Na nekim površinama korona virus preživljava i do 28 dana
Na nekim površinama korona virus preživljava i do 28 dana
Na površinama poput ekrana mobitela, na novčanicama ili nehrđajućem čeliku, u hladnom i mračnom okruženju korona virus može preživjeti i do 28 dana, rezultati su studije koju su proveli naučnici australske nacionalne naučne agencije (CSIRO).
Po ranijim laboratorijskim istraživanjima, korona virus na novčanicama i staklu preživljava dva do tri dana te do šest dana na plastici i nehrđajućem čeliku.
Nova studija australskih stručnjaka pokazala je "izuzetnu otpornost" virusa, koji na glatkim površinama, poput ekrana mobitela, plastike i na novčanicama, može preživjeti i do 28 dana na temperaturi od 20 Celzijevih stepeni, što je otprilike sobna temperatura.
Virus koji izaziva gripu u istim okolnostima može preživjeti 17 dana, javlja BBC.
Na 30 stepeni stopa preživljavanja korona virusa pada na sedam dana, a na 40 Celzijevih stepeni samo 24 sata, tvrde australski naučnici.
Eksperimenti su izvedeni u mraku, jer je ranije dokazano da ultraljubičaste zrake ubijaju virus.
Na poroznim površinama, poput pamučnih tkanina, virus je u laboratorijskim uslovima uspio preživjeti kraće, tačnije do 14 dana na najnižoj temperaturi te manje od 16 sati na najvišoj.
U poređenju s prethodnim studijama, koje su pokazale da korona virus može preživjeti do četiri dana na neporoznim površinama, ovo je vrijeme "znatno duže", napisali su naučnici u članku objavljenom u časopisu Journal of Medical Virology.
Trevor Drew, direktor australskog Centra za prevenciju bolesti, objasnio je da je studija provedena tako što su uzorci virusa ostavljeni da se osuše na različitim materijalima prije nego što su testirani "vrlo osjetljivom" metodom, koja je omogućila otkriće tragova živog virusa sposobnog da zarazi ćelijske kulture.
Istaknuo je kako "to ne znači da bi pronađena količina virusa mogla nekoga zaraziti", ali istovremeno je upozorio da bi se, ako je osoba "neoprezna te je rukom dotaknula spomenute materijale ili predmete, eventualno 'liznula' prst te zatim dodirnula oči ili nos, mogla zaraziti i nakon više od dvije sedmice od njihove kontaminacije".
Psi otkrivaju korona virus na zračnim lukama
1/13Zaposlenica Aeroflota drži štene u psećoj službi Aeroflota u međunarodnoj zračnoj luci Šeremetjevo koje je počelo dresirati službene pse za otkrivanje COVID-a 19 kod ljudi, Moskva, 2. listopada.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
2/13Obučavanje pasa na Međunarodnoj zračnoj luci Šeremetjevo.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
3/13Psi Valo (lijevo) i E.T. (desno), koji su obučeni za otkrivanje korona virusa (COVID-19) na uzorcima pristiglih putnika, sjede pored svojih trenera u zračnoj luci Helsinki u Vantai u Finskoj, 22. rujna. Pse rukovodi finska udruga Mudri nosovi koja se također pobrinula za njihov trening. Po dolasku na mjesto uzimanja uzoraka u zračnoj luci, putnik ulazi u mali ograđeni prostor, zatim uzima dobrovoljni bris s površine kože i stavlja ga u određeni spremnik prema uputama. Pas i njegov voditelj čekaju iza zida gdje pas njuši zadani uzorak. Na taj se način uzimaju u obzir alergični putnici i pazi da se osobe koje rukuju psima ne izlažu virusu. Čitav postupak gotov je za minutu, kaže Anna Hielm-Bjoerkman, docentica veterinarske medicine, zadužena za projekt pasa koji njuše korona virus na Sveučilištu Helsinki.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
4/13Njuškanje putnika na zračnoj luci Helsinki.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
5/13Testni uzorak prosljeđuje se rukovateljima u odvojenoj sobi dok psi započinju svoj posao u okviru četveromjesečne faze ispitivanje u zračnoj luci Helsinki.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
