Dostupni linkovi

Pfizerova vakcina u interpretaciji teoretičara zavere u Srbiji


Margaret Kinan prva je Britanka i uopšte osoba koja je primila Fajzerovu vakcinu protiv korona virusa, 8. decembra 2020. Učinjeno je to javno pred medijskim ekipama.
Margaret Kinan prva je Britanka i uopšte osoba koja je primila Fajzerovu vakcinu protiv korona virusa, 8. decembra 2020. Učinjeno je to javno pred medijskim ekipama.

Trenutak kada je 90-godišnja Margaret Kinan (Keenan) sela u fotelju britanske Univerzitetske bolnice u Koventrju (Coventry), 8. decembra 2020, da bi prva primila vakcinu protiv korona virusa, bio je vest godine, kako za one koji u tom trenutku vide spas od globalne zdravstvene krize, tako i za teoretičare zavere.

Prva vakcinacija počela je u Velikoj Britaniji, u danu kada svet beleži gotovo 70 miliona slučajeva obolelih i više od million i po preminulih od bolesti COVID-19. Ipak, ovaj transparentan i javan događaj, koji su u Engleskoj zabeležile brojne kamere, fotoreporteri i novinari, poslužio je pristalicama teorija zavere za širenje lažnih vesti.

Fotografija koja beleži trenutak kada medicinska sestra Mej (May) Parsons ubada iglu u ruku Kinanove dajući joj prvu dozu Fajzer/Biontek (Pfizer/BioNTech) vakcine, deljena je na društvenim mrežama ali je i zloubotrebljena zajedno sa sadržajima pojedinih medijskih kuća.

Istog dana Tviter i Fejsbuk (Twitter, Facebook) preplavili su screen shot-ovi (foto ekrana) navodnih vesti koje “dokazuju” da prva zvanična vakcinacija nije ni postojala. Takvi sadržaji deljeni su i u Srbiji na brojnim stranicama i sa profila ljudi koji pandemiju ne priznaju a u vakcinaciji nalaze skrivene namere.

Kako se manipulisalo?

Fotografija devedesetogodišnje bake koja dobija vakcinu, najjednostavnije rečeno, isečena je i ubačena u stare vesti pojedinih, manje ili više, poznatih svetskih medija.

Levo: lažna vest montirana u CNN-ov sadržaj, Desno: izvorni CNN članak od 22. oktobra 2020.
Levo: lažna vest montirana u CNN-ov sadržaj, Desno: izvorni CNN članak od 22. oktobra 2020.


Tako se Kinan “našla” u vesti CNN od 22. oktobra ove godine koja se bavi potpuno drugom temom. Njena fogografija ubačena je u CNN-ov tekst pod originalnim naslovom “Faulty US Covid-19 response meant 130,000 to 210,000 avoidable deaths, report finds”. Pomenuti članak, inače, bavi se pitanjem da li je administracija predsednika SAD Donalda Trampa pravovremeno odreagovala i da li je moglo da se spreči između 130.000 i 210.000 smrtnih slučajeva izazvanih korona virusom.

Sve u njemu od sadržaja je isto, osim fotografije. Fotomontaža poslužila je teoretičarima zavere i antivakcinašima da podgrevaju navodnu teoriju da Kinanova nije ni primila vakcinu i da se u istom izdanju, odnosno u istoj odeći, pojavljivala u drugom kontekstu još u oktobru.

Ovaj montiran sadržaj u velikom broju deljen je sa naloga u Srbiji
Ovaj montiran sadržaj u velikom broju deljen je sa naloga u Srbiji

Sa tviter naloga @days_off, ova, lako proverljivo, lažna objava, podeljena je 25 puta a potom retvitovana kroz više od sto objava. Da Tviter i Fejsbuk pokušavaju da se izbore sa velikom količinom plasiranja lažnih informacija, svedoči i podatak da neke od objava u međuvremenu budu uklanjene. Takođe, pojedini nalozi koji su ovu objavu podelili dalje, naknadno su ukinuti, poput ovog iz Srbije @kingvukan.

Na sličan način zloupotrebljen je i sadržaj američkog portala Fox13. U ovom slučaju, fotografija Kinanove ubačena je u tekst od 4. decembra 2020. pod naslovom “102-year-old woman born during 1918 pandemic beats COVID-19 -- for the second time”.

