Dostupni linkovi

Ima li nedodirljivih prava u vreme vanrednog stanja?


Prizor iz Beograda zabeležen u vreme u kom je Srbija pod vanrednim stanjem preduzetim sa ciljem sprečavanja širenja korona virusa. 13. april 2020.
Prizor iz Beograda zabeležen u vreme u kom je Srbija pod vanrednim stanjem preduzetim sa ciljem sprečavanja širenja korona virusa. 13. april 2020.

Kancelarija Zaštitnika građana Srbije dobija dnevno u proseku oko 250 do 300 obraćanja građana putem telefona i oko 70-80 mejlom, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ombudsman Zoran Pašalić, govoreći o periodu vanrednog stanja uspostavljenog u cilju sprečavanja širenja korona virusa.

"Prvo što smo radili, što je bilo najznačajnije, bila su prava iz radnog odnosa lica koja su dobila otkaz ili su na neki drugi način udaljena sa posla. Zatim prava majki sa decom do sedam i 12 godina. Potom je osnovni problem bio naših građana koji se nalaze u inostranstvu kako da se vrate, onda smo imali smeštaj tih lica u karantine, u privremene bolnice", objašnjava Pašalić.

Sa pozicije Zaštitnika građana on ima zakonska ovlašćenja za zaštitu ljudskih prava kroz kontrolu rada državnih organa. Problem ograničavanja ljudskih prava u zemlji, posebno je aktuelizovan pre nešto više od mesec dana nakon što je, u cilju sprečavanja širenja korona virusa, u Srbiji uvedeno vanredno stanje.

Šta su najčešći zahtevi građana?

"U ovom trenutku najaktuelnije pitanje je dobijanje dozvola za građane koji se staraju o nekim licima (licima sa invaliditetom, starima, deci sa autizmom), pogotovo kada je na snazi zabrana kretanja od 60 sati (vikendom, prim. aut.)", objašnjava Pašalić.

Zaštitnik građana navodi da prava deteta spadaju u 17 prava koja se ne mogu derogirati i da je zbog toga njegova kancelarija insistirala da se razvedenim roditeljima, koji su imali pravo viđanja, omogući da budu sa svojom decom i da ih obilaze čak i u vreme zabrane kretanja.

Tri sata za uskršnju kupovinu za starije od 65
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:14 0:00

Kakav je efekat ograničavanja prava?

Upitan o statusu lica kojima je zabranjeno kretanje Zaštitnik građana, pak, kaže da nije ključno pitanje ograničavanja prava nego srazmernost između derogacije nekih prava i efekta koji to ima.

"Ako uzmete da je prvo i osnovno pravo na život, imate to da je pravo njihovog opstanka primarno pravo u odnosu na pravo kretanja", uveren je Pašalić.

Međutim, kako sam navodi, upravo se nebrojeno osoba starijih od 65 godina obratilo kancelariji Zaštitnika građana.

"Neki su se obratili sa pitanjima koja podrazumevaju ozbiljno bavljenje institucije Zaštitnika građana, a to je mogućnost njihovog života u ovakvim uslovima a u smislu nabavke hrane, nabavke lekova, kontakta sa svojim bližnjim. Ali, ponavljam pravo na život je neprikosnoveno pravo. Smatram da svaka teorijska rasprava treba da bude posle svega ovoga što nam se dešava da sada treba da uložimo maksimalne napore da pomognemo tim licima", kaže Pašalić.

Ostaje karantin za migrante

Za razliku od penzionera, za koje se očekuje ublažavanje ograničenja kretanja, za migrante, kojih u Srbiji trenutno ima 8.700, ostaje dvadesetčetvoročasovni karantin dokle god "ova opasnost ne prođe".

To je rekao ministar odbrane Aleksandar Vulin 16. aprila tokom obilaska Prihvatnog centra u Obrenovcu, nadomak Beograda.

"Mi smo u stanju da to uradimo humano, bezbedno, ali svakako na prvom mestu vodeći računa o tome da građani Srbije nikada i ni na koji način ne budu ugroženi", rekao je Vulin.

Upitan o obaveznom karantinu za migrante zaštitnik građana Zoran Pašalić pita da li je značajnije da oni izađu iz migrantskih centara i budu izloženi riziku obolevanja.

"Mi prvenstveno proveravamo uslove pod kojima su oni smešteni, da li su ispunjene sve obaveze države prema tim licima", kaže on.

Najava ublažavanja mera

Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, najavio je 18. aprila, gostujući na televiziji Pink, da će se uvedene mere postepeno ublažavati.

Nakon oštrih kritika upućenih zbog tretmana građana starijih od 65 godina, za koje od 18. marta traje mera potpune zabrane kretanja, sem jednom nedeljno u ranim jutarnjim časovima kada mogu da obave kupovinu, Vučić je najavio da će za ovu kategoriju stanovništva ubuduće biti omogućen izlazak napolje tri dana nedeljno po pola sata.

