Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Svijet gubi povjerenje u demokratiju


Ilustracija

Autori studije sa Kembridža ističu da povjerenje u demokratiju propada jer demokratske institucije nisu uspjele riješiti neke od velikih kriza našeg vremena, ocjenjujući i kako je porast populizma više simptom nego uzrok "demokratske recesije".

Globalno nezadovoljstvo demokratijom dostiglo je rekordno visok nivo što bi moglo dovesti do većeg broja populističkih vlada koje se oglušuju o demokratske norme, pišu svjetski mediji, ukazujući na nova istraživanja sa Univerziteta u Kembridžu (Cambridge) u kojima je analizirano političko raspoloženje više od četiri miliona ljudi i korišteni podaci iz anketnih projekata koji su obuhvatali 154 zemlje između 1995. i 2020. godine.

Nezadovoljstvo "na rekordnom nivou"

Nezadovoljstvo demokratijom unutar razvijenih zemalja, naročito u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, na najvišem je nivou u posljednjih 25 posljednjih godina, tvrde istraživači koji su analizirali ono što nazivaju najvećim globalnim skupom podataka o stavovima prema demokratiji koji je uključio gotovo četiri miliona ljudi, piše BBC.

Centar za budućnost demokratije Univerziteta u Kembridžu prati poglede na demokratiju od 1995. godine - s podacima za 2019. godinu koji pokazuju kako se udio nezadovoljnih povećava sa 48 odsto na 58 odsto, što je najviši zabilježeni nivo. Istraživanje, koje pokriva 154 države širom svijeta, temelji se na pitanju ljudima da li su zadovoljni ili nezadovoljni demokratijom u svojoj zemlji, dodaje BBC.

Podaci za neke zemlje sežu u 1970-e i dugoročna slika bilježila je kontinuirano povećanje zadovoljstva demokratijom tokom posljednjih decenija 20. vijeka, odnosno u vremenu pada komunizma u istočnoj i centralnoj Evropi, ali i očiglednog uspona zapadne demokratije.

No, sve veće nezadovoljstvo u posljednjoj deceniji, ukazuje istraživanje, moglo bi imati veze sa političkim i društvenim odjecima "ekonomskog šoka" nakon finansijskog kraha 2008. godine, uznemirenosti zbog izbjegličke krize 2015. i uopšteno zbog "vanjskopolitičkih neuspjeha". BBC naglašava da studija upozorava na gubitak povjerenja u demokratiju uz ocjenu da je porast populizma više simptom nego uzrok.

U Velikoj Britaniji, navodi se u studiji, od 1970-ih zadovoljstvo demokratijom kontinuirano raste - dostižući vrhunac u godinama nakon milenijuma. Nedavni pad zadovoljstva bi se mogao povezati s političkim zastojem oko Bregzita (Brexit), sugerišu istraživači navodeći kako je u anketama prije opštih izbora u decembru zabilježeno da je 61 odsto građana bilo nezadovoljno demokratijom u svojoj zemlji.

"Kraj izuzetnosti"

Pad zadovoljstva demokratijom u SAD je "dramatičan i neočekivan" ocjenjuju autori studije sa Univerziteta u Kembridžu čije je istraživanje pokazalo da je globalno nezadovoljstvo demokratijom dostiglo rekordno visok nivo u posljednjih 25 godina i da je broj pojedinaca nezadovoljnih demokratskom politikom porastao sa trećine na više od polovine, piše CNBC.

Kada su ankete započele 1995. godine, više od 75 odsto američkih građana bilo je zadovoljno američkom demokratijom. Prvi veliki udar uslijedio je nakon finansijske krize 2008., i zadovoljstvo je nastavilo da pada iz godine u godinu. Sada je manje od polovine Amerikanaca zadovoljno demokratijom u svojoj zemlji, što je prvi put zabilježilo da je većina američkih građana nezadovoljna njihovim sistemom vlasti.

"Takvi nivoi demokratskog nezadovoljstva ne bi bili neuobičajeni drugdje", kaže se u izvještaju. "Ali za Sjedinjene Države to znači "kraj izuzetnosti" - dubok pomak u američkom pogledu na samu sebe, a samim tim i na njeno mjesto u svijetu."

Osim SAD i mnoge druge velike demokratije, poput Australije, Ujedinjenog Kraljevstva i Brazila, sada su na najvišem nivou nezadovoljstva demokratijom. Ipak, istraživači su napomenuli da su pronašli "ostrvo zadovoljstva" u Evropi – u Danskoj, Švajcarskoj i Norveškoj je zadovoljstvo demokratijom dostiglo vrhunac . Također, Jugoistočna Azija je opisana kao regionalna "svijetla tačka".

CNBC napominje da je nekoliko dana prije objavljivanja studije sa Kembridža objavljen izvještaj londonske Obavještajne jedinice ekonomista (Economist Intelligence Unit) koji je utvrdio da je snaga demokratije najniža od 2006. godine, dok je nedavno istraživanje američke kompanije Edelman pokazalo da 70 odsto ljudi širom svijeta vjeruje da demokratija "kao oblik vladavine gubi na učinkovitosti".

Delegitimizacija demokratskih sistema

Ogromna globalna studija pronašla je obilje dokaza o 'demokratskoj recesiji' što ostavlja sve veće mogućnosti populistima, napisao je istoričar i televizijski voditelj Dejvid Olusoga (David) u komentaru objavljenom u Gardijanu (The Guardian).

"Širom svijeta demokratija je u lošem stanju", procjena je izvještaja Centra za budućnost demokratije na Univerzitetu u Kembridžu čije istraživanje pokazuje da je tri od pet Britanaca - 60,3 odsto glasačkog stanovništva - nezadovoljno funkcionisanjem britanske demokratije, dok u SAD-u, po prvi put ikad, većina ne vjeruje u demokratski sistem.

Dok je 2005. godine širom svijeta bilo 38,7 odsto nezadovoljnih, danas ih je 57,5 odsto, što autori izvještaja nazivaju "globalnom demokratskom recesijom". Prelazna tačka, smatraju, dogodila se oko 2005. godine i dovela je do "najvišeg nivoa nezadovoljstva demokratijom u evidenciji". Ono što je ovdje kritično je da su ljudi sve više nezadovoljni ne samo svojim političkim liderima već i demokratskim sistemima, odnosno da je sama demokratija u problemima, ukazuje Olusoga.

Delegitimizacija demokratskih sistema omogućila je rušenje demokratskih normi i zloupotrebu institucija poput pravosuđa i štampe, ocjenjuje Olusoga u komentaru u Gardijanu ističući kako je jedan od koautora izvještaja iz Kembridža, dr. Roberto Foa, rekao da bi bez takvog "slabljenja legitimiteta bilo nezamislivo da američki predsjednički kandidat osudi američku demokratiju kao namještenu ili da pobjednički predsjednički kandidata u najvećoj latinoameričkoj demokratiji otvoreno iskazuje nostalgiju za vojnom vladavinom".

Kratkoročne krize u proteklih 15 godina uzdrmale su vjeru birača u politički sistem, ali su daleko korozivniji bili sistemski neuspjesi gdje vlade nisu bile u stanju ili nisu željele riješiti velike katastrofe tog vremena. Stoga, zaključuje autor komentara objavljenog u Gardijanu, kad liberalne demokratske vlade odbiju ili nisu u stanju provesti promjene, glasači traže populističke stranke i karizmatične vođe koji obećavaju da će prekršiti pravila i postići stvarnu transformaciju.

Bez kompromisa

Iako nezadovoljstvo demokratijom ne mora nužno značiti da glasači napuštaju demokratske vrijednosti, istraživanje Centra za budućnost demokratije Univerziteta u Kembridžu je zabrinjavajuće jer će zemlje u kojima je nivo nezadovoljstva visok, vjerovatnije glasati za populističke vlade koje se ogluše o demokratske norme, piše u svom uredničkom komentaru londonski Tajms (The Times).

Istraživanje pokazuje da su mnoge od zemalja koje su pokazale najnižu razinu vjere u demokratiju u 1990-ima, uključujući Rusiju, Venecuelu i Bjelorusiju, doživjele demokratsku eroziju tokom sljedeće decenije, birajući kandidate koji su podrivali građanska prava. Nadalje, nezadovoljstvo je obično povezano sa zemljama koje su iskusile visok nivo političke nestabilnosti, korupcije i društvenih sukoba, ukazuje Tajms.

Suština demokratije je kompromis, osmišljen kao politički koncept za mirno usklađivanje konkurentskih interesa uz zadržavanje osnovnih sloboda i ljudskih prava. Ipak, u svijetu u kojem društveni mediji pojačavaju političke podjele i polarizuju rasprave, kompromis je teže postići. Previše je političara koji navijaju za ovu polarizaciju nudeći pojednostavljena rješenja zamišljena da oduševe svoju bazu, a ne da budu pošteni oko kompromisa s kojim se neminovno moraju suočiti u svim složenim političkim odlukama, zaključuju urednici Tajmsa.

XS
SM
MD
LG