Dostupni linkovi

Sporni poslovi zeta predsednika Tadžikistana


Predsednik Tadžikistana Emomali Rahmon (levo) i njegov zet Šamsulo Sohibov (desno)
Predsednik Tadžikistana Emomali Rahmon (levo) i njegov zet Šamsulo Sohibov (desno)

Velika kompanija s bliskim vezama s porodicom predsednika Tadžikistana Emomalija Rahmona nedavno je objavila da se gasi zbog smanjenja profita. Istraga RSE-a, međutim, pokazuje da je kompanija i dalje aktivna i da nastavlja da sklapa dugoročne poslove.

Pre tri meseca, kompanija Faroz bila je jedan od najuspešnijih poslovnih konglomerata u Tadžikistanu, koju je kontrolisao niko drugi do bogati zet predsednika države Emomalija Rahmona, Šamsulo Sohibov, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Faroz je, međutim, na svom vrhuncu iznenada najavio da će prestati da radi usled teških uslova na tržištu i smanjenja profita.

Posle najave 17. septembra usledila je izjava da će Faroz prodati svojih 108 preduzeća i nekretnine širom zemlje.

Desetine firmi u vlasništvu te kompanije uklonile su Farozove simbole i reklame sa svojih sedišta i u roku od nekoliko dana je delovalo da je istaknuta korporacija obrisana s poslovne mape zemlje.

Istraga tadžikistanskog servisa RSE-a, međutim, ukazuje da je Faroz i dalje prilično aktivan u Tadžikistanu i da je izgleda jedina promena bilo uklanjanje njegovih simbola.

Nastavljanje poslovanja bi, međutim, kršilo tadžikistanski zakon koji kaže da kompanija ima do 48 dana da okonča svoje operacije pošto je obavestila poresku službu da prestaje da radi.

Faroz je u saopštenju naveo da je 26. avgusta obavestio državnu poresku službu o svom planu za gašenje poslovanja. Služba je potvrdila da je primila takvo obaveštenje.

Međutim, nasuprot navodnim planovima o zatvaranju preduzeća, RSE je došao do kopija dva dokumenta koja je Rahmon potpisao i kojima se odobrava dodeljivanje velikih parcela za nove dugoročne poslovne projekte Faroza.

Oba dokumenta je odobrio predsednik pošto je Faroz obavestio vlasti o svom zatvaranju.

Prvim dokumentom, koji je Rahmon potpisao 31. avgusta, odobrava se da se Farozu proda skoro 14 hektara zemlje u okruzima Isfara, Masčoh i Pendžikent. U dokumentu se navodi da će Faroz koristiti zemljište za buduće projekte, uključujući izgradnju međunarodnih autobuskih terminala blizu granica zemlje.

Drugi dokument, koji je Rahmon potpisao 2. novembra, takođe omogućava Farozu da kupi zemljište u okruzima Hisor, Tursunzoda i Šahrinav za još autobuskih terminala.

Nejasno je zašto bi predsednik Tadžikistana odobrio prodaju zemljišta za projekte kompanije koja je najavila svoje brzo gašenje, zvanično navodeći da "više nije konkurentna na tržištu".

RSE je 11. decembra poslao pismo Sohibovu tražeći komentar, ali osnivač Faroza nije odgovorio na upit.

Veliki portfolio

Faroz je zvanično registrovan u Tadžikistanu kao društvo sa ograničenom odgovornošću, a Sohibov je identifikovan kao njen osnivač i vlasnik.

Makar do početka decembra, poreska služba je opisivala Faroz kao "operativnu" kompaniju, za razliku od "ugašene" ili "u procesu gašenja", što su tri termina koja su službeno koriste za opis statusa kompanije.

Faroz navodi da je osnovan 2008. kao poslovni entitet za prodaju i izvoz goriva.

Do 2019. godine uspostavio je ogroman portfolio unosnih poslova koji su obuhvatali transport, građevinarstvo, trgovinu, bankarstvo, metalurgiju, turizam i ugostiteljstvo, zdravstvenu zaštitu, medije i obrazovanje.

