Dostupni linkovi

Kuda vodi Trampovo pomilovanje vojnika optuženih za ratne zločine


Donald Trump, predsjednik SAD
Donald Trump, predsjednik SAD

Odluka američkog predsjednika da pomiluje oficire optužene za ratne zločine počinjene u Iraku i Afganistanu izazvala je oštre reakcije dijela javnosti koji smatra da će se time potkopati vojni pravosudni sistem i oslabiti kredibilitet SAD u inostranstvu.

Odluka o pomilovanju vojnih oficira optuženih za ratne zločine koju je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) saopštio ovog mjeseca naišla je na oštre reakcije pojedinih američkih vojnih veterana i pravnih stručnjaka koji upozoravaju da je šef Bijele kuće time nanio štetu vojnicima na terenu, američkom vojnom pravosudnom sistemu, nacionalnoj sigurnosti i moralnom društvenom kompasu, pišu svjetski mediji.

Moralna povreda

Iako Tramp može osjećati kako pomilovanjima američkih vojnika koji su optuženi za ratne zločine ispravlja neku grešku, zapravo on tim potezom nanosi štetu moralnom kompasu nacije, ocjenjuje urednički tim Njujork tajmsa (The New York Times).

Posljednjih nekoliko desetljeća stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja i vojske uočili su povezanost PTSP-a (posttraumatski stresni poremećaj) - kao posljedice globalnog rata protiv terorizma - i ‘moralne povrede’, intenzivirajućeg fenomena koji ne nastaje samo iz svjedočenja ili učestvovanja u ratnim strahotama već od učešća u događajima koji krše moral vojnika. Kako bi izbjegli takve povrede, vojnici su odavno usvojili procedure kojima bi se osiguralo da uniforme nose časno i ponosno, poštujući dva glavna stuba tog okvira - vojni pravosudni sistem i društvene norme ponašanja.

Tramp je doveo u pitanje oba ova stuba pomilovanjem Klinta Lorensa (Clint Lorance), bivšeg oficira vojske koji je izdržavao 19-godišnju kaznu za ubistvo dva civila, i majora Metjua Golstejna (Matthew Golsteyn), optuženog za ubistvo nenaoružanog Afganistanca, te poništavanjem vojne odluke o degradaciji zapovjednika u mornaričkoj jedinici SEAL, Petija Edvarda Galagera (Petty Edward Gallagher), koji je bio optužen za ratne zločine.

Predsjednik možda misli da podržava muškarce i žene u uniformi, ističe Njujork tajms ukazujući na neke od njegovih prethodnih izjava: "Kad se naši vojnici moraju boriti za našu zemlju, želim da im dam samopouzdanje da se bore", rekao je u izjavi koju je izdala Bijela kuća. "Mi treniramo naše momke da budu mašine za ubijanje, a zatim ih i procesuiraju kada ubiju!", objavio je prošlog mjeseca na Tviteru (Twitter).

Bez obzira na razlog, oslobađanje ljudi koji počine ratne zločine nanosi veliku štetu društvu u cjelini, posebno muškarcima i ženama koji su časno služili u ratovima nakon terorističkih napada 11. septembra.

Amerikanci moraju znati da vojna akcija koja se poduzima u njihovo ime poštuje moralna pravila - da, na primjer, vojnici ne ubijaju nenaoružane civile ili zarobljenike. Pomilovati ljude koji su tako grubo prekršili ta pravila - čak ih tretirati kao heroje – dovodi državu i vojne veterane u opasnost od moralne povrede, odnosno razbijanja moralnog kompasa, zaključuju urednici Njujork tajmsa.

Odluka uprkos protivljenju Pentagona

Tramp je izdao pomilovanja u slučajevima ratnih zločina usprkos protivljenju Pentagona, a prihvatajući savjete ljudi van njegove administracije, ističe Vašington post (Washington Post) dodajući kako je odluka izazvala oštre reakcije kod nekih veterana i pravnih stručnjaka koji smatraju da će Trampova intervencija potkopati vojni pravosudni sistem i oslabiti kredibilitet SAD u inostranstvu.

List navodi da je američki predsjednik u razgovorima po pitanju pomilovanja isključio vojne zvaničnike, ali je razgovarao s drugim ljudima iz svoje orbite – poput Pita Hegseta (Pete Hegseth) sa Fox njuza (Fox News). Hegset je prethodno u svojoj emisiji opisao pripadnike službe kao heroje koji se suočavaju sa zlonamjernim procesuiranjem. Tramp je, navodi Vašington post, nekoliko puta pozvao Hegseta da razgovaraju o tom pitanju.

Početkom ovog mjeseca, dan nakon što je Hegset u svojoj emisiji objavio da očekuje da će Tramp intervenisati u tim slučajevima, Bijelu kuću su posjetili ministar odbrane Mark T. Esper i vojni sekretar Rajan Mekarti (Ryan McCarthy) - obojica vojni veterana - kako bi uvjerili predsjednika da ne ide dalje sa svojim planom. Više od sat vremena visoki službenici odbrane opisivali su činjenice slučaja.

Vojni general Mark Majlej (Milley), načelnik Združenog štaba, tvrdio je da pomilovanja mogu naštetiti američkim odnosima širom svijeta, a drugi savjetnici rekli su da bi to predstavljalo loš presedan.

No, Tramp je rekao drugim savjetnicima u Bijeloj kući da je prije sastanka već donio odluku o pomilovanju, ističe Vašington post pozivajući se na zvaničnike Trampove administracije koji su željeli ostati anonimni.

