Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Od napada dronovima do mogućeg rata


Dron kojim upravlja izraelski vojnik, Izrael, juni, 2018.

Nedavni napadi Izraela na snage u Siriji, Iraku i Libanu povezane s Teheranom, koji su došli u vrijeme napetih odnosa u tom regionu, povećali su zabrinost od direktnijeg sukoba Irana i Izraela, dva stara bliskoistočna neprijatelja, pišu svjetski mediji.

Izrael je izveo niz napada širom Bliskog Istoka posljednjih sedmica kako bi spriječio Iran da opremi svoje arapske saveznike precizno vođenim raketama, bespilotnim letjelicama i drugim sofisticiranim oružjem koje bi mogle ugroziti odbranu Izraela.

Napadi u tri zemlje

Izrael je krajem vikenda izveo napade na iranske snage i njene saveznike u tri različite zemlje – u napadu dronovima i borbenim avionima za 48 sati pogođene su brojne iranske savezničke grupe u Iraku, Siriji i Libanu – što izaziva strah od eskalacije šireg sukoba u regiji, ocjenjuje britanski Indipendent (The Independent).

Napadi izazvani u tri zemlje povećali su mogućnost odmazde protiv Izraela, smatraju analitičari, koji vjeruju da će oni biti pažljivo kalibrirani kako bi se izbjegao potpuni sukob. Prvi udari dogodili su se u subotu kada je Izrael ciljao iranske operativce Kuds snaga i šiitsku miliciju u blizini Damaska, što je, prema portparolu izraelske vojske, urađeno kako bi se spriječio pokušaj Irana da u Izrael ubaci dronove.

U posljednje vrijeme, pojašnjava Indipendent, u nastojanju da se suprotstavi rastućem regionalnom uticaju Irana, Izrael je izveo stotine vazdušnih udara u Siriji protiv snaga Hezbolaha i Irana, koji su - u znak podrške Bašaru al-Asadu - u Siriju poslali hiljade boraca. Mnogi od tih napada bili su usmjereni na sprječavanje Irana da isporuči oružje svom savezničkom Hezbolahu u Libanu.

Izrael i Hezbolah borili su se u ratu 2006. godine zbog kojeg je poginulo više od 1.000 libanskih civila, a veći dio zemlje je uništen. Od tada su Izraelski napadi na Hezbolah uglavnom ograničeni na Siriju. Ali to se promijenilo u nedjelju ujutro, kada su se dva izraelska drona srušila u pokušaju napada na Hezbolahovu medijsku kancelariju u libanskoj prijestolnici Bejrutu. Predsjednik Libana Mišel Aun (Michel Aoun) opisao je napad bespilotnih letjelica kao "sličan objavi rata".

Američki zvaničnici nedavno su rekli da je Izrael odgovoran za bombardovanje iranskog skladišta oružja u Iraku prošlog mjeseca u objektu kojim upravlja iračka šiitska paravojna grupa koju podržava Iran, a u nedjelju je ista formacija okrivila Izrael za napad dronom, ističe Indipendent.

Veoma buran trenutak

Dugi rat između Izraela i Irana izašao je iz sjene na vidjelo i incidenti u kojima je Izrael navodno pogodio ciljeve povezane s Iranom, u Iraku, Siriji i Libanu podigli su tenzije u veoma burnom trenutku, ocjenjuje agencija Asošijejtid press (The Associated Press).

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu skuplja poene tri sedmice prije izbora, dok je Iran posljednjih mjeseci poduzeo niz provokativnih radnji s ciljem pritiska na evropske države da osiguraju olakšice u periodu američkih sankcija.

Hasan Nasralah, vođa Hezbolaha kojeg Iran podupire, obećao je da će se osvetiti nakon što se dron srušio na medijsku kancelariju militantne grupe u Bejrutu. Izraelske snage duž granice s Libanom su u visokoj pripravnosti, što izaziva strah od ponavljanja rata 2006. godine, ukazuje agencija i dodaje kako je Netanjahu upozorio Nasralaha rekavši da Izrael "zna kako se odbraniti i kako se odužiti svojim neprijateljima".

Izrael je također optužio Iran za nedavnu raketnu paljbu iz pojasa Gaze, a u ponedjeljak je pogodio palestinsku bazu u Libanu, blizu sirijske granice. Izrael vidi Iran kao najveću prijetnju i pozdravio je odluku američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da se povuče iz nuklearnog sporazuma 2015. godine i ponovo uvede sankcije.

No, Netanjahu se možda plaši promjene američkog pristupa nakon što je Tramp rekao da postoji "stvarno dobra šansa" za sastanak s iranskim predsjednikom, ukazuje AP. Dvojica bliskih saveznika već se sukobljavaju zbog nedavnih udara na iračku miliciju koju podupire Iran. U rijetkoj reakciji, američki zvaničnici priznali su da Izrael stoji iza barem jednog od udara.

Pozornica iransko-izraelskog rata

Teritorij Iraka, Sirije i Libana – država koje su fragmentirane, dijelom srušene i pod velikim uticajem susjednih sila - postao je pozornica iransko-izraelskog rata, navodi se u komentaru objavljenom u Volstrit džurnalu (The Wall Street Journal).

Ovaj rat je afera 21. vijeka i za sada uključuje samo male krugove između izraelskog i iranskog stanovništva, ocjenjuje Džonatan Spajer (Jonathan Spyer), direktor Centra za izvještavanje i analizu Bliskog Istoka i istraživač u jerusalimskom Institutu za strategiju i sigurnost.

