Dostupni linkovi

Optužnica SAD-a protiv Madura i odlazak ruskog giganta iz Venecuele


Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro rukuje se sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovim pred sastanak u Karakasu, 7. februara 2020.
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro rukuje se sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovim pred sastanak u Karakasu, 7. februara 2020.

Dok korona virus prijeti Venecueli čiji zdravstveni sistem nije spreman da se izbori s pandemijom, njen predsjednik Nikolas Maduro suočen je s drugim problemima - američkom optužnicom za trgovinu drogom i odlaskom velikog saveznika u vidu ruskog naftnog giganta Rosnefta, pišu svjetski mediji.

Odlazak ruskog naftnog giganta

Ruski naftni gigant Rosneft prodao je svoju imovinu u Venezueli ruskoj vladi, što bi mogao biti manevar za izbjegavanje bilo kakvih američkih sankcija u eskalirajućoj borbi između Karakasa, Vašingtona i Moskve, ukazuje Blumberg (Bloomberg).

Iz kompanije Rosneft su saopštili da prodaju proizvodnju, usluge i trgovinsku imovinu u Venecueli ruskoj državnoj kompaniji, kako bi zaštitili interese dioničara. Blumberg naglašava da su Sjedinjene Države ranije ove godine uvele sankcije za dvije podružnice Rosnefta zbog poslovanja u Venezueli.

Prodaja može poslužiti za dva cilja rukovodstva kompanije - da bi se izbjegle nove američke sankcije i smanjili troškovi jer Roseneft odlazi iz Venecuele, smatra Konstantin Simonov, šef istraživačkog centra Nacionalnog fonda za energetsku sigurnost u Moskvi. "Rusija napušta Venecuelu, a Roseneft svoje gubitke prenosi na rusku državu", rekao je.

S druge strane, dodaje Blumberg, ruski ambasador u Venecueli, Sergej Melik-Magdasarov, na Tviteru (Twitteru) je izjavio da će novi vlasnici nastaviti posao. "Ne brinite! ... Nastavljamo dalje zajedno!" kazao je, u poruci koja je također objavljena na web stranici ambasade.

Borba oko Venecuele uklapa se u mnogo veću geopolitičku bitku između Donalda Trampa (Trump) i Vladimira Putina, pri čemu su se, ukazuje Blumberg, oba okrenula nafti kao izabranom oružju. Odluka Rusije za sve osim odustajanja od saveza OPEC + ranije ovog mjeseca - što je pokrenulo globalni rat cijena nafte - viđena je kao dio njegove strategije za slabljenje američke industrije škriljaca.

Madurov najveći saveznik

Venecuela je najveći gubitnik u globalnom ratu cijena nafte, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times) ističući kako je Putinova odluka da prekine ugovor o proizvodnji nafte s drugim velikim proizvođačima bez savjetovanja s Nikolasom Madurom podvukla granice savezništva Rusije s Venecuelom, koje je vođeno prvenstveno praktičnim razmatranjima a ne dubokom ideološkim ili ličnim naklonostima.

List podsjeća da je Rosneft bio najveći ekonomski saveznik autoritarnog predsjednika Venecuele - investicije Rosnefta u Venecueli duboko su isprepletene s ruskim ciljem da povrati geopolitičku snagu u Južnoj Americi, obnovivši uticaj koji je Moskva izgubila u regionu nakon raspada Sovjetskog Saveza. No, kompanija koja trguje venecuelanskom naftom investirala je u polja koja su dala manje nafte nego što se očekivalo i stalno gubila novac.

Neki analitičari, ukazuje Njujork tajms, upozoravaju da iako će Rusija i dalje zadržati veliko mjesto u venecuelanskoj naftnoj industriji, novi holding Kremlja možda neće imati finansijsku snagu, komercijalnu mrežu ili želju da održi trgovinu naftom i ulaganja na nivo koji želi Maduro.

Venecuelanska naftna industrija se borila ne samo s pooštravanjem američkih sankcija, već i s padom globalnih cijena nafte jer se širenjem korona virusa smanjuje potražnja za energijom što prisiljava Venecuelu da prodaje ono što može po veoma sniženim cijenama.

No, uprkos propasti ekonomije, što je izazvalo egzodus miliona građana Venecuele, vlada predsjednika Madura se održala, zaključuje Njujork tajms dodajući da se pritisak SAD istovremeno povećava navodeći kako je prošlog četvrtka Vašington optužio Madura i njegove bliske saradnike za trgovinu drogom.

