencija Rojters.

"Vladavina zakona i poštovanje osnovnih ljudskih prava su osnovne vrednosti Evropske unije i podelili smo se predsednikom Turske našu duboku brigu u vezi poslednjih dešavanja u tom domenu u Turskoj", napisao je Mišel na Twitteru nakon skoro trosatnog sastanka sa Erdoanom u Ankari, javlja agencija Frans pres (AFP).

Spor oko gasa u Sredozemlju

On je pozvao Tursku da nastavi da radi na rešavanju sporova sa Grčkom i Kiprom oko prava na gas u Sredozemlju.

Erdoan se nije obratio novinarima, ali je njegov ured izdao saopštenje u kojem je potvrdio stav Turske da želi da EU "preduzme konkretne korake da podrži pozitivnu agendu".

"Konačni cilj turskog procesa je punopravno članstvo u EU", saopšteno je iz Erdoanovog kabineta u vezi sa pregovorima o pristupanju koji su bili zamrznuti tokom protekle decenije.

Fon der Lajen i Mišel su se potrudili, kako navodi AFP, da podvuku presudnu ulogu koju je Turska odigrala u zaustavljanju evropske krize uspostavljanjem skloništa za otprilike četiri miliona ljudi iz Sirije i drugih zona sukoba.

Turska je primila milijarde evra pomoći prema sporazumu iz 2016. godine, a Fon der Lajen je rekla da je spremna da revidira uslove sporazuma.

"Revidirani sporazum o migraciji između Turske i EU, zajedno sa glavnim odredbama koje su u njemu sadržane, znatno bi pomogao rešavanju problema izbeglica i revitalizaciji odnosa između Turske i EU sa pozitivnom agendom", rekla je ona.

Poseta Mišela i Ursule fon der Lajen usledila je nakon samita EU prošlog meseca na kojem je blok saopštio da bi mogao započeti rad na dubljim trgovinskim vezama i na obezbeđivanju više novca za izbeglice i migrante u Turskoj, navodi Asošijejted pres (AP).

Spor između Turske i članica EU, Grčke i Kipra oko jurisdikcije na moru zaoštrila je veze Atine i Ankare, dostigavši vrhunac prošlog leta kada su fregate turske i grčke mornarice pratile brodove koji istražuju izvore energenata u spornim vodama.

EU podržava Atinu, dok je Ankara optužila blok za pristrasnost kao i da nije ispoštovala svoja obećanja prema migrantskom sporazumu iz 2016. godine, podseća AP.

EU je prošlog meseca otvorila vrata za početak ažuriranja propisa Carinske unije što je zahtevala Ankara. To bi omogućilo kandidatu EU Turskoj pristup tržištu najvećeg svetskog trgovinskog bloka i omogućilo nesmetan protok robe i usluga.

Blok će sada ponovo razmotriti svoj stav pre sastanka lidera Evropskog saveta 24. i 25. juna.

Na samitu prošlog meseca, EU je takođe upozorila Ankaru na sankcije ako ponovo započne istraživanje energenata u spornim vodama i izrazila zabrinutost zbog situacije u Turskoj u vezi sa ljudskim pravima.

I EU i SAD kritikovale su potez Turske da se naglo povuče iz Istanbulske konvencije koja štiti žene od nasilja, kao i pravni slučaj zabrane rada trećoj najvećoj stranci, prokurdskoj Narodnoj demokratskoj partiji (HDP).

XS
SM
MD
LG