Povodom 25. godišnjice stradanja civila na području zapadne Slavonije i u Zagrebu, Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) Hrvatske i Srbije pozivaju na sećanje na civilne žrtve rata, ljude stradale tih dana, kako bi se doprinelo procesu pomirenja u društvu, te promeni dominantnog narativa koji u centar stavlja vojne podvige, dok žrtve ni ne spominje, ističu iz YIHR.
U zajedničkom saopštenju se navodi da, iako pozdravljaju odluku predsednika Hrvatske Zorana Milanovića da zbog prisustva osobe u majici sa ustaškim pozdravom "Za dom spremni" napusti obeležavanje akcije "Bljesak", protestuju jer ni on, ni premijer Andreja Plenković, nisu iskazali poštovanja za civilne žrtve.
"To predstavlja kontinuitet u poricanju zločina Hrvatske vojske", navedeno je u saopštenju.
YIHR Srbije i Hrvatske navode da je prvog dana operacije "Bljesak", koju je sprovodila Hrvatska vojska, u selu Medari, blizu Nove Gradiške, među 22 žrtve ubijeno i jedanaest žena i dve devojčice od sedam i osam, kao i dečak od 11 godina, kao i da su, nakon "Bljeska", mučeni pripadnici Vojske Republike Srpske, nakon predaje oružja predstavnicima mirovnih snaga Ujedinjenih Nacija (UN).
Podseća se da je Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj zbog toga još 2012. godine podnela krivičnu prijavu protiv počinilaca ovog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima.
U YIHR istovremeno podsećaju da su snage Republike Srpske Krajine uzvratile granatiranjem Zagreba i okolnih gradova, pri čemu je tokom dva dana u Zagrebu poginulo sedam civila, a njih 214 je ranjeno u napadima na glavni zagrebački trg i područje šireg centra grada.
Za granatiranje Zagreba pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) odgovarao je Milan Martić, koji je u oktobru 2008. pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, podseća se u saopštejnu.
"Govori državnih zvaničnika Srbije i Hrvatske koji se osvrću na spomenute događaje neretko su fokusirani isključivo na vojne pobede dok se posledice s kojima su se tada nosili građani, civili, i s kojima se i danas suočavaju, u celosti izostavljaju", ističu YIHR Srbije i Hrvatske.
Kako se navodi, "identitet žrtava ne sme se svesti na njihovu nacionalnu pripadnost" i "njihova osnovna ljudska prava ne poštuju institucije ni Hrvatske ni Srbije".
Stoga, YIHR Srbije i Hrvatske od vlasti dve države traže javno izvinjenje "zbog onoga što su počinili pripadnici oružanih snaga kojima su komandovali njihovi prethodnici, da se žrtvama isplate materijalne reparacije, da se broj optužnica za ratne zločine poveća imajući u vidu da su mnogi od njih ostali nekažnjeni, da se donesu zakoni o civilnim žrtvama rata koji bi im omogućili i olakšali ostvarivanje prava, da doprinesu osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine (REKOM), kao i da se u Hrvatskoj 2. maj proglasi danom sećanja na sve civilne žrtve rata i da se omogući njegovo obeležavanje na za to prilagođenom mestu".