Među prvim merama je i skraćenje policijskog časa koji će umesto od 17 do 5 sati ujutro, od 21. aprila počinjati sat vremena kasnije.

Vučić je, međutim, suočen i sa osporavanjima zbog mera za kojima je posegnuo, zbog čega bi mogao biti i pokrenut za ocenu ustavnosti jedne od njih.

Šta je sve derogirano?

Nevladina organizacija A11 - Inicijativa za ekonomska i socijalna prava, navela je u analizi odstupanja od ljudskih prava za vreme vanrednog stanja izazvanog epidemijom zarazne bolesti COVID 19 da su derogirana sledeća prava: pravo na slobodu kretanja (član 39 Ustava), pravo na slobodu i bezbednost ličnosti (član 27, član 28, stav 1, i član 29 Ustava), pravo pojedinca da mu ne bude dva puta suđeno (prekršajno i krivično) u istoj stvari (član 34, stav 4 Ustava) i pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo (član 36, stav 2).

"Svaki pojedinac u ovom trenutku koji se nalazi u potpunoj zabrani izlaska iz stana, to je lišenje slobode i tako ga treba nazvati, svaki migrant kome je 24 sata zabranjeno da izlazi iz kampa za azil, itekako ima jak slučaj za povredu prava na slobodu i bezbednost ličnosti. Jer kada nekome derogirate pravo na slobodu ne smete mu uskratiti mogućnost da se barem žali nekom sudskom telu koje može da ispita zakonitost lišenja slobode", navodi Nikola Kovačević, pravnik i autor analize A11.

Najduži policijski čas u Srbiji
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:17 0:00

Ova organizacija najavila je da će 21. marta, nakon isteka policijskog časa, podneti inicijativu za pokretanje postupka ocene ustavnosti člana 3 Uredbe o merama za proglašenje vanrednog stanja zbog toga što smatra da je u suprotnosti Ustavom Srbije.

U inicijativi će se Ustavnom sudu predložiti da privremeno stavi van snage osporene odredbe.

Šta predviđa član 3.?

Članom 3 Uredbe definiše se da Ministarstvo unutrašnjih poslova može da naredi da se izvrši zatvaranje svih prilaza otvorenom prostoru ili objektu i onemogući napuštanje tog prostora ili objekta bez posebnog odobrenja, kao i da naredi obavezan boravak određenim licima ili grupama lica na određenom prostoru i određenim objektima, kao što su prihvatni centri za migrante i drugi.

"U cilju sprečavanja nekontrolisanog kretanja lica koja mogu biti nosioci virusa i samovoljnog napuštanja centara za azil i prihvatnih centara, privremeno se ograničava kretanje tražilaca azila i iregularnih migranata smeštenih u centre za azil i prihvatne centre u Republici Srbiji i uspostavlja se pojačan nadzor i obezbeđenje tih objekata", navodi se u Uredbi.

Nikola Kovačević objašnjava da kod kolektivne mere, koja se odnosi na sve ljude koji ispunjavaju određeni kriterijum, građani mogu da se obrate Ustavnom sudu.

"U odnosu na koji ja imam itekako velike sumnje s obzirom da je dobio već nekoliko inicijativa od kojih se neke odnose na flagrantno kršenje Ustava po kojima je morao brzo da reaguje, a nažalost kao što je to slučaj i u redovnim okolnostima, najčešće jedini izvor pravde za namirenje povrede ljudskih prava jesu međunarodne institucije. Pre svega to su Evropski sud za ljudska prava, a ja ne bih isključio ni Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija ili Komitet protiv torture u zavisnosti od toga koja je vrsta povrede prava u pitanju", navodi Kovačević.

Nikola Kovačević, autor analize A11 o derogiranju ljudskih prava u Srbiji u vanrednom stanju.
Nikola Kovačević, autor analize A11 o derogiranju ljudskih prava u Srbiji u vanrednom stanju.

Kovačević ocenjuje da obe institucije, koje su zadužene za zaštitu ljudskih prava, Ustavni sud i Zaštitnik građana ili "ćute ili se oglašavaju tako da se manje-više drže po strani."

Ustavnom sudu su već podnete inicijative za ocenu ustavnosti mera u vanrednom stanju. Ta institucija do objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na upit RSE o tome u kojoj su fazi ove inicijative.

O građanima kojima je dva puta suđeno

Kovačević dalje navodi da mogu da se žale i građani kojima je dva puta suđeno zbog iste stvari.

"Svi građani koji su kažnjeni i prekršajno i krivično zbog toga što nisu poštovali mere zabrane kretanja ili obavezni karantin mogu da se žale za kršenje člana 9. Evropske konvencije koji zabranjuje suđenje dva puta za istu stvar u kaznenim postupcima. To je u potpunosti suprotno čak i članu 200. Ustava koji eksplicitno kaže da čak i kad je vanredno stanje princip ’ne bis in idem’ ne može da se derogira", navodi dalje Kovačević.

