Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ugrožena amazonska prašuma u politici desničara Bolsonara


Amazonska prašuma, zapadni Brazil

Uništavanje amazonske prašume u Brazilu naglo se povećalo otkako je novi predsjednik preuzeo dužnost i smanjio napore u borbi protiv ilegalne sječe uništavanja i miniranja šuma.

Brazilske vlasti na čelu s desničarskim predsjednikom Žairom Bolsonarom (Jair) prkose opomenama o alarmantnoj sječi šume u prašumama Amazona koja se posljednjih mjeseci značajno ubrzala prijeteći ključnom ekosistemu na planeti, pišu svjetski mediji.

Čiji je Amazon?

Od dolaska predsjednika Bolsonara na vlast, drvosječe su uništile dio brazilske prašume površine veće od Luksemburga, što je povećalo strahove o brizi njegove administracije za amazonsku džunglu, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Stopa deforestacije u najvećoj svjetskoj tropskoj šumi, prema preliminarnim podacima brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE), premašila je 3.926 kvadratnih kilometara prošlog mjeseca. Deforestacija u julu, koja je uslijedila poslije velikog rasta u maju i junu, najveća je otkada je Bolsonaro preuzeo dužnost u januaru i najveća na mjesečnom nivou u skoro dvije godine, ističe list.

Brzina deforestacije potakla je tenzije između domorodačkog stanovništva koje živi u zaštićenim oblastima Amazona i aktivista koji ih podržavaju i, s druge strane, ljudi koji krče šume za koje se vjeruje da imaju prešutnu podršku desničarskog predsjednika.

Bolsonaro se zalaže za otvaranje zaštićenih dijelova Amazona za komercijalne aktivnosti, što će prema upozorenjima ekologa dodatno ohrabriti drvosječe, rizične rudarske poduhvate i rančere koji žele profitirati od deforestacije, piše Fajnenšl tajms.

Amazon je dom otprilike polovine preostale tropske šume u svijetu i oko 10 odsto poznatih vrsta na Zemlji. Aktivisti kažu da se svakog minuta uništi površina brazilske prašume veća od fudbalskog terena. Bolsonaro prkosi takvim ocjenama i stranim kritičarima poručuje: "Amazon je naš, a ne vaš".

Antiokolišna retorika

Otkako je stupio na dužnost u januaru, Bolsonaro je optužen da je nanosio štetu amazonskim prašumama i domorodačkim narodima kako bi korist imale drvosječe, rudari i poljoprivrednici koji su mu pomogli da bude izabran, navela je američka televizijska kuća CBS (CBS News).

"Doživljavamo pravu ekološku psihozu", rekao je nedavno Bolsonaro.

Brazilski predsjednik, čija je antiokolišna retorika uključivala zalaganje za okončanje "šiitskog ekološkog aktivizma", doveo je u pitanje najnovije službene podatke koji pokazuju da je krčenje šume poraslo za 88 posto u junu u odnosu na isti period prošle godine.

Ubrzano krčenje šuma

Dan nakon što je otpušten zbog javnih prepirki s predsjednikom Bolsonarom oko podataka o deforestaciji, bivši šef brazilske agencije za istraživanje svemira INPE, Rikardo Galvao (Ricardo), izjavio je da je trend naglog porasta krčenja šume nesumnjiv i da su podaci koje je agencija objavila apsolutno tačni, navodi agencija Rojters (Reuters).

Preliminarni statistički podaci agencije INPE za juni pokazali su porast krčenja šuma od 88 odsto u amazonskoj prašumi u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Bolsonaro i njegov ministar zaštite okoliša Rikardo Sales (Ricardo Salles) postavili su pitanje oko interpretacije brojeva proizvedenih u sistemu poznatom kao DETER, rekavši da se oni ne trebaju koristiti za mjesečna mjerenja, već samo kao indikativni podaci.

Vlada je rekla da se za proračun povećanja krčenja šuma trebaju koristiti samo objedinjeni godišnji podaci.

Galvao se složio da se podaci DETER ne smiju koristiti za upoređivanje jednog mjeseca sa sljedećim, ali je naglasio i da to ne znači da se ubrzano krčenje šuma, koje je dokumentovao sistem, ne događa.

