Dostupni linkovi

HRW: Migranti u BiH ostavljeni na hladnoći


Prizor iz kampa "Lipa" (8. januar 2021.)

Vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) trebale bi odmah osigurati adekvatan zimski smještaj za migrante i azilante koji su ostavljeni na cjedilu na niskim temperaturama u sjeverozapadnom dijelu zemlje, naveo je Human Rights Watch (HRW) u priopćenju 21. siječnja.

Nakon što je požar uništio privremeni kamp za hitne slučajeve na sjeverozapadu BiH 23. prosinca 2020., stotine migranata su smještene u šatorima koji ne zadovoljavaju osnovnim humanim uvjetima stanovanja, navodi se.

"Stotine migranata i tražitelja azila u sjeverozapadnoj BiH zimu provode u lošim uvjetima, jer vlasti u više navrata nisu odgovorile na njihove osnovne potrebe", rekla je Lydia Gall, viša europska istraživačica u Human Rights Watchu. "Lokalne, federalne i državne vlasti u Bosni i Hercegovini trebale bi odmah poduzeti usklađene hitne mjere kako bi osigurale migrantima pristup zimskom stanovanju te medicinsku i drugu pomoć koja im je potrebna."

Uvjeti u privremenom kampu za hitne slučajeve "Lipa" prije požara bili su loši, s nedostatkom osnovnih usluga, uključujući kritične higijenske i sanitarne usluge, poput kanalizacije i tekuće vode, ističe se. Kamp je djelovao od travnja 2020. godine, kada je postavljen kao dio vladinog odgovora na pandemiju korona virusa.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM), koja je kamp vodila sredstvima Europske unije (EU), dodaje se, nekoliko je puta upozorila vlasti da je kamp neprikladan za zimske uvjete. IOM je rekao da bi kamp trebao biti pogodan za zimu - postupak koji bi uključivao postavljanje odgovarajućeg grijanja, poda i izolacije - te da bi vlasti trebale osigurati alternativni smještaj dok se izvode radovi.

Zanemarujući taj savjet, navodi HRW, Vijeće ministara BiH je 21. prosinca dogovorilo da će "Lipu" pretvoriti u službeni prihvatni centar za tražitelje azila i migrante. IOM je 23. kolovoza odlučio zatvoriti kamp. Istog dana u požaru je kamp uništen, a oko 1.200 ljudi ostalo je na otvorenom.

Mnogi migranti s tog područja žele ući u Hrvatsku kako bi tražili zaštitu ili bolji život u EU, navodi se. Hrvatska je na to odgovorila nasilnim policijskim potiscima koji krše EU i ljudska prava, zakon o izbjeglicama te pogoršavaju ponižavajuće uvjete za migrante.

Da bosanskohercegovačke vlasti osiguraju human tretman prema migrantima i azilantima u sjeverozapadnoj BiH, ističe HRW, pitanje je na kojem treba ustrajavati. Vlasti u BiH su se 2019. godine suočile s kritikama zbog smještaja migranata i izbjeglica u nehumanim uvjetima u kampu "Vučjak" kod Bihaća i blizu hrvatske granice. Kamp je rastavljen u prosincu 2019. godine nakon međunarodnog pritiska, ali vlasti nisu uspjele uspostaviti alternativna dugoročna rješenja.

Neuspjeh bh. vlasti na svim razinama u suradnji u upravljanju migracijama i humanitarnoj pomoći pridonio je trenutnoj migrantskoj krizi, ocjenjuje HRW.

Iako se većina migranata i tražitelja azila u BiH nalazi u Unsko-sanskom kantonu, vlasti u Republici Srpskoj i drugim dijelovima Federacije BiH odbile su dopustiti premještanje migranata na druga područja u zemlji, iako bi to moglo pomoći u ublažavanju lokalnih napetosti ili podjeli odgovornosti prema migrantima i tražiteljima azila, navodi se.

Ponovno otvaranje kampa "Bira", čak i samo privremeno, trenutno se čini najisplativijom opcijom kako bi se osiguralo da migranti i azilanti koji su prethodno bili u "Lipi" mogu biti smješteni tijekom zimskih mjeseci u zgradama s grijanjem, strujom, toaletima i tuševima, naveo je HRW.

Migranti na termalnom izvoru kod Sarajeva: Toplije nego u kampu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

Institucije EU trebale bi pozvati bh. vlasti na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i lokalnoj razini da odmah pojačaju suradnju kako bi se adekvatno riješile tekuće humanitarne krize i osigurale da 28,5 milijuna eura sredstava EU dodijeljenih Bosni i Hercegovini u prosincu 2020. i siječanju 2021. za upravljanje migracijama i pružanje humanitarne pomoći služi svojoj svrsi, rekao je Human Rights Watch.

Od početka 2018. godine, EU je osigurala 88 milijuna eura Bosni i Hercegovini za upravljanje migracijama, uključujući 13,8 milijuna eura za humanitarnu pomoć.

Stotine migranata na otvorenom čekaju šatore
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

Europska komisija, dodaje HRW, također bi trebala tražiti značajna dugoročna rješenja za situaciju s kojom se suočavaju migranti i tražitelji azila u Bosni i Hercegovini, umjesto da dodjeljuje uglavnom kratkoročna i hitna sredstva, i svoju podršku vezati za bh. vlasti kako bi omogućila napredak u smislu odgovarajućih uvjeta za prihvat i pošten i učinkovit pristup azilu.

Komisija bi također trebala držati hrvatsku vladu odgovornom i pokretati pravne postupke protiv Zagreba zbog kontinuiranih primjera nasilnih odbijanja migranata na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

"Kao glavni donator upravljanja migracijama u Bosni i Hercegovini, EU je odgovorna osigurati da njegova podrška pomaže onima kojima je najpotrebnije", rekla je Gall. "Pored sredstava, Komisija bi trebala aktivno surađivati s bh. vlastima u razvoju funkcionalnog sustava azila i osigurati da se prema migrantima i azilantima postupa humano i dostojanstveno."

XS
SM
MD
LG