Problemi između dviju zemalja neće se riješiti preko noći, ali treba razgovarati i radit ćemo na njihovom rješavanju, poručili su hrvatski predsjednik Zoran Milanović i slovenski predsjednik Borut Pahor nakon radnog ručka u Otočcu ob Krki, nedaleko hrvatske granice.
To je prvi vanjskopolitički posjet nedavno izabranog hrvatskog predsjednika.
Pozicije dviju država i dalje su čvrsto cementirane – Slovenija želi primjenu arbitraže o granici i neće pustiti Hrvatsku u Šengen, dok Hrvatska ne primijeni arbitražnu odluku. Hrvatska pak želi u Šengen, ali odbacuje arbitražu kao kompromitiranu i predlaže da se dogovorom nađe rješenje.
Zoran Milanović kazao je da bi upravo Slovenija imala najviše koristi od hrvatskog ulaska u Šengen, i da je Slovenija u poziciji da kaže "da" ili "ne".
"Europska komisija je jasna – Hrvatska zadovoljava tehničke kriterije za Šengen, a na Sloveniji je da vidi što joj više odgovara. Hrvatska se trenutno trudi i zbog toga biva i kritizirana u Europskom parlamentu da je preoštra i preagresivna prema migrantima, i tu ima istine, ali ima i pretjerivanja. Ali to je težak posao koji bismo u slučaju da – nadam se – što prije uđemo u šengenski režim radili još intenzivnije i u interesu Slovenije. Nemam iluzije da je ta dva pitanja moguće danas odvojiti. Ali s vremenom je moguće i bit ćemo strpljivi", najavio je Milanović.
I Pahor priznaje da je hrvatski ulazak u Šengen u slovenskom interesu, ali ostaje na poziciji – prvo primjena arbitraže, a onda ulazak u Šengen. Za Sloveniju je arbitražna odluka međunarodni ugovor deponiran u UN-u koji valja poštivati, kazao je Pahor, i dok je Hrvatska ne počne primjenjivati, iz te vizure će se sve drugo mjeriti, odgovara Pahor.
"I koliko god više vremena ne bude nekog rješenja o implementaciji, to će hoćeš – nećeš opterećivati druge odnose", konstatirao je Pahor.
Dvojica predsjednika založili su se za što bolju suradnju dviju država na svim planovima. Podržali su inicijativu "Brdo Brijuni" okrenutu jugoistoku Europe od koje – kako je Pahor kazao – Bruxelles puno očekuje, a Milanović se izričito založio za što skoriji početak pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije koje ne treba odvajati.
Milanovićevo predizborno obećanje
Za dobrog poznavatelja odnosa dviju zemalja, novinara-komentatora Večernjeg lista Denisa Romca u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE), glavna je vrijednost ovog susreta ipak u prvom redu – simbolička. On podsjeća da je ključna Milanovićeva vanjskopolitička poruka u predizbornoj kampanji bila - važnost partnerstva sa Slovenijom:
"Sada kada bi to predizborno obećanje trebalo provesti u djelo, mislim da tu stvari neće ići tako jednostavno, s obzirom na to da je cijela slovenska politika prema Hrvatskoj svedena na jedan jedini problem, a to je arbitraža. To nije dobro i sve dok slovenska politika bude fokusirana isključivo na implementaciju arbitražne odluke, mislim da se ovaj problem između dviju država neće moći riješiti", procjenjuje Romac.
Oba predsjednika dolaze iz socijaldemokratskih stranaka lijevog centra, obojica su bili premijeri svojih zemalja, i obojici je arbitraža oko granice bitno obilježila mandat. Pahor je kao slovenski premijer 2009. godine potpisao ulazak u arbitražni proces, a Milanović je kao hrvatski premijer 2015. godine potpisao hrvatski izlazak iz arbitražnog procesa, nakon skandala nakon objave tajno snimanih razgovora slovenskog člana arbitražnog sudišta i slovenske zastupnice u arbitražnom procesu.
Milanović je izabrao Sloveniju kao svoju prvu vanjskopolitičku destinaciju, a zanimljivo je da je donedavnoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović Slovenija bila posljednja vanjskopolitička destinacija. Milanović je u kampanji najavljivao angažman na poboljšanju odnosa sa Slovenijom.
Arbitraža
Sljedećeg tjedna Janez Janša formirat će u Sloveniji vladu desnog centra, a on je bio oštar kritičar nepomirljivog stava prema Hrvatskoj dojučerašnje slovenske vlade lijevog centra.
Slovenija je više godina blokirala hrvatski pristupni proces u Europsku uniju, i deblokirala ga je tek nakon što je hrvatska premijerka Jadranka Kosorpristala da se neriješeno pitanje granične crte na moru riješi ad-hoc arbitražom, a ne na nekom od postojećih trajnih međunarodnih sudova.
Hrvatska je izišla iz arbitraže nakon što se ustanovilo da se slovenski član ad-hoc sudišta i slovenska zastupnicau tom postupku zajedno dogovarali strategiju i protupropisno ulagali nove materijale u spis. Arbitraža je ipak dovršena, jer je ocijenjeno da je ostavkom dvoje sudionika skandala šteta ispravljena.
Osim povremenih tenzija na graničnoj crti na moru, koju dvije strane različito tumače, i privođenja ribarskih brodova, povremene su i tenzije na prometnicama. Tako je sada Hrvatska uvela dodatne provjere teretnih vozila na nekim graničnim prijelazima na ulasku iz Slovenije u Hrvatsku zbog korona virusa, a slovenski tehnički premijer Marjan Šarec kazao je u četvrtak za medije da je to neefikasno i da nanosi Sloveniji gospodarske štete.
Od trojice hrvatskih građana oboljelih od korona virusa dva su se zarazila u Italiji, a treći od brata koji se zarazio u Italiji. Iako su na putu iz Italije do Hrvatske morali proći kroz Sloveniju, slovenske granične kontrole nisu prepoznale da su inficirani.
Milanović sljedeći tjedan odlazi u drugi inozemni posjet, i to u Austriju, gdje će se susresti s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom.