Takođe je grupa od 102 advokata, članova Advokatske komore Srbije (AKS), tražila od AKS da hitno donese odluke i pozove sve advokate u Srbiji da odbiju da učestvuju na suđenjima u skladu sa Uredbom Vlade Srbije od 1. aprila u kojoj su predviđena suđenja "na daljinu", odnosno preko Skajpa. Oni navode da su takva suđenja protivna zakonu i Ustavu.

BLOG UŽIVO Njemačka ublažila mjere i otvorila prodavnice

Paralela sa 2003. godinom

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

Država će plaćati odštete građanima kojima su povređena prava u vanrednom stanju u zavisnosti od toga koja su prava povređena, kaže Goran Miletić, direktor za Evropu nevladine organizacije Branitelji ljudskih prava (Civil Rights Defenderes CRD) navodeći da građani mogu da podnesu krivičnu prijavu ili tužbu u građanskom procesu.

On, međutim, smatra da građani zbog karantina koji je uveden neće moći da dobijaju naknade štete jer su "to mere koje su opravdane zato što postoji zarazna bolest".

"Ako možemo da izvlačimo paralelu sa nekim prethodnim situacijama, to je vanredno stanje posle ubistva premijera Zorana Đinđića (2003. godine), dosta ljudi je tada bilo u pritvoru i dosta ljudi je dobijalo nadoknade za vreme provedeno u pritvoru. Da li će se to desiti sa ljudima koji su sada pritvarani, šta će se desiti sa jako velikim brojem krivičnih prijava protiv ljudi koji su kršili karantin ostaje da se vidi", kaže Miletić.

Miletić govoreći o derogaciji ljudskih prava primećuje da u Srbiji postoje mere koje su za ljude u Evropi šokantne.

"To su konferencije za štampu bez novinara i ovo što ljudi dva dana, ili sada tri dana, neće moći da izađu napolje", navodi Miletić.

U međuvremenu je Beogradski centar za ljudska prava ocenio da će, nakon ukidanja vanrednog stanja građani koji su gonjeni zbog kršenja Naredbe o ograničenju i zabrani kretanja biti abolirani.

"Prekršajni sudovi neće moći da ih kazne, već će biti prinuđeni da obustave sve nepravosnažne prekršajne postupke", saopštio je Centar, ukazujući da će rokovi za žalbe protiv prvostepenih odluka o prekršajnom kažnjavanju građana koji prekrše Naredbu početi da teku tek po donošenju odluke o ukidanju vanrednog stanja, a da će time prestati da važi i pomenuta Uredba o prekršaju.

Dopis Savetu Evrope

Srbija je, u skladu sa članom 15 Evropske konvencije o ljudskim pravima, obavestila 6. aprila Generalnog sekretara Saveta Evrope (SE) o odstupanju od Konvencije tokom trajanja vanrednog stanja koje zahtevaju epidemiološka situacija i medicinski razlozi.

"Te mere se stalno preispituju uzimajući u obzir epidemiološku situaciju, preporuke Svetske zdravstvene organizacije i iskustva u borbi protiv ove zarazne bolesti", stoji u dopisu koji je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije uputilo Generalnom sekretaru SE.

Šta predviđa Konvencija?

Član 15 Konvencije predviđa da u doba rata ili druge javne opasnosti koja preti opstanku nacije, svaka ugovornica može da preduzme mere koje odstupaju od njenih obaveza po ovoj Konvenciji, i to u najnužnijoj meri koju iziskuje hitnost situacije, s tim da takve mere ne budu u neskladu s njenim drugim obavezama prema međunarodnom pravu.

Nikola Kovačević, međutim, navodi da se u tom pismu ne navodi od kojih je ljudskih prava odstupljeno.

On dodaje da se u notifikaciji bilo koje zemlje, Albanije i Estonije na primer, nabraja koji su članovi ustava u pitanju u odstupanju od ljudskih prava.

Upozorenja evropskih predstavnika

"Evropska unija pažljivo prati situaciju u Srbiji i nadam se da će sve restriktivne mere biti ukinute čim se pandemija završi", rekao je nedavno za RSE izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik, navodeći da je zabrinut za vladavinu prava, ne samo u Srbiji, već u čitavoj Evropi.

"Jesmo zabrinuti, ali takođe, dozvolite da kažem da su svi u Evropi preduzeli neke mere sa ciljem da nam pomognu u borbi protiv virusa. [Evropska] komisija takođe prati sve ove stvari, objaviće izveštaj u maju", rekao je Bilčik.

Mere koje je Vlada Srbije uvodila od 15. marta, kada je proglašeno vanredno stanje, su se iz nedelju u nedelju pooštravale, da bi 18. aprila, drugog dana najdužeg policijskog časa koji je trajao od petka do utorka, bilo najavljeno relaksiranje uvedenih ograničenja.

XS
SM
MD
LG