Ideali vojne profesije

Iako Tramp ima zakonske ovlasti, i kao predsjednik i kao zapovjednik oružanih snaga, da bi donio ovu odluku, njegova opravdanja za pomilovanje optuženih za ratne zločine ukazuju na to da američkom predsjedniku nedostaje dublje razumijevanje vojske, njene kulture i profesionalne etike, napisao je penzionisani američki pukovnik Džef Mekoslend (Jeff McCausland) u rubrici ‘Mišljenja’ za En-Bi-Si njuz (NBCNews).

Tramp je zanemario profesionalne savjete svog visokog vojnog vođstva i intervenisao u slučajevima ratnih zločina koji uključuju tri pripadnika američke službe. Rukovodstvo Pentagona, kao i brojni visoki vojni policajci u penziji, snažno su se protivili toj akciji nazivajući je izdajom ideala američke vojne profesije vjerujući da takva pomilovanja mogu narušiti vojni pravosudni sistem i ugroziti interese nacionalne sigurnosti.

Svaki od ovih slučajeva bio je drugačiji. Lorens je osuđen za ubistvo drugog stepena 2013. godine nakon što je naredio svojim ljudima da pucaju na trojicu afganistanskih motociklista za koje je na suđenju utvrđeno da nisu predstavljali prijetnju. Dalje je dokazano da je Lorens lažirao izvještaje u pokušaju da prikrije napad.

Pomilovanje Golstejna okončava višedecenijski proces nakon ubistva osumnjičenog afganistanskog bombaša 2010. godine. U vrijeme ubistva nije bilo jasno postoji li dovoljno dokaza za optuživanje Golstejna. No, 2015. godine priznao je ubistvo u prijavi za posao u CIA-i i javno ponovio krivnju na Foks njuzu (Fox News), 2016. Njegov vojno suđenje trebalo je početi u februaru, tako da je, ukazuje Mekoslend, posebno neobično bilo da ga predsjednik pomiluje prije suđenja.

Načelnik specijalne ratne mornarice Galager optužen je 2017. za ubistvo pripadnika IDIL-a, neselektivno ubijanje iračkih civila, prijetenje kolegi u SEAL-u i za poziranje nad mrtvim borcem IDIL-a na fotografiji. Nakon niza neregularnosti tokom postupka, oslobođen je po svim tačkama optužnice, osim posljednje, te je kažnjen degradacijom čina.

Tramp bi trebao razumjeti da je vojna etika ono što razdvaja disciplinovanu silu od oružane mafije, ocjenjuje komentator NBC Njuza ističući da Sjedinjene Države trenutno imaju preko 170.000 vojnika raspoređenih u gotovo 150 zemalja širom svijeta. U većini ovih država američka vojska ima poseban pravni status koji ih sprječava da budu izloženi lokalnim sudovima. Strani lideri prihvataju te sporazume na osnovu vjerovanja da američka vojska tretira svoje pripadnike pred zakonom pravde vrlo strogo. Neki pravni stručnjaci sada brinu da bi ove države u budućnosti mogle vjerovati da Sjedinjene Države više neće držati svoje trupe odgovornim za zločine počinjene nad njihovim građanima.

Ratni zakoni i gubitničke strane

Ono što nedostaje u izvještavanju o najnovijim pomilovanjima je činjenica da Tramp ne čini ništa što njegovi prethodnici nisu učinili, kao ni to što sada rade druge demokratije - jedina je razlika što drugi lideri i vlade to ne govore glasno, napisao je Nil Mekdonald (Neil Macdonald) kolumnist kanadskg Ci-Bi-Ci njuza (CBC News).

Vjerovatno najpoznatiji američki ratni zločinac, potpukovnik Viljem Kelej (William Calley), osuđen je prije 50 godina zbog ubistva 22 nenaoružana vijetnamska civila u selu Maj Lai, ali je odmah po nalogu predsjednika Niksona (Richard Nixon) prebačen iz vojnog zatvora u kućni pritvor - na potpuno isti način kao što je Tramp naredio prebacivanje Edija Galagera u ugodnije okruženje nakon hapšenja. Kalej, koji je privukao velike simpatije javnosti, pušten je iz kućnog pritvora nakon nekoliko godina.

Trampov direktni prethodnik, Barak Obama (Barack), nikada nije napao vlastite generale ili službenike na Tviteru, niti je ratne zločince nazivao herojima. Ali kad se suočio s pitanjem šta učiniti s agentima CIA-e i vojnicima koji su izvršili mučenje i ubistva na takozvanim "crnim mjestima" u koja su nestali neprijateljski borci (ili oni koji su samo mislili da su neprijateljski borci) nakon naredbe invazije Džordža Buša (George W. Bush), Obama je izjavio da želi "gledati prema naprijed, a ne unatrag".

U posljednjih 20 mjeseci izraelski snajperisti ubili su više od 200 ljudi u Gazi, uključujući žene, djecu i ljekare, i ranili hiljade drugih, kao odgovor na proteste na graničnoj ogradi koja okružuje palestinski teritoriju. Izraelske odbrambene snage osudile su tačno jednog vojnika za nedolično ponašanje. Za ubistvo 14-godišnjaka vojnik je dobio mjesec dana zatvora i degradaciju čina. Što znači da su sva ostala ubistva i ranjavanja izvršena strogo u skladu s izraelskom idejom vojnog zakona.

Poenta je u tome da se ratni zakoni nameću uglavnom gubitničkoj strani i da postoji razlog zašto se Sjedinjene Države protive postojanju Međunarodnog krivičnog suda, barem kad su u pitanju američki ratni zločini. A javnost u bilo kojoj zemlji sklona je previdjeti loše i kriminalno ponašanju muškaraca i žena u uniformi. Samo je potreban vulgarni glas, poput Donalda Trampa da to veliča, zaključuje kolumnista CBC Njuza.

XS
SM
MD
LG