Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Afganistanski sporazum: Mir ili Trampov politički interes


Donald Tramp, predsjednik SAD rukuje se s predsjednikom Afganistana Ašrafom Ganijem, novembar 2019.

Najavom američke administracije o mirovnom sporazumu s talibanima predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) se približava ispunjenju svog obećanja o povratku američkih vojnika kući u predizbornoj godini, dok se postavlja pitanje stabilnosti Afganistana u budućnosti i uloge Pakistana koji bi mogao biti ključan za mir u susjednoj zemlji, pišu svjetski mediji.

Najava sporazuma

Svi znakovi proizašli iz ovogodišnje sigurnosne konferencije u Minhenu ukazuju da su SAD i talibani vjerovatno vrlo blizu najave sporazuma koji bi mogao utrti put mirovnim pregovorima zaraćenih strana i povlačenju američkih trupa iz Afganistana, napisao je BBC ističući kako to znači da bi se Vašingtonov najduži rat mogao približiti kraju, a da bi Donald Tramp (Trump) – u ključnoj utrci za reizbor – možda mogao uspjeti da ispuni svoje obećanje o dovođenju američkih vojnika kući.

Na marginama minhenske konferencije, američki državni sekretar Majk Pompeo (Mike) sastao se s afganistanskim predsjednikom Ašrafom Ganijem, nakon čega je, ističe BBC, visoki američki zvaničnik iznio dio dogovora koji podrazumijeva sedmodnevni sporazum o primirju između SAD-a i talibana u Afganistanu.

Ukoliko sedmica protekne bez nasilja, onda bi u roku od 10 dana uslijedili mirovni pregovori talibana i afganistanske vlade o "trajnom i sveobuhvatnom" prekidu vatre za cijelu zemlju. Na koncu, to bi dovelo do povlačenja američkih trupa, naglašava britanski javni servis.

Još uvijek nije u potpunosti jasno s kim su SAD razgovarale i u kojoj mjeri su predstavljeni talibani, ali čini se da su razgovori bili izuzetno detaljni, ocjenjuje BBC navodeći kako su, prema dogovorima, talibani pristali da neće primati, osposobljavati ili prikupljati sredstva za međunarodne teroriste na područjima koja kontrolišu.

Iako su ulozi Trampove administracije i SAD visoki, a za Afganistan još veći, veliko pitanje je budućnost zemlje, odonosno koji će sistem vlasti na kraju trijumfovati, ocjenjuje BBC dodajući kako još nije jasno gdje se Pakistan nalazi u svemu tome. Ono čemu se Amerikanci očito nadaju je neki brzi i rani znak da su talibani ozbiljni. No, mnogi američki analitičari strahuju da se zapravo Trampu, iz vlastitih političkih razloga, žuri s izlazom.

Šansa miru

Uoči najave sedmodnevnog sporazuma o smanjenju nasilja u Afganistanu, američki ministar obrane Mark Esper izjavio je da sporazum o primirju između Sjedinjenih Država i talibana nije bez rizika ali da "izgleda obećavajuće" te da je potrebno dati šansu miru putem političkih pregovora, piše agencija Asošijejtid pres (The Associated Press Agency).

Esper je izjavio da će se, ako sedmodnevno primirje bude uspješno i započne sljedeći korak prema afganistanskim mirovnim pregovorima, američki vojni kontingent "vremenom" smanjiti sa oko 12.000 na oko 8.600 vojnika, dodaje agencija.

Sporazum je prošle sedmice finalizirao specijalni izaslanik SAD-a Zalmaj Halilzad i talibanski predstavnik na pregovorima u Dohi. Očekivanja su, dodaje AP, da će smanjenje nasilja početi u ponedjeljak.

Esper je rekao da afganistanski predsjednik Gani podržava sporazum. "Ključni test će biti: hoće li talibani prihvatiti izbore?", rekao je Gani u Minhenu. Rekao je da je nemoguće znati mogu li talibani iskoristiti povlačenje američke vojne sile u Afganistanu da bi potvrdili vlastito prisustvo, ali da je jedini način da se to sazna bilo "uključenje u mirovni proces."

Ostanak američkih trupa

Dok Sjedinjene Države dovršavaju svoje planove za smanjenje nasilja u Afganistanu, afganistanski izvor blizak pregovorima rekao je da su američki zvaničnici u Minhenu uvjeravali afganistanskog predsjednika Ganija i njegov tim da ih Amerika neće napustiti, saznaje CNN.

Izvor CNN-a kaže da Afganistanci "poštuju" sporazum SAD s talibanima, no zahtijevaju detaljnije informacije o tome kako će se provoditi smanjenje nasilja, odnosno kako će se sporazum pratiti i koja bi bila njegova pravila. Afganistanska vlada će o tome detaljno raspravljati sa generalom Ostinom Skotom Milerom (Austin Scott Miller), američkim komandantom u Afganistanu i da to, dodaje izvor, treba da pokrije ogroman niz mogućih situacija.

Prvobitno je plan bio "Smanjenje nasilja" (RIV), ali izvor kaže da je Tramp odlučio da bi to trebalo biti "Značajno trajno smanjenje nasilja" koje će se odvijati u pažljivom nizu koraka: Prvo bi postojao "Pre-RIV", zatim RIV, a potom ceremonija potpisivanja. Očekuje se da će taj period trajati oko pet sedmica. Nakon toga bi uslijedio "Napredni RIV" i potom, ako sve prođe dobro, primirje.

Afganistanska vlada vjeruje da talibani pokušavaju iskoristiti RIV u svoju korist govoreći kako oni pobjeđuju u ratu, da nije u pitanju kompromis već poraz zapadne sile. Uprkos talibanskoj propagandi, izvor kaže da je procjena trenutnog načina razmišljanja talibana da se oni plaše mira, jer su i studije i prošlogodišnje primirje pokazali da većina ljudi u oblastima pod kontrolom talibana ne želi rat ili da žive u strahu od talibanske vladavine, napisao je CNN.

Trampova afganistanska kocka

Afganistanski mirovni plan djeluje kao kockanje u izbornoj godini, ocjenjuje Dejvid Ignacijus (David Ignatius), kolumnista Vašington posta (The Washington Post) ističući da, ako uspije, Tramp može tražiti kredit za okončanje najdužeg američkog rata, ali ako se ispostavi da je požurio s povlačenjem vojnika, mogao bi pokrenuti obnovljeni afganistanski građanski rat.

Sporazum između Sjedinjenih Država i talibanskih pobunjenika počet će sedmodnevnim "smanjenjem nasilja" i američki zvaničnici žele da se u tom periodu nasilje smanji za 70 do 80 odsto, dok će proces nadgledati zajednička kancelarija predstavnika SAD i talibana u Kataru.

No, ukazuje kolumnista Vašington posta, glavni test za Trampove političke instinkte bit će pitanje povlačenja američkih trupa – ili će ići do nule ili će se odlučiti za dugoročnu rezidualnu protivterorističku silu od 3.000 do 5.000, kako preporučuju američki generali.

"Ako bude poručeno da ćemo ići ka nuli bez ispunjenja uslova, uslijediće građanski rat za šest ili manje mjeseci", tvrdio je nedavno za Vašington post republikanski senator Lindzi Grem (Lindsey O. Graham), bliski Trampov saveznik.

Tu je i pitanje Pakistana koji - sada, kao i 2001. godine – predstavlja ključ stabilizacije Afganistana, ocjenjuje Dejvid Ignacijus u svom komentaru ističući kako bi Tramp trebao ponuditi premijeru Imranu Kanu sporazum o slobodnoj trgovini u zamjenu za stvarnu, provjerljivu podršku u postizanju mira. To je najbolja polisa osiguranja koju bi Tramp mogao kupiti, zaključuje kolumnista Vašington posta.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG