Najvažniji pokazatelj patriotzma za Almu, studentkinju prava iz Podgorice je u poštovanju zakona.
"Voljeti svoju državu na način što poštuješ njene zakone, plaćaš porez i ustaješ kada svira naša himna, a ne kao polovina ljudi koja zviždi na intoniranje crnogorske himne", kaže Alma.
Za razliku od Alme, 25-godišnja Podgoričanka Mila na pitanje šta je za nju patriotizam ukazuje na ono što on ne bi smio da bude.
"Danas je to (patriotizam) potpuno iskrivljeno, jer je država poistovjećena sa vladajućom partijom i time što ona predstavlja. Ako ih kritikuješ u bilo kom smislu onda ti nijesi patriota … po onoj, država - to sam ja", smatra Mila.
Sagovornici Radija Slobodna Evropa, na pitanje šta je patriotizam danas i kako se praktično manifestuje u političkom i javnom životu odgovaraju shodno političkim preferencijama. Jedni navode da bi patriotizam trebalo da predstavlja ljubav i poštovanje crnogorske države i njenih simbola, drugi da je suština patriotizama očuvanje (srpskog) nacionalnog identiteta u Crnoj Gori, dok je za treće banalno iskazivanje ljubavi prema državi često pokriće za lično bogaćenje nasuprot kome egzistiraju osiromašeni građani.
Ljubav, zakoni i nacionalni identitet
Upitan šta je za njega patriotizam, Predrag Sekulić, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), stranke koja skoro tri decenije vlada u Crnoj Gori, smatra da postoje dva nivoa patriotizma:
"Jedno je javno ispoljavanje emocija, ljubav prema državi, odnos prema zastavi i himni. A sa druge strane to je ukupni odnos prema državi, u smislu poštovanja ne samo institucija, zakona, jednostavno odnos prema onome što je državno uređenje."
- Na sličnu temu: Šta je crnogorski ustavni patriotizam?
Sekulić upravo u odnosu prema državi uočava problem.
"Mi problema sa patriotizmom nemamo. Ali na žalost čini mi se da imamo problem sa nerazumijevanjem odnosa prema državi. Patriotizam je ono lično, što čovjek osjeća ili ne osjeća. Ako govorimo o državnom uređenju, odnosno prema zakonima, patriotizam je da se ispred kuće ponašamo onako kako se ponašamo u kući. Govorim o svemu onome što je odnos prema državi", komentariše Sekulić.
Očuvanje nacionalnog identiteta, suština je patriotizma za Milutina Đukanovića, poslanika opozicionog, dominantno prosrpskog Demokratskog fronta (DF).
"Suština patriotizma je da se očuva svoja vjera, nacionalni, jezički, kulturni, socijalni identitet. Vidimo da je na sceni jedna opšta globalizacija u kojoj ništa od toga nije bitno. Naši su se preci stotinama godina borili da zadrže svoju vjeru, da ostanu na ovom prostoru, da zadrže jezik i naciju. Borba za to je za mene patriotizam", kaže Đukanović.
Đukanović, u skladu sa politikom Demokratskog fronta, koji zaštitu interesa srpskog naroda u Crnoj Gori stavlja visoko na listu političkih prioriteta, vidi i lične prioritete u sferi patriotizma.
"Današnje vrijednosti koje su uspostavljene, one nisu živjele u tradicionalnoj Crnoj Gori, nisu živjele u vrijeme naših predaka. Mora se veoma voditi odgovorna nacionalna politika. Ako je nekom svejedno kojim će jezikom da govori, u koju će crkvu da ide, koje je nacionalne pripadnosti, nama nije svejedno. Nama su to prioriteti i meni lično. Ako izgubimo nacionalni identitet izgubićemo i ekonomiju i sve ostalo", naglašava Đukanović.
