Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kako do više stranih investicija u Hrvatskoj?


Hrvatska je zaobiđena kod prvog velikog vala selidbe europske auto-industrije prema istoku (ilustrativna fotografija)

Iako se investicijska klima popravlja, Hrvatska još uvijek kasni sa privlačenjem stranih investicija. Na tu temu je u petak premijer Andrej Plenković razgovarao sa šefom mlade i uspješne kompanije za proizvodnju električnih i hi-tech vozila Rimac Automobili Matom Rimcem i predstavnicima Porschea i Hyundaia koji su investirali u Rimčevu tvrtku. Stručnjaci su podijeljeni u ocjeni sastanka i investicijske klime u Hrvatskoj općenito.

Hrvatska je zaobiđena kod prvog velikog vala selidbe europske auto-industrije prema istoku, i osnivač Rimac Automobila Mate Rimac ne želi da se to dogodi iznova. Zato je u svoju tvrtku u Svetoj Nedelji pored Samobora pozvao premijera Andreja Plenkovića i niz ministara na temu – kako privući strane investitore da dođu u Hrvatsku.

"Imamo podršku naših investitora i želimo zajedno raditi na tome da za 5 ili 10 godina ne kažemo – propustili smo taj novi val investicija, auto-industriju budućnosti, i da budemo ponosni na to da je ona velikim dijelom nastala u Hrvatskoj", kazao je.

Plenković odgovara da njegova Vlada mnogo radi na poboljšanju investicijske klime, i da će još raditi:

"Ja razumijem da je iz optike gospodina Rimca i ljudi koji se bave auto-industrijom najvažnije da Hrvatska kaže 'da!', sada i odmah. To znači da moramo osmisliti nešto što će im biti svjetionik, privlačno svjetlo: gle, ova zemlja želi nas da dođemo kod njih investirati iz tih i tih razloga."

Na sastanku sa premijerom bili su i dioničari Rimac Automobila, izvršni dopredsjednik za proizvode i strategiju Hyndaija Thomas Schemer i drugi čovjek Porschea i zamjenik predsjednika izvršnog odbora Lutz Meschke. Mescke je među ostalim Hrvatskoj sugerirao da se investicijama konačno u Hrvatskoj počne pridavati ona važnost koju ima – nogomet. Porsche je investirao 18, a Hyundai 80 milijuna eura.

Iako se investicijska klima u Hrvatskoj u mandatu ove Vlade popravlja, prevladava ocjena da i dalje kaska za okruženjem. "U Hrvatskoj se odbija ne samo strane, nego i domaće investicije i to zašto što je sustav postavljen na način da se ne isplati raditi, proizvoditi i izvoziti", kaže za Radio Slobodna Europa profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić.

"Da bi se stvorilo uvjete za investicije, nisu dovoljni novci i želja, nego se mora stvoriti infrastrukturu koja uključuje obrazovanje, institucije, procedure, kontrolne agencije, razvojne agencije i inovacijske centre koji će preuzeti dio poslova koje bi inače trebali obaviti investitori, bilo domaći bilo strani, a koji su i u zajedničkom interesu i u interesu investitora. A takvih agencija nema. Sve ostalo što se radi su kozmetičke promjene koje ne mijenjaju suštinu ekonomske politike", kaže on.

Primjer nerada države je za njega kriza u dva sjevernojadranska brodogradilišta - pulskom Uljaniku i riječkom 3. maju - gdje se sada traži rješenje u stranim investitorima, umjesto da je rješenje dala hrvatska znanost, odnosno visoko specijalizirani zagrebački Brodarski institut u državnom vlasništvu.

Sa druge strane, precijenjeni tečaj kune povećava troškove rada i proizvodnje iznad prosjeka europskih zemalja, pa je pritisak na smanjenje plaća i poreza, a oni su – kaže Jurčić – najmanji u Europi.

Urednik biznis-magazina Lider Miodrag Šajatović za RSE kaže kako strane investicije nisu same sebi cilj, već sredstvo za poboljšanje izvoza i plasmana na strana tržišta, i pozdravlja Rimčev angažman i činjenicu da ga je prepoznala i Vlada. On kaže da stranih investicija ima, na način da strani partneri prepoznaju srednje tvrtke domaće izvoznike, kupuju ih i dalje razvijaju, a da je mnogo i domaćih investicija u srednje tvrtke.

"Centralno pitanje je – koliko mi mislimo da bismo trebali imati stranih investicija, i kojih? Struktura hrvatske privrede je takva, srednje firme mogu investirati i investiraju i treba jednom zauvijek prestati s tom pričom 'strane investicije – domaće investicije'. I sa našim rentijerskim mentalitetom – Kinezi će doći i donijeti 500 milijuna, a mi ćemo tih 500 milijuna kroz poreze uzeti i biti sretni i zadovoljni do kraja života", kaže Šajatović.

Dodatno, on podsjeća da je raširena percepcija da se u nekim lokalnim jedinicama traži prevelik mito za ishođenje neke dozvole, a kako u tome vjerojatno ima nešto istine, i to mora da je razlog što stranih investicija nema više.

Standard & Poors i Fitch su unazad nekoliko mjeseci podigli kreditni rejting Hrvatske u status investicijskog. Investicije su u prvom kvartalu ove godine porasle za 11 posto prema istom razdoblju prošle godine. Od 20 zemalja srednje i istočne Europe Hrvatska je po anketi Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore i još 15 takvih bilateralnih komora u državama tog dijela Europe na osmom mjestu i dalje "relativno atraktivna". Na toj listi Slovenija je na 5. mjestu, Mađarska na 9., Rumunjska na 10., Srbija na 11., Bugarska na 12. i Bosna i Hercegovina na 18. mjestu.

Desetak dana stara analiza OECD-a sugerira da se više može napraviti u smanjivanju administrativnih barijera i percepcije korupcije, i poraditi na promociji ulaganja. A to bi značilo – pojednostavniti postupke osnivanja tvrtki i izdavanja dozvola te izraditi dosljedniji institucionalni i politički okvir za poticanje ulaganja.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG