„Sudije i tužioci u Bosni i Hercegovini ne smiju se povinovati bilo kakvom političkom diktatu bez obzira sa koje strane on dolazio, već isključivo diktatu Ustava i zakona“, izjavio je za Radio Slobodna Evropa Goran Nezirović, član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV), komentarišući izjavu predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije 'da će kao predstavnik Republike Srpske imati obaveze prema tom bosanskohercegovačkom entitetu', nakon što su predstavnici Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine odlučili, 12. februara, da obustavljaju svoj rad u odlučivanju u bilo kom pitanju iz nadležnosti organa BiH, dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija.
Nezirović za RSE kaže kako je Tegeltija morao biti svjestan da tu izjavu daje u kontekstu nedavne odluke Ustavnog suda BIH o neustavnosti člana 53 zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.
„Ta odluka je odmah osporena od najviših političkih zvaničnika Republike Srpske, najavljeno je njeno neprovođenje, kao i opstrukcija sve dok strane sudije budu sastavni dio Ustavnog suda BiH. U takvoj situaciji se od predsjednika VSTV-a opravdano očekivalo da prije svega ukaže da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, da te odluke ne donose predstavnici naroda i entiteta, već sudije, da njihovo neprovođenje predstavlja krivično djelo, te da je sastav Ustavnog suda BiH određen Anexom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da se može mijenjati samo u proceduri koju taj anex propisuje“, kaže Nezirović.
Član VSTV-a dodaje da dio Tegeltijine izjave u kojoj se navodi da u VSTV-u postoje članovi koji predstavljaju Republiku Srpsku i da postoji obaveza tih članova prema Republici Srpskoj, može navesti na zaključak 'da bi se ti članovi, ukoliko nadležni organi RS donesu takvu odluku, povinovali zahtjevu za blokadu donošenja odluka od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH'.
„Stoga izjava Milana Tegeltije dodatno doprinosi percepciji javnosti da je VSTV BIH politizovana institucija i kao takva narušava nezavisnost sudskog sistema. Ta izjava može imati za posljedicu, ne samo podjelu pravosuđa po nacionalnim i entitetskim linijama, već i protivzakonito djelovanje VSTV-a BiH kao jedinstvene institucije na nivou Bosne i Hercegovine“, poručuje Nezirović.
Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa da ova institucija nije do sada raspravljala o izjavi Milana Tegeltije, predsjednika VSTV-a, niti je planirana sjednica vezana za ovu temu.
Ustavni sud BiH, čije su odluke konačne i obavezujuće, se sastoji od devet članova. Četiri člana bira Zastupnički dom Federacije BiH, dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. To troje sudija ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države.
Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine.
Odluci predstavnika entiteta RS u državnoj Bih vlasti, prethodio je potez Ustavnog sud koji je na dvodnevnoj sjednici 6. i 7. februara, proglasio neustavnim dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, odlučivši da se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne tog entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.
