Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatska obilježava 'Oluju'


Sa obilježavanja godišnjice "Oluje" u Kninu, 2015.

U Kninu se obilježava Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti, u spomen na 5. kolovoz 1995. godine i ulazak Hrvatske vojske i policije u Knin, koji je 4 godine bio glavni grad samoproglašene "Republike Srpska Krajina" (RSK) pod kontrolom dijela pobunjenih hrvatskih Srba i – iz perspektive hrvatskih vlasti – svojevrsni simbol te pobune. Na proslavi sudjeluje kompletan državni vrh, kao uvod održani su revija filmova o Domovinskom ratu i nogometni turnir, a navečer će na koncertu zabavne glazbe svirati Zlatko Pejaković, Mladen Grdović i Jasmin Stavros.

Službeni Zagreb i službeni Beograd od početka imaju suprotstavljene ocjene o karakteru "Oluje", pa je hrvatski premijer Andrej Plenković u subotu ocijenio da je pobjeda u "Oluji" Hrvatskoj donijela slobodu i mir, a potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović naglasila je etničko čišćenje i ubijene i prognane Srbe u "Oluji".

Kako je došlo do "Oluje" i koji su bili su bili njeni rezultati? Nakon neuspjeha pregovora hrvatskih vlasti i vlasti samoproglašene RSK, u 5 ujutro 4. kolovoza 1995. godine pokrenuta je vojno-redarstvena akcija "Oluja".

Već sljedećeg dana hrvatske snage ušle su u u glavni grad "Krajine" Knin, a cijela operacija dovršena je za 84 sata. Stvoreni su uvjeti za povratak Hrvata prognanih 1991. s tog područja (hrvatska službena brojka je 355.500 izbjeglih i prognanih, od čega se najveći broj odnosi na dijelove Hrvatske reintegrirane "Olujom"), a akcijom hrvatskih snaga deblokiran je i Bihać, kojem je prijetilo da se ponovi sudbina Srebrenice, samo u višestruko većim razmjerima.

Velik broj domaćih Srba otišao je pred "Olujom" iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih nekoliko desetaka tisuća organizirano, a prema srpskim izvorima njih 200.000 – 250.000 prognano je ili pobjeglo u strahu pred hrvatskim snagama.

Za vrijeme i nakon "Oluje" stradalo je po podacima hrvatskih nevladinih organizacija oko 600 starijih srpskih civila, a spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata.

Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak u Hagu su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba s tog dijela hrvatskog teritorija. Za kaznena djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje – ubojstva, pljačke i palež – osuđeno je 2380 osoba, međutim oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine.

Izbegli u 'Oluji': Od kontejnera do doma
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:25 0:00

Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danim i tjednima nakon "Oluje" postoji svega jedna pravomoćna i jedna nepravomoćna sudska presuda, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je postupak vođen, ali nitko nije osuđen za zločine. Srpsko narodno vijeće pobrojalo je nedavno samo najpoznatije takve slučajeve: Komić – sedam civila, Golubić – 18 civila, Grubori – šest civila, Mokro Polje – četiri civila, Uzdolje – osam civila, Gošić – sedam civila, Varivode – devet civila itd.

'Teško je kad čuješ riječ izbjeglica'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:09 0:00

XS
SM
MD
LG