Oko 90 posto slučajeva zaraze korona virusom SARS-CoV-2 registrirano je u urbanim sredinama, prema podacima Ujedinjenih nacija.
"Gradovi su se pokazali kao epicentri pandemije COVID-19. Sad je trenutak da se prilagodimo stvarnosti ove i buduće pandemije. Sad je naša šansa da se bolje oporavimo, izgradnjom otpornijih, uključivih i održivih gradova", naglasio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres predstavljajući sažetak najnovije UN-ove politike nazvan "COVID-19 u urbanom svijetu".
U snimljenoj poruci pozvao je svjetske vođe da preispitaju i preoblikuju urbani svijet dok se bude oporavljao od te pandemije.
Prilagođavanje stvarnosti
U novoj UN-ovoj politici se naglašava da se u svim fazama pandemijskog odgovora moraju rješavati nejednakosti i dugoročni razvojni deficiti te se zaštititi socijalna kohezija.
U obrazloženju se navodi da se mora dati prednost onima koji su u gradovima najugroženiji, uključujući garanciju sigurnog skloništa za sve i stanovanje u hitnim slučajevima onima bez domova. Pristup vodi i sanitarnoj infrastrukturi također su od vitalnog značaja. Neadekvatno stanje javnih usluga u mnogim gradovima, dodaje se, zahtijeva hitnu pažnju, posebno u neformalnim naseljima.
UN je istaknuo da gotovo četvrtina svjetskog gradskog stanovništva živi u slamovima te da lokalne samouprave već poduzimaju mjere, od zabrane deložacije za vrijeme krize do postavljanja novih stanica za čistu vodu u najugroženijim područjima.
Kao drugu bitnu stavku UN ističe da se moraju ojačati kapaciteti lokalnih uprava, što zahtijeva odlučnu akciju i dublju suradnju lokalnih i nacionalnih vlasti. Poticajni paketi i druge olakšice trebaju podržavati prilagođene odgovore i povećati kapacitet lokalne uprave.
Kao treću stavku nove politike, UN je naveo da se mora slijediti zeleni (ekološki), otporni i uključivi ekonomski oporavak. Guterres je predstavljajući nove politike naveo kako su mnogi gradovi izgradili nove biciklističke staze i pješačke zone, vraćajući javne prostore i poboljšavajući mobilnost, sigurnost i kvalitetu zraka.
Usmjerenjem na visoku ekološku transformaciju i otvaranjem novih radnih mjesta, paketi poticajnih mjera mogu usmjeriti rast prema niskougljičnom i otpornijem smjeru i unaprijediti ciljeve održivog razvoja. Brzo prihvaćanje telekomunikacija, naveo je Guterres, ilustrira kako se društva mogu transformirati preko noći kako bi se suočila s hitnim prijetnjama.
"Moramo djelovati s istom hitnošću i odlučno transformirati gradove i rješavati krize klime i onečišćenja. Sada je vrijeme za preispitivanje i preoblikovanje urbanog svijeta. Sada je trenutak da se prilagodimo stvarnosti ove i buduće pandemije. I sada je naša šansa da se oporavimo bolje, izgradnjom otpornijih, uključivih i održivih gradova", kazao je Guterres.
Život u slamovima i rad na crno
UN upozorava kako se u kratkom roku zdravstvena kriza COVID-19 u mnogim gradovima proširila na krizu pristupa gradovima, urbane jednakosti, urbanih financija, sigurnosti, nezaposlenosti, javnih usluga, infrastrukture i prometa, koji svi nesrazmjerno utječu na najosjetljiviji sloj društva. COVID-19 stavio je u prvi plan ključnu ulogu koju lokalne samouprave igraju kao prvi odgovor u kriznim situacijama, oporavku i obnovi.
Lokalne vlasti igraju vodeću ulogu u pružanju usluga, ekonomskom razvoju i ulaganjima u infrastrukturu. Međutim, zatvaranje poduzeća, gubitak radnih mjesta i drugi ekonomski učinci doveli su do smanjenja poreznih prihoda tokom krize, što je znatno financijsko opteretilo mnoge lokalne samouprave, navodi UN.
Mjere zatvaranja kojima su pribjegli mnogi gradovi imale su i širi ekonomski utjecaj. Urbana gospodarstva, navodi UN, čine oko 80 posto globalnog bruto društvenog proizvoda (GDP).
Broj radnih sati je u drugoj četvrtini 2020. pao za 14 posto u odnosu na prvi kvartal ove godine što je, navodi UN, ekvivalent gubitku 400 miliona radnih mjesta. To je posebno pogodilo neformalni sektor (rad na crno) koji čini oko 90 posto radnih mjesta u najslabijim ekonomijama i 67 posto u srednje razvijenim ekonomijama. Takvi radnici su globalno u prosjeku izgubili 60 posto prihoda, a u Africi i Južnoj Americi oko 80 posto.
UN upozorava i da oko milijarde ljudi ili 24 posto svjetskog gradskog stanovništva živi u tzv. slamovima i neformalnim naseljima što ojačava pandemiju.