Reinterpretacija podataka

Amazonska šuma spaljuje se i siječe najalarmantnijom brzinom, ali brazilska vlada Bolsonara fokusirana je na reinterpretaciju podataka, a ne na rješavanje problema, ocjenjuje britanski list Gardijan (The Guardian).

Po stopi deforestacije, krčenje šuma u julu bilo je gotovo dvostruko brže od najgoreg mjeseca koji je ikada zabilježen trenutnim sistemom satelitskog praćenja, kojim upravlja vladin Nacionalni institut za svemirska istraživanja.

Nakon međunarodnih reakcija, brazilska vlada održala je poseban sastanak ministara i visokih službenika iz ministarstva okoliša, nauke i tehnologije, i agencije odgovorne za satelite i zaštitu šuma. Nakon sastanka, ministar okoliša priznao je da je krčenje šuma sve veće, ali nastavio je kritizirati ono što je nazvao "nedostatkom preciznosti podataka" i "pogrešnim" interpretacijama novinara koji su o tome izvještavali.

Nevladina organizacija "Klimatski opservatorijum" istakla je da vlada nije uspjela objasniti zašto je krčenje šuma dostiglo najgori mjesečni nivo od uspostavljanja satelitskog sistema DETER 2004. godine, a također nije uspjela opovrgnuti ove brojke, napisao je Gardijan.​

Drugi satelitski podaci i istraživanja

Iako neki brazilski dužnosnici negiraju podatke INPE, drugi satelitski podaci i istraživanja ekologa dosljedno pokazuju deforestaciju u Amazonu, objavio je časopis Forbs (Forbes).

Istraživanje iz 2018. godine objavljeno u časopisu 'Priroda: naučni izvještaji' (Nature Scientific Reports) potvrđuje da se dinamika krčenja Amazona mijenja, odnosno da postoji veći pomak od Brazila do Perua i Bolivije i da su se gubici šuma male gustine značajno povećali posljednjih godina.

Landsat, satelitski program kojima upravljaju Sjedinjene Države, dokumentovao je veliko krčenje šuma oko autohtonog rezervata u brazilskoj državi Para, navodi list.

Otprilike 184 kvadratna kilometra Amazona izgubljeno je 2017. godine prema podacima Instituta za čovjeka i okoliš Amazona (Imazon).

Izvještaj INPE iz 2016. upozorio je da je krčenje šuma povećano za 29 odsto te godine, što je poslije potvrdio i Univerzitet Jejl (Yale). Naime, u analizi objavljenoj na onlajn lokaciji za zaštitu okoliša Univerziteta, ekolog Filip Firnsajd (Philip Fearnside) predstavio je podatke iz INPE-a otkrivajući da je u Amazonu 2016. godine uništeno područje veličine Francuske.

Invazija za spašavanje Amazona

Brazil je vlasnik kritičnog globalnog resursa i njegovo uništenje naštetilo bi mnogim državama ako ne i cijeloj planeti, a pitanje je: Šta bi (ili mora li) međunarodna zajednica učiniti da spriječi brazilskog predsjednika (ili političke lidere u drugim zemljama) u poduzimanju akcija koje bi mogle naškoditi svima nama, razmatra Forin polisi (The Foreign policy).

Države bi sigurno mogle prijetiti ili nametnuti jednostrane trgovinske sankcije protiv ekološki neodgovornih država, a građani bi uvijek mogli pokušati organizovati dobrovoljne bojkote iz sličnih razloga. Alternativno, države za koje se dogodi da upravljaju ekološki osjetljivom teritorijom, mogu biti plaćene za njezino očuvanje, u interesu cijelog čovječanstva.

UN već dugo smatraju degradaciju okoliša "prijetnjom međunarodnom miru i sigurnosti", a bivši predstavnik za vanjsku politiku Europske unije Havijer (Javier) Solana tvrdio je 2008. da bi zaustavljanje klimatskih promjena "trebalo biti u vrhu vanjske i sigurnosne politike EU-a."

U svijetu suverenih država svaka će učiniti ono što mora zaštititi svoje interese. Ako akcije nekih država narušavaju budućnost svih ostalih, povećava se mogućnost ozbiljnih sukoba. To ne čini upotrebu sile neizbježnom, ali će biti potrebni uporniji, energičniji i maštovitiji napori da se to spriječi, napisao je Forin polisi.

XS
SM
MD
LG