Dostupni linkovi

Korona virus vs. crkva: Pravoslavni tradicionalisti ne odustaju od svete kašike


Neke se pravoslavne tradicije dovode u pitanje zbog pooštravanja ograničenja u javnom zdravstvu.

Napori da se uspori širenje korona virusa potaknuli su višedecenijsku raspravu u hrišćanstvu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Trebaju li pravoslavni sveštenici koristiti zajedničku kašičicu za dijeljenje sakramenta i vina vjernicima?

Debata se raširila s neviđenim mjerama usljed širenja korona virusa koje prisiljavaju vjerske institucije širom svijeta da privremeno promijene neke tradicionalne prakse.

Te prakse uključuju održavanje velikih molitvenih skupova, zagrljaje drugih vjernika na crkvenim službama u znak mira, ljubljenje krsta i ikona ili učestvovanje u vjerskim obredima poput primanja euharistije - konzumacije posvećenog hljeba i vina u spomen na Isusa Hrista.

U Italiji, gdje mjere zatvaranja širom zemlje u pokušaju obuzdavanja razjarenog korona virusa ograničava ljude da napuštaju svoje domove, Vatikan je privremeno zatvorio crkvena događanja uoči rimokatoličke proslave Uskrsa 12. aprila.

Nekim rimokatoličkim crkvama u Italiji dozvoljeno je da ostanu otvorene za pojedinačne molitve. Ali zabranjene su sve javne mise za vrijeme mjera zatvaranja kako bi se spriječile gužve.

Italija ima najviše infekcija od korona virusa na svijetu i druga je po broju smrtnih slučajeva nakon Kine, sa skoro 2.500 ljudi koji su podlegli posljedicama bolesti do 17. marta.

Ali širenje korona virusa nije zasmetalo pravoslavnoj crkvi u Rusiji, gdje živi više od polovine svih pravoslavnih hrišćana.

"Sa sigurnošću vam mogu reći da nećemo ni zatvoriti crkve ni otkazati službe [zbog korona virusa]", rekao je za državnu televiziju Rossia-24 mitropolit Ilarion, šef Ureda za vanjske poslove Moskovske patrijaršije, rukovodećeg tijela Ruske pravoslavne crkve, javio je Interfax 14. marta.

Međutim, mnoge vođe istočne pravoslavne crkve složili su se s mjerama čiji je cilj zaštita vjernika od zaraze ili širenja korona virusa.

Dječak prima pričest od ukrajinsko-grčkog sveštenika u selu Krilos, u zapadnoj Ukrajini, u julu 2012. godine.
Dječak prima pričest od ukrajinsko-grčkog sveštenika u selu Krilos, u zapadnoj Ukrajini, u julu 2012. godine.

Ukrajinske pravoslavne crkve savjetovale su vjernicima da dezinfikuju ikone i krstove prije nego što ih poljube, ili da privremeno izbjegavaju dodirivanje ili ljubljenje svetih relikvija, kao što je uobičajena praksa.

No, konzervativni pravoslavni tradicionalisti od Tbilisija do Atine izričiti su da su protiv zatvaranja crkve ili mijenjanja svog vjekovnog običaja dijeljenja hljeba i vina zajedničkom kašikom.

To je izazvalo zabrinutost zdravstvenih službenika uoči pravoslavnih proslava Vaskrsa koje bi trebalo da budu održane 19. aprila.

'Uzmi ovo i pojedi' kašikom

Euharistija je središnji ritual i pravoslavnih i rimokatoličkih vjerskih službi.

To je obred u kojem sveštenici blagosliljaju hljeb i vino, a zatim ga podijele sa svojim zajednicama.

Vjernici konzumiraju hljeb i vino kao što je to činio Isus Hrist na Posljednjoj večeri - biblijski prikaz posljednjeg obroka koji je Hrist podijelio sa svojim 12 apostola prije nego je zarobljen i razapet.

U većini rimokatoličkih misa vjernici piju sakramentalno vino iz zajedničkog kaleža.

Interaktivna karta: širenje zaraze korona virusom

Istočno-pravoslavni sveštenici uranjaju sveti hljeb u kalež i koriste sakramentalnu kašičicu za ulijevanje mrvica hljeba u usta vjernika.

Vjerski učenjaci napominju da je upotreba sakramentalne kašičice tokom pričesti bilo jedno od pitanja koja su dovela do Velikog raskola 1054. između rimokatoličanstva i istočno-pravoslavnog hrišćanstva.

Istoričari kažu da je tradicija kašičica nastala kao običaj tokom 7. vijeka u Vizantiji i da je postala norma u istočnim crkvama do 11. vijeka.

Kardinal Humbert od Silva Kandide, glavni papin sekretar u vrijeme Velikog raskola, objavio je jezivu kritiku pričesničke kašičice 1053. godine.

U njemu je Humbert napisao da Hrist nije rekao svojim učenicima na Posljednjoj večeri da "uzmu ovo i pojedu ga kašikom".

Širenje bolesti?

Skoro 1.000 godina kasnije, oni koji se svađaju protiv zajedničke kašike uključuju i liječnike i zdravstvene radnike koji tvrde da praksa rizikuje širenje smrtonosnog korona virusa.

Iako su Rusija i Gruzija uvele neke mjere protiv velikog okupljanja ljudi, nijedna država nije zabranila vjerske skupove - odluke o mjerama opreza zdravlja prepuštena je crkvenim vođama.