U proteklih 11 godina Faroz je osnovao 58 zasebnih preduzeća.

Posle najave o gašenju, desetine njegovih benzinskih pumpi i kompanija uklonile su simbole Faroza. Ali su nastavili da rade kao što su i ranije radile, reklo je za RSE nekoliko zaposlenih.

RSE je došao do dokumenata koja pokazuju da 46 kompanija koje pripadaju Farozu i dalje posluju.

Među njima su Komercijalna banka Tadžikistana, Fabrika cigli Dušanbe, Prva nacionalna osiguravajuća grupa, Faroz Konč cement, Tadžikistanski metalurški kombinat i dve velike transportne kompanije, Tadžikvneštrans i Tadžiknakliot.

U međuvremenu su od septembra prestale da rade desetine firmi koje su pripadale Farozu.

Među njima je osiguravajuća kompanija Darian Bima, Britanska škola Tadžikistana, škola vožnje Avtosantal i nekoliko službi za inspekciju vozila.

Porodični posao

Faroz je bez mnogo truda došao do kontrole nad mnogim profitabilnim preduzećima, a često dogovorima obavijenim tajnom.

Na primer, 2014. godine tadžikistanska vlada je iz državnog budžeta odredila 40 miliona dolara za izgradnju nove pijace Poitaht-90, koja je kasnije preimenovana u Mehrgon.

Dok se nova pijaca gradila u Dušanbeu, vlasti su zatvorile i srušile staru, ali popularnu gradsku pijacu Šohmansur, što je omogućilo da Mehrgon postane najveća tržnica s hranom u prestonici.

Mehrgon je u međuvremenu misteriozno došao pod Farozovu kontrolu. Nije poznato kako je i kada veliki posao koji su finansirali poreski obveznici pao u ruke predsednikovog zeta.

Mnogi članovi Rahmonove porodice uključeni su u razne poslove i politiku, i imaju dominantnu kontrolu nad vladom i privredom te centralnoazijske države.

Rahmonov najstariji sin, Rustam, gradonačelnik je Dušanbea i mnogi veruju da je određen da eventualno zameni oca koji je na vlasti od 1992. godine.

Ozoda, jedna od Rahmonovih sedam ćerki, šefica je osoblja predsednika, kao i članica Senata, gornjeg doma tadžikistanskog parlamenta.

Smatra se da Rahmonov zet, Hasan Asadulozoda, kontroliše širok raspon važnih kompanija, uključujući značajnu banku i ključnu aviokompaniju.

Rahmon, bivši šef poljoprivredne zadruge, ima skromno poreklo, ali dok je jačao svoju kontrolu nad vlašću, njegovi rođaci su sticali veliko bogatstvo koristeći svoj uticaj kod predsednika.

Sve veći poslovni interesi porodice Rahmon naširoko su poznati među Tadžikistancima, mada se ljudi ustručavaju da je javno kritikuju, u strahu od odmazde bezbednosnih snaga u toj strogo kontrolisanoj državi.

Pojedini kritičari tvrde da najavom navodnog gašenje Faroza, prva porodica želi da skrene pažnju javnosti s povećanog bogatstva i uticaja Sohibova.

Korupcija i nezaposlenost su rasprostranjeni u osiromašenom Tadžikistanu, najsiromašnijoj zemlji centralne Azije u kojoj je vlada takođe kritikovana zbog gušenja drugačijih mišljenja i ograničavanja prava i sloboda građana.

Najava Faroza o gašenju objavljena je uoči predsedničkih i parlamentarnih izbora 2020. godine.

S istorijom nedemokratskih i nefer izbora u Tadžikistanu, očekuje se da će Rahmon osvojiti još jedan mandat, kao i da će njegova Narodna demokratska stranka nastaviti da dominira u parlamentu.

Isto tako se očekuje da će Faroz i dalje dominirati poslovnom sferom zemlje.

Možda će samo uzeti novo ime i nastaviti da radi po starom.

XS
SM
MD
LG