Dostupni linkovi

AFP: Francuska ne reaguje ali pomno prati situaciju u Alžiru


Protesti u Alžiru
Protesti u Alžiru

Francuska, koja ima istovremeno bliske i uzburkane odnose sa svojom bivšom kolonijom Alžirom, gotovo uopšte ne reaguje na turbulentna dešavanja u toj zemlji, ali pomno prati situaciju, prenela je agencija Frans pres.

Čim se pomene Alžir, zvaničnici, diplomate a ponekad i istraživači se pretvore u kipove ili se čuju rečenice - "Ne želim da dolivam ulje na vatru", "Nisam vam ništa rekao" ili "Ponovo će gunđati"...

Alžirske vlasti u skoro svakoj prilici podsete Francusku kakvu je kolonijalnu prošlost imala, pominjući svoju krizu u privredi, društvu i bezbednosti.

Francuska, koja je drugi ekonomski partner Alžira, primila je alžirsku dijasporu od oko 700.000 ljudi ne računajući one sa dvojnim državljanstvom. Međutim, Francuska sa zebnjom prati situaciju u Alžiru gde građani od 22. februara na ulici traže smenu "političkog sistema" i protive se predsedničkim izborima zakazanim za 12. decembar.

Poznavalac regiona, koji je želeo da ostane anoniman, objasnio je da francuske diplomate i razne službe razmatraju razna scenarija izuzetno komplikovane situacije.

Stručnjak je rekao da je s jedne strane alžirski sistem poznat po netransparentnosti gde sada vojska igra glavnu ulogu, a s druge strane je mirni protestni pokret, koji ima teškoća da dobije ono što želi i koji nema svoje identifikovane lidere.

"Ako kažete nešto što se čini povoljnim za vlasti, onda vas alžirska ulica u potpunosti odbacuje, a ako je obrnuto, onda vas vlasti optužuju za mešanje u unutrašnja pitanja ili optužuje protestni pokret da je manipulisan iz inostranstva", naveo je stručnjak.

"Francuska ne može ništa da kaže, jer šta god da kaže, to biće okrenuto protiv nje", rekao je istoričar Pjer Vermeran, ali je dodao da i cela Evropa "ćuti" po tom pitanju.

Vermeran smatra da je Evropa zapravo najviše "odsutna", a mogla bi barem diskretno i pristojno da podseti na određene principe i vrednosti.

Neobavezujuća rezolucija Evropskog parlamenta koja osuđuje "proizvoljna hapšenja" demonstranata, novinara i aktivista za ljudska prava, izazvala je nezadovoljstvo alžirskih vlasti koje su rezoluciju označili kao provokaciju i mešanje u unutrašnja pitanja.

Šef francuske diplomatije Žan-Iv Le Drian izrazio je želju da Alžirci zajedno pronađu načine demokratske tranzicije, a u novembru je pomenuo da treba poštovati pravo slobode okupljanja.

Francuska istoričarka alžirskog porekla Karima Direš ocenila je da je pitanje "kolonijalnog spora" između dve države "zastarela populistička i nacionalistička retorika".

Prema njenim rečima, u Alžiru žive dva paralelna sveta, jedan je politička elita koja nastavlja da vodi zemlju u duhu sopstvene apsolutne nekažnjivosti, i društvo koje ide svojim putem sa protestima, ali istovremeno ostaje veoma vezano za svoj arapsko-muslimanski identitet.

XS
SM
MD
LG