Otkad je počela pandemija, razine rodno zasnovanog nasilja (nad ženama) povećane su na alarmantne razine u svim regijama, a s ograničenom mobilnošću, porastom nezaposlenosti i siromaštva, mogućnost žena da pobjegnu od nasilne situacije postala je još ograničenija, naglasio je, između ostalog UN.
Prije pandemije je oko polovine stanovništva imalo odgovarajući pristup javnog prijevozu što je tokom pandemije dodatno smanjeno.
UN navodi i kako nekoliko novih naučnih studija sugerira da je loša kvaliteta zraka povezana s višim stopama smrtnosti od COVID-19. Iako su zagađenje i emisije stakleničkih plinova naglo opali kada su zemlje zaustavile svoje ekonomije kako bi obuzdale širenje virusa, očekuje se da će te koristi biti privremene kad se gospodarstva ponovno otvore ako se ne primjene politike koje sprječavaju zagađenje zraka i promiču dekarbonizaciju.
UN navodi i kako trenutna pandemija ubrzava trendove poput digitalizacije, prelaska na rad od kuće i virtualne isporuke osnovnih usluga, no to rađa neizvjesnu budućnost za gradsku infrastrukturu i izgradnju zbog pada potražnje za uredskim prostorima.
UN podsjeća kako su pandemije gripe (1918.) i lokalizirane epidemije tuberkuloze i kolere pokrenule su nekoliko pozitivnih urbanih transformacija poput uvođenja kanalizacijskih sustava, javnih parkova i stambene regulacije radi poboljšanja sanitarne infrastrukture i smanjenja prenapučenosti.
Otpornost na buduće krize
UN navodi kako su presudni napori nacionalnih i lokalnih vlasti da se zaštite najugroženije skupine kao i mjere oporavka koje smanjuju neučinkovitost gradova, jačaju ljudska prava i jačaju otpornost ranjivih skupina na buduće šokove.
Najprije je, navodi UN, potrebno shvatiti nejednakosti i obvezati se na kombinirano prikupljanje i korištenje podataka kako bi se preoblikovale nacionalne i lokalne razvojne politike, posebno u ugroženim područjima i slamovima te na lokalnom nivou.
Potrebno je i osigurati sigurno sklonište za sve i razmisliti o moratoriju na sve deložacije. Potrebna su i velika javna ulaganja u povoljnu i adekvatnu nadogradnju smještaja i slamova kako bi se osiguralo da marginalizirane skupine imaju pristup skloništu koje jača fizičko i mentalno zdravlje tokom pandemije i nakon nje.
UN u preporukama za preoblikovanje urbanih sredina preporučuje i osiguranje da javne usluge budu neprekinute, podjednako dostupne siromašnima i drugim ranjivim skupinama te da se neplatišama oprosti ili odgodi dug.
Traži se i osiguranje jednakog pristupa zdravstvenim potrepštinama, objektima i resursima te da se podrže siromašne i ranjive skupine u gradu s besplatnim ili jeftinim pristupom zaštitnim maskama, testiranju i liječenju. UN naglašava i kako se mora osigurati pravična distribucija cjepiva kad bude razvijeno, i siromašnim te ranjivim skupinama. Najranjivije i marginalizirane zajednice moraju se uključiti u planiranje.
Što se tiče jačanja lokalnih vlasti i zajednica, UN ističe kako je potrebno osigurati suradnju svih nivoa vlasti i podnacionalnih jurisdikcija.
Mogli bi se usvojiti stimulativni paketi i mjere koje povećavaju sposobnost lokalnih i regionalnih uprava za održavanje kritičnih javnih usluga i prikupljanje i kontrolu vlastitih financija (na primjer, putem lokalnih poreza, naknada i naknada), istovremeno uzimajući u obzir i potrebe kako bi se spriječio dodatni financijski pritisak na siromašne i ranjive skupine, navodi UN i dodaje kako se treba promicati odgovornost i transparentnost vlasti.
Komunikacijskim kampanjama trebalo bi se doprijeti do svih urbanih zajednica, a lokalne vlasti trebale bi se podržati kako bi se spriječio prekid osnovnih javnih usluga.
UN navodi kako je potrebno poduprijeti mikro, mala i srednja poduzeća i podržavati sigurno ponovno pokretanje poslovanja kao i razviti strategije održivog ekonomskog razvoja. Važno je da sheme socijalne zaštite služe i najmarginaliziranijim skupinama.
Urbana kompaktnost mogla bi biti cilj kako bi se smanjila prenapučenost kao i izrađivanje i primjena planova kojima bi se razvila otpornost na više opasnosti, poput poplava, uragana i drugih utjecaja promjene klime.
Ako se ispravno uradi, odgovor na ovu urbanu krizu može dovesti do revolucije i kolektivne repriorizacije svjetskih gradova ka raznolikosti, inkluziji, održivom radu, inovacijama, održivosti okoliša, rodno odgovornim sustavima i kohezivnoj izgradnji zajednice u urbanim prostorima koje svi dijelimo, zaključuje se u UN-ovim politikama nazvanim "COVID-19 u urbanom svijetu".
Facebook Forum