6/13Pas tijekom treninga u školi za službene pse Bundeswehra u Ulmenu kod Koblenza u Njemačkoj, 24. srpnja 2020. U vojarni Graefin-von-Maltzan, službeni psi su prikladno ubučeni za otkrivanje korona virusa.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
7/13Pas za otkrivanje eksploziva pozira u Školi za službene pse Bundeswehra u Ulmenu kod Koblenza u Njemačkoj, 24. jula 2020. U njemačkoj kasarni Graefin-von-Maltzan u Bundeswehru službeni psi se obučavaju kao psi za otkrivanje korona virusa.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
8/13Trening u školi za službene pse Bundeswehra u Ulmenu kod Koblenza u Njemačkoj.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
9/13Službenik za pseću obuku iz čileanskog Carabinerosa pokazuje pse obučene za otkrivanje korona virusa, tijekom demonstracija novinarima, u Santiagu, Čile, 15. srpnja. Zahvaljujući dobrom njuhu, psi se koriste širom svijeta za otkrivanje droga, novca ili eksploziva, sposobnosti koje u Čileu sada pokušavaju primijeniti na otkrivanje korona virusa putem pseće brigade.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
10/13Službenik za obuku pasa iz čileanske policije sa psom dresiranim za otkrivanje COVID-19 u Santiagu, Čile, 15. jula 2020. Zahvaljujući svom istančanom njuhu, psi se koriste širom svijeta za otkrivanje droge, novca ili eksploziva. U Čileu sada pokušavaju primijeniti tu sposobnost pasa na otkrivanje korona virusa kako bi obučeni psi mogli razlikovati miris pacijenata s COVID-19 i zdravih ljudi.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
11/13Uzorci bakterije COVID-a 19 (korona virus) kako bi se koristili za pripremu treninga za pse koji će naučiti prepoznati miris COVID-a 19, u Maison-Alfortu na periferiji Pariza, 13. svibnja. Skupina pasa dresirana je u Maison-Alfortu za otkrivanje virusa. Inicijativom upravlja profesorica veterinarske medicine Dominique Grandjean.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
12/13Policajac natapa komade tkanine uzorcima bakterije COVID-a 19 kako bi pripremio psa da nauči prepoznati miris korona virusa u Maison- Alfort, na periferiji Pariza, 13. svibnja.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
13/13Jedan od pasa koji njuši dijelove tkanine s uzorcima korona virusa u Maison-Alfortu, 13. svibnja.
Psi diljem svijeta dresiraju se za otkrivanje ljudi zaraženih korona virusom. Ova inovativna mjera osmišljena u Francuskoj, već se razvija u Rusiji, Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Stručnjaci kažu da su psi u stanju otkriti korona virus iz znatno manje količine virusa od uobičajenih PCR testova. U praksi pas može otkriti prisutnost korona virusa prije laboratorijskog testa.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Drew je ipak izrazio određene rezerve, pojasnivši da je istraživanje provedeno s fiksnom količinom virusa u laboratorijskim uslovima, a ona vjerovatno odgovara količini virusa na vrhuncu infekcije. Istaknuo je da pritom nije bilo ultraljubičastog zračenja koje viruse ubija.
Iz CSIRO-a podsjećaju da se virus uglavnom širi zrakom te da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se bolje razumio njegov način prenosa putem površina.
Drew je kazao kako je glavna poruka naučnika i dalje ista - "virus se širi kada se nalazite blizu nekoga ko ga 'izbacuje' iz usta i nosa te su zaražene osobe koje virus šire zrakom, kapljično, mnogo zaraznije od kontaminiranih površina".
"Ali, rezultati naše studije ipak mogu pomoći pri objašnjenju zašto se, čak i kad više nema potvrđenih zaraženih osoba, epidemija ponovno razbukta i onda kad se smatra da je neka država bez virusa", rekao je Drew.