Madurov opstanak

Ruski naftni gigant Rosneft odlazi iz Venecuele usred američkog pritiska na Madura te je nejasno hoće li taj potez promijeniti odnos Rusije s predsjednikom Venecuele, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).

Iako Venecuela ima najveće svjetske rezerve nafte, njen kapacitet prerade je relativno minimalan te usred globalnog ekonomskog pada izazvanog pandemijom, proizvodi manje od 500 000 barela dnevno, što je najniža proizvodnja od 1940.

Venecuela se posljednjih nedelja oslanjala na dogovor ’nafta za hranu’ s meksičkom firmom, dok je većinu svoje nafte prodavala Indiji. Međutim, pod američkim pritiskom, indijske rafinerije planiraju da u aprilu obustave kupovinu venecuelanske nafte.

Sada, nakon prodaje Rosnefta, opstanak Madura zavisi o namjerama novog kupca iz Moskve. Ako odloži ili proda venecuelanske investicije, taj potez bi ugrozio Madurovu vladu u vrijeme kad se suočava s globalnom krizom, optužnicom američkih vlasti ali i epidemijom korona virusa u zemlji koja se bori sa siromaštvom i lošim zdravstvenim sistemom.

Sjedinjene Države u četvrtak su optužile Madura i više desetina sadašnjih i bivših zvaničnika venecuelanske vlade koji se terete za narko-terorizam, nudeći nagradu od 15 miliona dolara za informacije koje vode ka hapšenju i osudi autoritarnog vođe.

Pritisci u vrijeme korone

Trampova administracija, koja pokušava zbaciti Madura više od godinu dana, želi isključiti bilo kakvu budućnost Venecuele s njim na čelu, ocjenjuje Los Anđeles tajms (LA Times) i dodaje da se Maduro i njegovih 14 saradnika terete za isporuku kokaina SAD i za opskrbljivanje kolumbijskih pobunjenika - koje je Vašington označio kao teroriste - vojnim oružjem.

Optužnica je podignuta u vrijeme kada u Venecueli raste strah od širenja korona virusa naročito jer je zemlja veoma slabo opremljena za borbu protiv pandemije. Mnogim bolnicama nedostaje vode, sapuna, hirurških potrepština i lijekova, kao i pravilnih hirurških maski. Povremeni prekidi rada ostavili su bolnice i druge ustanove bez struje, ističe LA tajms.

List napominje da su SAD odbijale popustiti pritiscima UN-a i međunarodnih organizacija za ljudska prava da ublaže sankcije Venecueli kako bi olakšali isporuku humanitarne pomoći tokom epidemije korona virusa.

Dok američki državni tužilac Vilijem Bar (William Barr) ocjenjuje da bi podizanje optužnice za vrijeme rastuće pandemije moglo oslabiti Madura i nadahnuti građane Veneucuele na ustanak protiv njega, stručnjaci smatraju da u zemlji nema uslova za ustanak ili vojni udar protiv Madura i da je optužnica politički motivisana.

"Teško je ne vidjeti eksplicitni politički motiv ovdje (u optužnicama): maksimizirati sve moguće pritiske na režim kada su zakačeni za nit", izjavila je Sintija Arnson (Cynthia), direktorica programa za Latinsku Ameriku u istraživačkom centru Vilson (Wilson) u Vašingtonu.

Sankcije kao "oružje genocida"

Rusija je u petak rekla da su optužbe za narko-terorizam protiv venecuelanskog predsjednika Madura apsurdne ističući da bi sankcije Karakasu mogle postati "oružje genocida" usred izbijanja korona virusa, prenijela je agencija Rojters (Reuters).

Rusija, Madurov dugogodišnji politički i finansijski partner, smatra da su te optužbe apsurdne i "divlje" u vrijeme kada se zemlje širom svijeta udružuju u naporima u borbi protiv korona virusa, kazala je Mariju Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Zaharova je, prenosi rusku državna agenciju Interfax, rekla da je Rusija dostavila komplete testova za korona virus Venecueli, koja je u petak prijavila 107 potvrđenih slučajeva bolesti i da će Moskva nastaviti pomagati Karakasu.

Optužnica američke vlade protiv Madura i njegovih visokih zvaničnka predstavlja najnoviju eskalaciju Trampove kampanje vršenja pritiska s ciljem svrgavanja socijalističkog lidera, ističe Rojters i dodaje da je Tramp negirao da su optužbe pokušaj iskorištavanja Venecuele u trenutku ranjivosti.

XS
SM
MD
LG