Ruska pravoslavna crkva 12. marta pozvala je svoje vjernike da preduzmu mjere opreza tokom vjerskih obreda. Te mjere predostrožnosti uključuju dezinfekciju ikona prije nego što ih poljube ili dodirnu, kao i mogućnost donošenja vlastitih šoljica na misu za primanje pričesti.

"Vjerujemo da se nijedan virus ili bolest ne mogu prenijeti na pričesti", rekao je mitropolit Ilarion iz Moskovske patrijaršije, na Rossiji-24, 7. marta.

"Ali ako su u pitanju zabrane ili preporuke [države] koje smo dužni slijediti, tada će se u nekim slučajevima koristiti jednokratne kašike", dodao je.

Međutim, 15. marta RSE je dokumentovao rusku pravoslavnu misu u Kazanju u kojoj su mnogi crkvenjaci odlučili primiti pričest direktno iz zajedničke sakramentalne kašičice.

VIDEO: Pandemija koronavirusa, Kazanjska kongregacija dijeli zajedničku kašiku

Pravoslavna crkva Gruzije odbacila je pozive da prestanu koristiti zajedničku kašičicu.

Gruzijski crkveni zvaničnici kažu - slično kao što to čini Ilarion - da nije moguće zaraziti se korona virusom jer je kašika umočena u sveto vino.

Neki tvrde da metafizička svojstva sakramentalnog vina onemogućavaju širenje bolesti.

Istočno-pravoslavni sveštenici iz Rusije, Bjelorusije i Gruzije također su tvrdili da sakramentalno vino sadrži jak alkohol u kojem nestaju bolesti.

Ali većina medicinskih stručnjaka odbacuje tu pretpostavku.

Napominju da najjače obogaćeno vino ne sadrži više od 20 posto alkohola i da većina vina sadrži oko 12 posto alkohola.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) sa sjedištem u SAD-u kažu da etilni alkohol koji se nalazi u žestokim alkoholnim pićima može uništiti manje agresivne viruse. Ali kaže da etilni alkohol treba biti u koncentraciji od 60-80 posto da bi bio dovoljno jak protiv gripa.

Uprkos njihovim argumentima o metafizičkim zaštitama, Gruzijska patrijaršija objavila je 14. marta da je odlučila dezinficirati ikone i krstove koje vjernici ljube.

Također je objavilo da privremeno dozvoljava crkvenim vjernicima mogućnost da na misu donosu vlastite šoljice za piće kako bi primili pričest.

Gruzijsko, rumunsko, grčko, bugarsko pravoslavlje ujedinjeno

Ali gruzijski pravoslavni sveštenici i dalje koriste zajedničku kašiku za miješanje pića u šoljicama vjernika koji odaberu tu mogućnost.

U međuvremenu, mnogi gruzijski vjernici i dalje insistiraju na primanju euharistije direktno iz sakramentalne kašike.

U Rumuniji je pravoslavna crkva 28. februara najavila "vanredne mjere" protiv korona virusa - savjetujući vjernicima da "mogu tražiti od sveštenika da upotrebljava svoju kašičicu" kako bi primili pričest, a ne dijelili sakramentalnu kašičicu prema običaju.

Sastanak papa Franje i bugarskog patrijarha Neofita u Sofiji u maju 2019. Neofit je rekao da "svete misterije ne mogu biti vektor zaraze ili bilo koje druge bolesti".
Sastanak papa Franje i bugarskog patrijarha Neofita u Sofiji u maju 2019. Neofit je rekao da "svete misterije ne mogu biti vektor zaraze ili bilo koje druge bolesti".

Savez ljekara bolnica u Grčkoj - dom jedne od najstarijih i najuticajnijih grana pravoslavnog hrišćanstva - takođe je pokrenuo raspravu o kašičicama.

Upozorava da ne treba praviti iznimke u državnim zdravstvenim upozorenjima "iz vjerskih, sakramentalnih ili metafizičkih razloga".

Ali upravno tijelo Grčke crkve odbacilo je savjete ljekara s argumentima koji imaju zajedničko s drugim istočno-pravoslavnim tradicionalistima.

Grčka pravoslavna crkva kaže da stavljanje kašičice sakramentalnog vina u usta vjernika tokom pričesti "očito ne može izazvati širenje bolesti."

Ta pričest naziva se "činom ljubavi" koji pobjeđuje strah i zavjetovala se da će nastaviti slaviti zajedništvo "u izvjesnosti da komuniciramo sa životom i besmrtnošću."

Bugarska pravoslavna crkva također je uvjerila svoje sljedbenike da se od konzumiranja svetog vina nije moguće zaraziti korona virusom.

"Svete misterije ne mogu biti vektor zaraze ili bilo koje bolesti", rekao je pravoslavni patrijarh Neofit u pismu 11. marta bugarskim sveštenicima i vjernicima.

To pismo su osudili kritičari u Bugarskoj poput Lubomira Alamanova, savjetnika za odnose s javnošću iz Sofije.

"To je apsolutno neprihvatljiva izjava koja se graniči sa srednjovjekovnom demencijom i [odražava] tugu zbog straha od finansijskih gubitaka", napisao je Alamanov na Fejbuku (Facebook).

XS
SM
MD
LG