Kina je zamrzavanjem imovine i zabranom ulaska u zemlju sankcionirala devetero britanskih državljana, među kojima je i nekoliko parlamentarnih zastupnika, u odgovoru na sankcije službenog Londona kineskim dužnosnicima ranije ove sedmice zbog ujgurskog pitanja.
Sankcionirani su "maliciozno širili laži i dezinformacije", stoji u saopšenju kineskog ministarstva vanjskih poslova objavljenom u petak na mrežnim stranicama veleposlanstva Kine u Velikoj Britaniji.
Među sankcioniranima su čelnik odbora za vanjske poslove britanskog parlamenta Tom Tugendhat, bivši vođa Konzervativne stranke Iain Duncan Smith, te Neil O'Brien, Tim Loughton i Nusrat Ghani. Na popisu su i članovi Doma lordova David Alton i Helena Kennedy, kao i odvjetnik za ljudska prava Geoffrey Nice, bivši tužitelj u procesu koji je pred Haaškim tribunalom vođen protiv Slobodana Miloševića i aktualni predsjednik Tribunala za Ujgure, te stručnjakinja za Ujgure Joanne Nicola Smith Finley.
Također su sankcionirani Povjerenstvo za ljudska prava vladajuće Konzervativne stranke, Tribunal za Ujgure, China Research Group, te londonski Essex Court Chambers.
Duncan Smith je izjavio da razljutiti Kinu znači dobiti "medalju časti", piše BBC.
Od petka, svim navedenim pojedincima i članovima njihovih užih obitelji zabranjen je ulazak u Kinu, Hong Kong i Makao. Zamrznuo je njihovo vlasništvo u toj zemlji, a kineskim građanima i institucijama zabranjeno s njima poslovno surađivati.
Britanske sankcije "temelje se ni na čemu osim na lažima i dezinformacijama, besramno krše međunarodni zakon i osnovne principe međunarodnih odnosa, neumjesno zadiru u kineske unutrašnje poslove te ozbiljno dovode u pitanje kinesko-britanske odnose", stoji usaopštenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
Dodaje se kako je britanski ambasador u Kini pozvan da "podnese dostojanstvenu predstavku, izražavajući čvrsto protivljenje i snažnu osudu".
Britanija je u ponedjeljak uvela sankcije protiv četiri viša dužnosnika u Kini i državne organizacije za sigurnost. To je prvi put da je vlada u Londonu poduzela takve mjere zbog ujgurskoga pitanja. Nakon Britanije, slične sankcije - zamrzavanje imovine i zabranu putovanja - uvele su i Sjedinjene Države, Kanada te Europska unija.
EU je tako uvela restriktivne mjere protiv Kine zbog kršenja ljudskih prava prvi put od masakra na Trgu Tiananmen 1989. godine.
U posljednjih nekoliko godina, na stotine etničkih Ujgura, Kazaka i Huia svjedočilo je o zatočeništvu u internacijskim logorima u kineskoj provinciji Xinjiang, u sklopu, kako tvrde posmatrači, vladine kampanje prisilne asimilacije etničkih manjina.
Kineska vlada tvrdi da su kampovi - kroz koje je prema procjenama od 2017. prošlo više od milion ljudi - "stručni obrazovni centri" namijenjeni iskorjenjivanju ekstremizma i terorizma.