Na izraelskoj strani, napisao je, djeluju vazdušne snage, obavještajne službe i vjerovatno specijalne snage, dok su u ime Irana angažovani Revolucionarna garda, njegove specijalne Kuds snage i savezničke političko-vojne organizacije u Iraku, Siriji i Libanu.

Režim u Teheranu favorizuje uništavanje jevrejske države, ali to je dugovječni cilj koji je u glavama revolucionara još od prije Islamske revolucije 1979. godine, piše Spajer. Ono što je došlo do izražaja je da se Iran u posljednjih pola decenije pojavio kao glavni korisnik propasti iračke, sirijske i libanske države. To je značajno povećalo njegov kapacitet da prijeti Izraelu, koji je to primijetio i reagovao, navodi se u komentaru.

Učešće Irana u Iraku, Siriji i Libanu duboko je, dugoročno i proaktivno, ističe Spajer i dodaje da je pak uključenost Izraela u potpunosti reaktivna. Izrael nema interesa za unutrašnje političke aranžmane triju država, već želi iskoristiti svoje obavještajne i vojne kapacitete kako bi neutralisao plodove iranskog projekta kad god se čini da oni prerastaju u konkretnu prijetnju, ocjenjuje Volstrit džurnal.

Irak kao nova linija fronta

Da bi se razumjela logika nedavnih udara, važno ih je sagledati u okviru šireg izraelskog protivnapada kako bi se spriječilo da Iran postavi precizne rakete, odnosno nastoji osigurati hiljade naprednih projektila s dometima od 160 do skoro 1,000 km svojim saveznicima u Libanu, Siriji i Iraku, piše Forin polisi (The Foreign Policy).

Iran će osim Sirije tražiti druga mjesta koja su manje povoljna za Izrael kako bi unaprijedila svoj projekt preciznih raketa. Ovaj posljednji pristup doveo je do toga da Iran pomakne značajan dio svojih raketnih aktivnosti u Irak i Liban - gdje vjeruje da je Izrael manje sklon udarima kako bi izbjegao mogućnost sukoba s Hezbolahom.

Iran dobiva nekoliko važnih prednosti iz djelovanja u Iraku, a ne u Siriji, ocjenjuje Forin polisi. Prvo, Irak je udaljeniji od granica Izraela, a izraelski odbrambeni sistem ga nije svrstao u primarno područje fokusa od pada Sadama Huseina 2003. godine. Tu Iran pretpostavlja da izraelska obavještajna i vojna superiornost i nisu toliko velike.

S druge strane, ukazuje list, američka vlada djeluje nezadovoljna zbog navodne izraelske aktivnosti u Iraku, jer su u opasnost dovedeni američki vojnici tamo stacionirani.

Hladni rat se zagrijava

Zvaničnici u Jerusalimu sve češće žele preuzeti stvari u svoje ruke, a pitanje jače ofanzive izraelske vlade najbolje objašnjava nedavna studija Instituta za nacionalne strateške studije Univerziteta u Tel Avivu, napisao je Ilan Berman, potpredsjednik Američkog vijeća za vanjsku politiku u komentaru za portal Hil (The Hill).

Od 1980-ih, navodi se u studiji, izraelski ratovi su se odmaknuli od odvraćanja konvencionalnih arapskih armija prema "asimetričnim borbama protiv terorističkih organizacija". U takvim sukobima ciljevi zemlje su u osnovi dvostruki: "smanjiti trajanje i štetu rata na minimum i [odgoditi] sljedeći rat na dugi niz godina". Drugim riječima, što se Izraela tiče, najbolja odbrana je dobar napad i upravo je to strategija koju Izrael igra protiv Irana.

U tom kontekstu, nedavni vazdušni napadi Izraela na Irak vjerovatno su samo početak. Zapravo, kuvajtski list Al-Jarida nedavno je izvijestio da izraelska vlada sada razmišlja i o vojnim udarima u južnom Perzijskom zaljevu protiv ciljeva povezanih s jemenskim pobunjenicima Hutijima, još jednim iranskim saveznikom koji je dobio značajnu vojnu i finansijsku potporu Teherana.

Politički gledano, u međuvremenu, povećanje aktivnosti Izraela mnogo govori o američkoj politici prema Iranu. U posljednjih nekoliko mjeseci, kampanja Trampove administracije o "maksimalnom pritisku" na Islamsku Republiku nesporno je imala značajan uticaj na finansije države i ukupnu ekonomsku stabilnost.

Rat dronovima

Od pustinja Saudijske Arabije do Bejruta, širom Bliskog istoka vodi se rat dronovima, što povećava uloge u tenzijama između SAD i Irana, piše Ju-Es-Ej tudej (USA Today).

U godini u kojoj je Tramp povukao SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma, u regionu je povećan broj napada i prijetnji od bespilotnih letjelica kojima upravljaju saveznici Teherana i Vašingtona.

Privlačnost tih letjelica leži u činjenici da nema pilota koji mogu nastradati i dovoljno su male da mogu izbjeći protivvazdušnu odbranu – što je podstaklo njihovu upotrebu usred rasta tenzija između Irana i SAD.

Vojska SAD umalo je pokrenula vazdušne napade na Iran pošto je američki dron za osmatranje oboren u junu. U međuvremenu, izraelski avioni napadaju mete u Siriji skoro svake nedjelje.

Tenzije, kako piše Ju-Es-Ej tudej, imaju korijen u povlačenju SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma u maju 2018. A kako ovi napadi postaju češći, povećava se rizik od neželjene eskalacije.

XS
SM
MD
LG