Dostupni linkovi

Džaferović: Činjenice iz haških presuda neprestano izučavati i ponavljati


Šefik Džaferović

„Narativ utemeljen na činjenicama iz presuda međunarodnih sudova uvijek će biti iznad svih pokušaja uspostave anticivilizacijskih narativa, zato činjenice iz haških presuda trebamo neprestano izučavati i ponavljati, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović u obraćanju na online konferenciji "Čuvamo mir, sjećamo se žrtava", koja je održana 14. decembra.

Džaferović je podsjetio da je ovo godina u kojoj je obilježena 25. godišnjica od genocida u Srebrenici u vrlo teškim okolnostima, izazvanim pandemijom korona virusa.

On je dodao da je, uprkos tome, na dostojanstven način održana komemoracija i dženaza žrtvama genocida.

„Posebnu zahvalnost u tom kontekstu želim iskazati majkama Srebrenice, Memorijalnom centru i Organizacionom odboru za obilježavanje, kao i svima koji su doprinijeli organizaciji ovogodišnje komemoracije i dženaze“, kazao je Džaferović, te dodao da činjenica da je više od 40 svjetskih državnika učestvovalo na komemoraciji pokazuje da ne prestaje interes svijeta za najveći zločin na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Istakao je da poruke koje su lideri poslali 11. jula iz Srebrenice imaju svoje duboke implikacije za budućnost BiH koja mora biti temeljena na istini i pravdi.

„Genocid u Srebrenici je jedan od najbolje dokumentiranih zločina u historiji, zahvaljujući radu Haškog tribunala. Monografija „Sjećanje na genocid u Srebrenici - Poruka civilizacije“ također tome značajno doprinosi“ rekao je Džaferović.

Publikaciju "Sjećanje na genocid u Srebrenici: Poruka civilizacije" u ponedjeljak, 14. decembra, predstavio je Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, a objavljena je na bosanskom i engleskom jeziku.

Online-konferencija sa porukom “Čuvamo mir, sjećamo se žrtava” održana je u Memrijalnom centru Potočari, povodom potpisivanja Općeg okvirnog Sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (BiH) u Parizu.

Na video konferenciji obratio se i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Željko Komšić.

“Prije dvadeset i pet godina u Parizu je potpisan Opći okvirni Sporazum za mir u BiH, odnosno Dejtonski sporazum. Time je nakon skoro četiri godine stradanja okončana agresija nad državom BiH, tokom koje je izvršen genocid nad njenim građanima. Danas sa sigurnošću možemo reći da sam sporazum nije bio pravedan, ali je u tom trenutku bio nužan. Nužan kako bi se zaustavile neviđene patnje koje su ljudi u ovoj zemlji doživljavali”, poručio je Komšić.

'Sjećanje na Dejtonski sporazum neodvojivo od sjećanja na žrtve genocida'

U ponedjeljak, 14. decembra, obilježava se 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu. Radi se o Ustavu Bosne i Hercegovine.

Nakon troipogodišnjeg rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995. godine), uz pomoć američke administracije, od 1. do 21. novembra 1995. godine je održana konferencija u američkom vojnoj bazi kod Dejtona, gdje je dogovoreno da zemlja ima dva entiteta-Federaciju BiH I Republiku Srpsku.

Učesnici konferencije su bili tadašnji predsjednici BiH, Srbije I Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević I Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.

Učesnicima online konferencije “Čuvamo mir, sjećamo se žrtava”obratio se i Ševket Hafizović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra poručivši da je mir koji je nastupio i očuvanje države BiH skupo plaćeno.

„Sjećati se dana potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu nemoguće odvojiti od sjećanja na nevine žrtve genocida i druge nevine žrtve ubijene u našoj domovini od 1992. do 1995. godine. Čuvanjem sjećanja na njih, čuvamo buduće generacije, jer samo na temeljima istine se može doći do pomirenja, a samo kroz istinskog pomirenja do izgradnje svjetlije budućnosti države BiH”, poručio je Ševket Hafizović.

Munira Subašić, predsjednica Pokreta majki enklava Srebrenica i Žepa, tokom konferencije podsjetila je na važnost međunarodnih deklaracija i sporazuma o ljudskim pravima koji potcrtavaju jednakost svakog pojedinca i koji su sastavni dio Dejtonskog sporazuma, ali i važnost njihove primjene za pomirenje u BiH.

„Da su kritičari Dejtonskog sporazuma iskoristili makar 10 posto energije u njegovo sprovođenje, a ne u kritiku, danas bi moja domovina bila bolja, organizovanija i pravednija“, rekla je Munira Subašić.

U genocidu u Srebrenici 1995. godine ubijeno je više od 8. 000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Za genocid, zločine protiv čovečnosti i druge zločine u Srebrenici, Haški tribunal, sud BiH i sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne.

Na doživotni zatvor u Hagu pravosnažni je osuđen Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS), a na istu kaznu je nepravosnažnom presudom osuđen i Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske.

XS
SM
MD
LG