Crna Gora obilježava Dan državnosti
Izvlačenje interesa iz patriotizma
Visoki funkcioner opozicione, procrnogorske Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović smatra da bi patriotizam trebalo pozicionirati kao u zemljama razvijenih civilizacijskih vrijednosti, a ne kao banalni folklor ili prenaglašenu ljubav prema državi u čijoj je pozadini često lični interes.
"Na žalost, kod nas ono što neki nazivaju patriotizmom, a to često bude banalni folklor, veoma često se funkcionalizuje u najprizemnije dnevnopolitičke svrhe zbog čega imamo tumačenja koja idu u drugu krajnost, a koja takođe nisu dobra, a na fonu su omalovažavanja onoga što jeste ljubav prema državi", ocjenjuje Vujović.
Vujović ukazuje na česte, kako kaže, prizemne političke funkcionalizacije nečega što treba da znači ljubav prema državi.
"U modernim državama patriotizam je plaćanje poreza, jednakost, solidarnost, poštovanje Ustava i jedan odnos prema državi kao opštem dobru. Što se tiče političkih elita, to je rad u opštem javnom interesu, a ne rad u privatnom interesu; shvatanje politike kao javnog dobra, a ne shvatanje politike kao način da se neko besprizorno obogati, a sve sa jeftinim i često ispraznim floskulama o ljubavi prema državi" , konstatuje Vujović.
"To nijesu patriote, ti koji gledaju samo svoj interes i iz tog 'patriotizma' izvlače svoj interes. Prave patriote ne pričaju o tome", kaže Alma, studentkinja prava s početka teksta.
Prisvojeno patriotsko osjećanje
Pojam patriotizma je u crnogorskim uslovima deplasiran i ključna riječ koja bi trebalo da ga zamijeni jeste odgovornost, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa profesorka književnosti Božena Jelušić.
"Zamjena za pojam patriotizma bi mogla biti odgovornost. To je ono što nedostaje elitama koje su patriotizam unovčili, na njemu zasjele, naoružale se imanjem svih zemaljskih dobara, a nemanjem nikakvog osjećaja za biće do sebe iste te patriote, koje strada od nemaštine, poniženja, nezaposlenosti i nesigurnosti. Jer šta ti građani imaju od barjaka i ruke na srcu, prijema, crvenih tepiha i čaša sa šampanjcem?", komentariše Jelušić.
- Moglo bi vas zanimati i ovo: Kaznama na 'nepatriotizam' za himnu i zastavu
Profesorka Jelušić zaključuje da je najveći problem što je, trinaest godina nakon obnove nezavisnosti, evidentno da je Crna Gora i patriotsko osjećanje prema njoj prisvojeno.
"Ono nije postalo vlasništvo svih građana nego izabrane manjine. Nevjerovatan je stepen poniženja do kog u jednoj državi mogu da padaju građani i da im se nakon toga daju barjaci da u njima uživaju. I to je taj razlog za osjećaj nejasnog stida koji se kod nas probudi istovremeno kad nas uznemiri ovaj uspavani sentiment", ocjenjuje.
I Marija iz Podgorice za RSE govori o međusobnom odnosu države i građanina:
"Jesam da se voli svoja država, ali ta država isto tako mora da vodi računa o svojim građanima. Mi, evo, imamo situaciju da mnogi građani ne mogu da proslave taj dan državnosti kao slobodan već moraju da rade i tu mislim na zaposlene u prodavnicama, buticima, tržnim centrima", navodi Marija.
Mila s početka priče, pak, smatra da "patriote" lako mijenjaju stranu ako to donosi benefite.
"Kako su bili patriote na drugoj strani tokom devedesetih, tako su patriote i danas … ali na ovoj strani. Zato što to donosi dobit, krupnu ili sitnu", navodi Mila.
Nikolina, studentica žurnalistike u Podgorici, iako vidi anomalije, optimista je: "Kada je Crna Gora u pitanju u mom slučaju je puno srce, a za džep ću da radim i da zaradim".
Facebook Forum