Dostupni linkovi

Ambasada Irana u Sarajevu nije pojačala mjere sigurnosti


Upisivanje u knjigu žalosti u Ambasadi Islamske Republike Iran, Sarajevo
Upisivanje u knjigu žalosti u Ambasadi Islamske Republike Iran, Sarajevo

U ambasadi Islamske Republike Iran u Sarajevu nisu pojačane mjere sigurnosti, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u ovoj ambasadi.

Isti izvor navodi da se oko oko 200 građana Sarajeva upisalo u knjigu žalosti u ambasadi, 7. januara, za ubijenog iranskog generala Qasema Soleimanija.

Knjiga žalosti bila je otvorena do 17 sati, u utorak 7. januara.

Jedan od najviših vojnih zvaničnika u Iranu, general Iranske revolucionarne garde Qasem Soleimani, ubijen je u američkom napadu dronom u Bagdadu, 3. januara.

Sahrana iranskog generala Qasema Soleimanija odložena je zbog stampeda u kojem je nastradalo najmanje 50 ljudi, a 213 osoba je ranjeno, javila je agencija Reuters, pozivajući se na podatke hitnih službi koje prenose iranski mediji.

Novi datum ukopa nije objavljen.

Istovremeno, najmanje 13 raketa pogodilo je zračnu bazu al-Asad u Iraku u kojoj su smještene američke vojne snage, u srijedu.

Islamska revolucionarna garda preuzela je odgovornost za raketiranje i tako, kaže, pokrenula operaciju "Mučenik Soleimani". Pentagon je potvrdio da su raketirane dvije baze s više desetaka raketa.

Za Irance kojima su od Islamske revolucije simbol strogi sveštenici, general Qasem Soleimani je bio najistaknutija ličnost nacionalnog otpora šiitske teokratije, suočene s četiri decenije američkog pritiska, naveo je AP u profilu Soleimanija.

Za Sjedinjene Države i Izrael on je bio ličnost iz sjenke na čelu iranskih posredničkih (proxy) snaga, odgovornih za borce u Siriji koji podržavaju predsjednika Bashara al-Assada, a koje su odgovorne i za smrt američkih vojnika u Iraku.

Soleimani je preživio rat Irana 1980-ih godina sa Irakom i preuzeo komandu nad elitnim snagama "Kuds" Revolucionarne garde Irana, zaduženim za vojne akcije Islamske Republike u inostranstvu.

Bio je relativno nepoznat i u Iranu sve do američke invazije na Irak 2003. godine, a Soleimanijeva popularnost i mističnost su rasli pošto su američki zvaničnici pozvali na njegovo ubistvo.

Deceniju i po kasnije Soleimani je postao neprepoznatljiviji iranski komandant na bojnom polju, zanemarujući pozive da uđe u politiku, ali postajući jednako moćan, ako ne i više, od civilnog rukovodstva.

XS
SM
MD
LG