Ovaj članak govori o 102-godišnjoj Anđelini Fridman (Angelina Friedman), rođenoj u vreme pandemije španske groznice a koja je sada uspela da se izleči od COVID-19. Simptome virusa je, kako se tvrdi u ovom tekstu, imala u dva navrata od početka pandemije. Naslov “102-godišnja baka rođena u vreme pandemije 1918. pobedila COVID-19 drugi put” poslužio je teoretičarima zavere da Kinanovu stave i u ovaj kontekst.

Levo: lažna objava montirana u sadržaj portala fox13news, Desno: originalan tekst sa sajta fox13now.com
Levo: lažna objava montirana u sadržaj portala fox13news, Desno: originalan tekst sa sajta fox13now.com

I tu nije kraj

Druga osoba koja je zvanično, uz prisustvo kamera, odmah nakon Kinanove u Britaniji primila vakcinu jeste 81-godišnji Vilijam Šekspir (William Shakespeare). I njegova fotografija trenutka kada prima vakcinu, ubačena je u isti, već pomenuti tekst CNN-a od 22. oktobra. Ova lažna objava samo sa tviter naloga @AnonimuSerbia deljena je 45 puta a potom i retvitovana više desetina puta.

Za širenje neistinitih informacija zloupotrebljen je i trenutak vakcinisanja druge osobe u Velikoj Britaniji, 81-godišnjeg Vilijama Šekspira
Za širenje neistinitih informacija zloupotrebljen je i trenutak vakcinisanja druge osobe u Velikoj Britaniji, 81-godišnjeg Vilijama Šekspira

Zloupotreba ovog događaja otišla je još dalje. Tako su, sa naloga korisnika Fejsbuka i Tvitera u Srbiji mogle da se pročitaju, niti jednim dokazima potkrepljene, objave da prva vakcinisana Britanka, Margaret Kinen, zapravo i ne postoji. Takođe, u tim objavama u svojstvu navodnih argumenata, navodile su se paušalne tvrdnje da Kinanova uopšte ne izgleda kao da ima 90 godina.

Fotografije prve vakcinacije zloupotrebljene su i za, niti jednim dokazima potkrepljene, objave da prva vakcinisana Britanka, Margaret Kinen, zapravo i ne postoji.
Fotografije prve vakcinacije zloupotrebljene su i za, niti jednim dokazima potkrepljene, objave da prva vakcinisana Britanka, Margaret Kinen, zapravo i ne postoji.

Veliki broj naloga koji u Srbiji dele ovakve i slične sadržaje su relativno novi, odnosno otvoreni su na Tviteru tokom ove godine, dva do tri meseca nakon početka pandemije. (@AnonimuSerbia i @SvemirskiL )

Treba reći i to da korisnici društvenih mreža koji su delili pomenute neistinite sadržaje nisu preispitali svoje objave čak i kada su kroz komentare dobijali sugestije drugih korisnika Tvitera i Fejsbuka da šire lažne informacije.

Tviteraš @glorifater upozorio je korisnika koji je podelio izmontiranu CNN-ovu vest da je objava o vakcinisanoj Irkinji lažna
Tviteraš @glorifater upozorio je korisnika koji je podelio izmontiranu CNN-ovu vest da je objava o vakcinisanoj Irkinji lažna


Drugi primeri manipulacije


Sve je veći broj ljudi ili grupa okupljenih na društvenim mrežama koji šire lažne vesti ili određene tačne informacije izvlače iz konteksta.


Jedan od takvih primera, kreiran u danima početka vakcinacije u Velikoj Britaniji, jeste i informacija o tome koliko je ljudi preminulo tokom ispitivanja Fajzet/BioNTek vakcine protiv korona virusa.

Sa naloga @javor_ivanjica objavljen je tvit (tweet) sledeće sadržine “Poručuju nam da ne brinemo: Šest ljudi umrlo u Fajzerovom kasnom ispitivanju vakcine COVID-19, otkrila amerčka Uprava za hranu i lekove”.

Uz ovu poruku podeljen je link na australijski sajt The New Daily u kome tekst zaista počinje rečenicom da je američka Uprava za hranu i lekove (FDA - US Food & Drug Administration) saopštila da je šest osoba preminulo u kasnoj fazi testiranja Fajzerove vakcine.

Informacija o broju preminulih tokom poslednje faze testiranja Pfizer/BioNTech vakcine zloupotrebljena je i izvučena iz konteksta
Informacija o broju preminulih tokom poslednje faze testiranja Pfizer/BioNTech vakcine zloupotrebljena je i izvučena iz konteksta


Pomenuti tvit deljen je 30 puta od kojih je gotovo svaki potom imao bar još toliko retvitova (retweet) korisnika u Srbiji i van nje.


Međutim, ova informacija izvučena je iz konteksta. Tviteraši koji su je deleli na način da ukažu da je vakcina navodno opasna, deluje kao da tekst nisu pročitali dalje od naslova. Naime, već u istom članku australijskog portala može se naći i pasus sa informacijom sledeće sadržine:

“Dokument (prim.red FDA dokument) pokazuje da je preminulo dvoje ljudi koji su eksperimentalno primili vakcinu. Preostalih četvoro dobili su placebo (prim. red. lažnu vakcinu).“

Na sajtu FDA može se pročitati kompletan izveštaj o Fajzer/BioNTek vakcini protiv korona virusa. Na strani 41 izveštaja navodi se upravo navedeni podatak.

“Ukupno šest (dvoje vakcinisanih, četiri placebo) od 43.448 učesnika eksperimentalnog testiranja (0,01 odsto) je preminulo. Oba primaoca vakcine bila su starija od 55 godina. Jedan je doživeo infarkt, 62 dana nakon vakcinacije i preminuo posle tri dana, dok je drugi preminuo od arteroskleroze tri dana nakon vakcinacije“, navodi FDA u analizi.

Treba napomenuti i to da, za sada, nije utvrđena uzročno-posledična veza između vakcine i smrti pomenutih dvoje vakcinisanih tokom eksperimentalne faze.

I još neistina o vakcini

Društvenim mrežama poslednjih dana dele se i neproverene fotografije ljudi koji su navodno doživeli facijalnu paralizu (Bell’s palsy) nakon vakcinacije.

Devojka zloupotrebljena za širenje lažnih vesti o kontraindikacijama vakcine, zapravo je Julia Hernandez, nekadašnja mis Kalifornije koja je nažalost sa 20 godina doživela moždani udar, 2013. godine.
Devojka zloupotrebljena za širenje lažnih vesti o kontraindikacijama vakcine, zapravo je Julia Hernandez, nekadašnja mis Kalifornije koja je nažalost sa 20 godina doživela moždani udar, 2013. godine.

Međutim, i ova objava je lažna iako je u velikom broju deljena i u svetu i u regionu. Pretragom je, naime, relativno lako utvrditi poreklo fotografije. Devojka na njoj zapravo je Julia Hernandez, nekadašnja mis Kalifornije koja je nažalost sa 20 godina doživela moždani udar, 2013. godine. Njena leva strana lica od tada je ostala paralizovana o čemu su izveštavali i mediji.

SZO: Uključite se, analizirajte

Broj lažnih objava putem društvenih mreža iz dana u dan je sve veći, naročito tokom 2020. i vremena pandemije. Tviter i Fejsbuk već izvesno vreme pojačali su kontrolu sadržaja i primenili alate kako bi što je moguće više uklanjali lažne vesti i dezinformacije.

Radio Slobodna Evropa poslao je upit ovim kompanijama tražeći podatke da li je početak vakcinacije intenzivirao objave lažnih vesti i u kom broju su one prisutne sa profila korisnika u državama Zapadnog Balkana. Do objavljivanja ovog teksta RSE nije dobio odgovor.

Svesna problema koje, pored pandemije, izaziva i „infodemija“ Svetska zdravstvena organizacija (SZO) na svom sajtu u rubrici „Mythbusters“ objavljuje edukativno-informativne sadržaje u cilju sprečavanja širenja dezinformacija o temama koje prate pandemiju.

SZO poručuje da svako, pre nego što odluči da deli dalje neku informaciju, treba prethodno bar dva puta da proveri podatke. Takođe, vesti i informacije treba deliti, poručuje SZO, samo iz proverenih izvora, ne šireći tračeve i na kraju, uvek sebi postaviti i pitanje: „Da li sam siguran/a da je to tačno?“. Samo uz takav odgovoran pristup, poručuje SZO, nećemo postati žrtve dezinformisanja i lažnih vesti.

XS
SM
MD
LG