Zbog promjene klime okeani se sve brže zagrijavaju, njihov nivo brže raste, led se topi, a brojne životinjske vrste primorane su promijeniti svoje prirodno okruženje zbog aktivnosti ljudi, upozorava grupa eksperata Ujedinjenih nacija.
U danas objavljenom alarmantnom izvještaju oni su naveli da te promjene predstavljaju prijetnju za kompletne regione i ukazali da ljudi treba što prije da smanje emisiju ugljen-dioksida (CO2) da bi ograničili štetu.
Podizanje nivoa okeana, prijetnja potapanja malih ostrva, nestanak glečera neki su od razornih uticaja već "nepovratnih" klimatskih promjena, ukazuje se u izvještaju UN-a.
Nivo okeana je porastao je 2,5 puta brže početkom 21. stoljeća nego tokom prošlog stoljeća i taj tempo će nastaviti da raste.
Svjetski okeani su već izgubili jedan do tri posto kisika u svojim gornjim nivoima od 1970.
Od 2006. do 2015. topljenje leda sa Grenlanda, Antarktika i planinskih glečera se ubrzalo i sada se gubi 653 milijardi metričkih tona leda godišnje.
Pokrivenost snijegom na Arktiku u junu smanjilo se za više od pola od 1967. i manje je za gotovo 2,5 miliona kvadratnih kilometara.
Broj morskih vrsta će se vjerovatno smanjiti za 15 posto i ulov ribara uopšte za 21 do 24 posto do kraja stoljeća zbog klimatskih promjena.
Prvi put međunarodni tim naučnika predviđa da će neke ostrvske zemlje vjerovatno postati nepristupačne za stanovanje zbog promjena nivoa okeana.
"To će imati velike posljedice za neke obale u svijetu, gdje živi skoro 700 miliona ljudi i to je zabrinjavajuće", rekao je jedan od autora izvještaja za BBC Jean-Pierre Gattuso.
U ovom izvještaju se ipak ističe da bi uvođenje mjera za smanjenje emisije gasova moglo da utiče da se taj trend promijeni.
Izgradnja zaštita od podizanja nivoa vode mogla bi da smanji od 100 do 1.000 puta rizik od poplava, navodi se u izvještaju. Ali za to su potrebne investicije od više stotina milijardi dolara godišnje.
"Okeani i ledeni dijelovi svijeta su u velikim problemima i to znači da smo i mi svi u velikim problemima. Promjene se ubrzavaju", rekao je jedan od autora izvještaja Michael Oppenheimer, profesor na univerzitetu Princeton.
Brojni veliki gradovi i mala ostrva će do 2050. godine biti pogođeni najmanje jednom godišnje nekim ekstremnim klimatskim događajem što se do sada dešavalo svakih sto godina.
