Najviši dužnosnici Tibeta pod kineskom upravom branili su u četvrtak, 15. oktobra, program stručnog osposobljavanja koji su neki kritičari nazvali prisilnim i pozvali Tibetance da ne "pretjeruju" s religijom tokom brifinga sa stranim novinarima u rijetkom posjetu regiji, javlja Reuters.
Program transfera, koji uključuje vladine kvote za radnike s fokusom na ideološkom treningu, pokrenuo je skupine za zaštitu prava i tibetanske aktiviste izvan Kine, koji kažu da je prisilan – što Kina odbacuje.
U programu, usmjerenom na podizanje vještina i prihoda, sudjelovalo je oko 15 posto populacije Tibeta od 3,51 miliona. Kina je započela višegodišnji plan za iskorjenjivanje dubokog siromaštva do kraja 2020. godine.
"Nema elementa prisile", rekao je Če Dala, predsjedatelj autonomne regije Tibet, odgovarajući na pitanje jesu li nomadi prisiljeni sudjelovati u programima obuke, dodajući da su ljudi osposobljeni za vještine koje žele, poput vožnje ili zavarivanja.
Če je također rekao da Tibetanci ne bi trebali "pretjerivati s vjerom”, te bi trebali slijediti vladajuću stranku u zemlji za "sretan život".
Religija je vrlo osjetljiva tema na Tibetu, gdje je vođa tibetanskog budizma Dalaj Lama pobjegao nakon neuspjelog ustanka protiv kineske administracije 1959. godine.
"Sve dok se trude da se obogate, slušaju stranku, prate stranku i bave se stvarima, njihova će budućnost biti ljepša", rekao je Če tokom brifinga, gdje su dužnosnici iznijeli napore za smanjenje siromaštva.
„Ovakav lijep život treba postići ispravnim i racionalnim razumijevanjem religije. Nadamo se da ljudi neće pretjerati", rekao je.
Više od 300 nevladinih organizacija (NVO) zatražilo je 9. septembra od Ujedinjenih naroda (UN) da uspostave međunarodni mehanizam zadužen za istrage o kršenjima ljudskih prava u Kini i pozvalo najviša tijela svjetske organizacije da "djeluju na odlučan način".
Organizacije iz više od 60 zemalja uputile su tada pismo generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterreu, visokoj izaslanici za ljudska prava Michelle Bachelet i zemljama članicama UN-a.
One se pozivaju na inicijativu 50 stručnjaka UN-a koji su krajem juna zatražili "odlučne mjere za zaštitu osnovnih sloboda u Kini" i osudili "masovna kršenja ljudskih prava koja je Kina počinila u Hong Kongu, na Tibetu i u Sinđijangu, restrikciju informacija o pandemiji COVID-a, kao i napade na borce za ljudska prava, novinare, advokate i kritičare vlasti širom zemlje".
